21
Unang sosono Gode monio dlansobe.
(Mak 12:41-44)
Yesuse Gode am sumo tem tam bia nakaia unangai monisai Gode heitdaha bianiba monio bokis tem daak bubib kesoa yateme bianea temea unang mako imake kaabonebua o monio blim otane o 1 toeao asu dleb tenoa dlabbasoa watemnea baanea Ne moton baabenamabibo, unang soson olo imake kaabonebu otane o moni sumo olanoa naka mak unang maki gaisenobe. Naka mak unang mak ile i moni sumo sma ye bibe biota atosin ota Gode okahabib otane unang olo monio imino blimobe. Asu yota bua dlalobe. Imino bua olonoa imeno walonamino blimobo ge baabesebe.
Yesuse baanea Gode am sumo watwat danamabobo ge baabesebe.
(Matyu 24:1-2; Mak 13:1-2)
Naka maki Gode am sumo tem tamo obianiba baaibo Nakaia unangai tom eit kimino ayamo oloniba eka inamin namino Gode heitdahabibo olo nanibta Gode am sum olo geibbio kesoa ayamobo ge baasiba Yesuse baanea Inamin namin ayamo watemib olo sinanoa am olo galanimibo tome elekieme mo deibaiba make dimo delab banamino blimobe. I alukum galafa dibiaiba unamabobo ge baabesebe.
Yesuse baanea Bobol tem abilo tam tlamabobo ge baasebe.
(Matyu 24:3-14; Mak 13:3-13)
E okok aleyemin nakai Yesuse baabaniba Aleyemin naka kobo fatnamin dim ota kukub olo tam tlamabone? Fatnamin kukub ota sino tam tlota watemnobta meb tlanota nanobo genomabbione? gesiba Yesuse baabenea Ibo klaine! Naka maki teniba dim wengo oyem tlaibo ibo mo wentaibe! Naka homoni teniba ne niniino taitneniba baaniba Ni Gode Dofakamin Naka nitabo ge baabenimibo ibo mo wentaibe! Eka i baaniba Mubiang amo meb tlobiobo genimib osa ibo mo wentenibta bekebe unaibe! Eka bib mak bib mak osa meb meb olosa awao walo genan haaibobo galiba wentemib mole ibo mo dlou une bianiba tosianimibe! Kukub olo tam tlamabo otane mubiang amo hebmamsabo mo tam tlamobabo ge baabenea 10 eka e imin baanea Naka mit maki moniba mit maki tenaniba awa gembiam eka komok make meletani dleb monea komok make meletani tenaniba awa gembiam 11 eka meimei sume bib mak bib mako tlebianea bib mak bib mako imeno blimana bianoa eka ginin sumo tam tena biam nanomota temibta abilimo kukub homono tam tlota watemnibta tosiananomabiobe.
12 Inanomabib otane kukub olo tam tlim blim biota wasi nakai ibo yafuniba enino omkaye bianiba eka Gode amo tem tamo kot kebeniba yafu ge dleb mo klabut am toubiam nomabiobe. Niminbabe, ibo ne bainobo gabib kesoa o dafa ota i inaye bianiba i dleb moniba komok sum isa kiabwal isa i dimo kot keyemomabiobe. 13 Inayemib ota ibo ne dowan wengo omkayemine! 14 Inayemib otane ibo mo fumbianibta Fatnamin weng ota baabenome? gabianibta bobol asusu nimibe! 15 Nemaye wengo ib sitalimo omfube nabiania tekein kemino omye nanamabibe. Wasi nakai ib wengo mo ombiabenibta ne wengo omyamio omabbube nomabibbabe. 16 Ilib aywal isa biemwal isa dabwa tlemin isa nekwal isa imaye mak ibo dleb moniba makaai doyiba yenaiba kulila biam nabiba 17 eka ibo ne niniino omkeimabib kesoa naka homon unang homoni bib mak bib mak seli ib alo tliyebua inayemomabib otane 18 ib afen smiko mo watwat dabenomabibbabe. 19 Ibo sbal manib mole afen smike doboniba amit nomabiobo ge baabesebe.
Yesuse baanea Yelusalem bibo misiam anamabobo ge baabesebe.
(Matyu 24:15-21; Mak 13:14-19)
20 Sinanomo ibo temebiba awa genalin nakai teniba Yelusalem bibo amo galafanimib ota tekein keine! Bibo watwat danamino meb tebiota nanomabib kesoa 21 am olo dimo nakaia unangai Yudia betano blibo deiboniba hebmamsab skila ulaniba amgolim unine! Eka nakaia unangai Yelusalem bibo deibo moniba damib am biaibo imino mo monibta bib am temo mo unaibe! 22 Am olo dim ole Gode kukub misiamo yang kenamabe kesoa e buk temo wengo yamo balinamabobe. 23 Unang amunsa biaiba eka unangi meme gwabsa biaiba ibo ayoo, ne dohalimbibe. Niminbabe, ibo memei dlanomobo seinomo gabib otane am olo dimo bobol tem abil sum osa Gode atlihamin osa nakaia unangai dimo tam tlamabobe. 24 Ib wasiei Yudabai teniba ib nineki skem dang dum yan toubiba kulila biam eka maki ge dleb moniba bib mak naka isu ye toubiam bianiba ita Yelusalem bibo kima bliba sinanota Gode naka eli baabenea Ibo kima blibo blimanobo ge baabenea i deibo unomabiobo ge baabesebe.
Sinanomo Abilim Da Tlemin Nakae tlamabebe.
(Matyu 24:29-31; Mak 13:24-27)
25 Yesuse imin baabenea Afoka alima awitninao dimo kukub homono tam tena bianoa eka nakaia unangai dabalim olo blibi bobol tem amun temo misiamu benoa eka aaye sole mousie haka bianea un tlemsea tosiam bianiba 26 eka abilim uto awitnina inamin naminao fibamsoa watemniba nakaia unangai funaniba Nimin tam tlang genota namone? geniba tosiananabiba i kin osa glagla omfubenamabobe. 27 Olo tam tloa watemaib dim ota temibta Abilim Da Tlemin Naka ne ayung tem te tebiania Gode titil osa eka e titilo ayal inamin einobu osa omeb tlita nakaia unangai natemomabiobe. 28 Sinanoa kukub olo tam tlamo dimo ibo hembibte Gode ibo dlamabeo meb tlamabobo ge baabesebe.
Ibo aso watemaibo funaine!
(Matyu 24:32-35; Mak 13:28-31)
29 Eka Yesuse e okok aleyemin nakai saa weng mako baabenea Ibo aso watemebiba 30 keto balinomo wateniba funaniba O yamo balim tlang genota nanobo ge funanabib inaminobe. 31 Inamin kesoa inamin namin olo tam tloa watemaibo Gode kimanamabe dimo meb tlobiota tam tlobe geine! 32 Ne bain baabenamabibe, nakaia unangai dabalim olo mema ele blib eli molobseli mo kaaim blim blibta inamin namin olo tam tlamabobe. 33 Abila dabalao ye blimanamabo otane ne wengo mo blimanomobabo, o amit namabobo ge baabesebe.
Yesuse okok aleyemin nakai klaine!
34 Yesuse e okok aleyemin nakai baabenea Ibo klaine! Ibo aa misiamo mo wembianiba eka inamin namin kukubo mo gobona unanibta ne bobolo mo dokobenomone! Inamin namin kukubo ib dimo tam tloa ne bobolo dokobenomo dim ota ne hebmamsab makob ano binaiba hebmamsab monoa kulani mayenabo inanita tlamabibe. 35 Am olo dimo alukum nakaia unangai betan mak mak ele blib isu osa kukub olo tam tlamabobe. 36 Ibo klabianiba Gode nganhabiba titilo omkayebeta inamin namin kukubo gaiso gaiso bianibte! Ibo inabiba Abilim Da Tlemin Naka ne imin tlia ne kin dimo manimibo ibo aalo mo genalomabibbabo ge baabesebe.
37 Am homono dimo Yesuse nakaia unangai Gode am sumo tem tamo aleyebise otane kwinomole monea amgolime Olibe golim ut aalabisebe. 38 Eka nakaia unanga ile aalasaibo boman tebua kwitimib hananiba teniba Gode am sumo tem tamo Yesuse wengo wentebisiobe.