20
I Yesuse kil baabaniba Waneta kobo titil olo omkakebene? ge baabasiobe.
(Matyu 21:23-27; Mak 11:27-33)
Am mak bomanoa Yesuse nakaia unangai Gode am sumo daam tem tamo wengo omkaye bianea aleyebea Gode amo kimanin nakai komokwal isa eka hekmel weng tekein kemin naka isa naka gang isa teniba baabaniba Waneta baabkeneta Okok olo inanale ge baabkeneta kemane tlebbione? Eka waneta kobo titil olo omkakebeta okok olo klabebe? be baabasiba e baabenea Nesak ibo weng mako kil baabenamabibe. Yone nakaia unangai aayo fuaye binebuo waneta e titilo omaneta dabane teneta fuaye binebione? God eta bleka naka itio? gesea i wenteniba i sinwalo obianiba Nibo baanoba God eta e titilo omaleta okok binebiobo genob mole e baabenea Ibo nimin kenibta e wengo mo bainobo geim blime? ge baabenamabebe. Eka nibo baanoba Nakai titil ota e omkahabibta okok kebinebiobo genob mole nakaia unangai tomo olo bina yenanomabiobo geniba i funaniba Yone Gode weng omkeimalin nakabo, God eta e titilo omkahabeta okok binebiobo geniba i Yesuse dim baabaniba Ni Yone aa fuayemin nakae kukubo mo tekein kebobbabo gesiba Yesus esak baabenea Nesa mo baabenita Naka yeta ne titilo omkanebeta okok olo okok kebibo ge baabenimibabo ge baabesebe.
Naka misiami waen damibo kima blibo saa wengobe.
(Matyu 21:33-46; Mak 12:1-12)
Yesuse nakaia unangai saa weng olo baabenea Naka make tek waen dango dikilanea damib kimanin nakai baabenea Ibo damib olo kima bianiba okok kebiba tek waen yamo balinoa yamanomo deiloniba atosino ibo oleb une bianiba eka atosino nemi toune biam blibte ge baabenea e monea betan mak skeim ye binea 10 sinanoa funanea Enanoko! Tek waen yamo bali bianoa yaman toumobo genea e okok naka make dabaia monea nakai damibo kima blib isu motemea teko yamo weloniba nemio olutne nimibo olutne tleko genea dabanea moteme otane damibo kima blib nakai tek waen yamo welubanamino deibaniba afuniba ande dofaniba fotebeiba motemsea 11 eka mak esak dabanea motemea imin inaniba tek waen yame welubanamino deibaniba afuniba ande dofaniba dabaiba mo temnane kesoa 12 mubiango mak esak dabanea motemea ande dofaniba fotebeib kesoa 13 damibo gosake baanea Ne fatnanane? Ne miine kla goba bli eta dabaia motemameo i e wengo wentomabiobo genea dabanea moteme otane 14 nakai damibo kima blib nakai atemniba i sinwalo baaniba Nibo naka ele ananoba kaaneko! Sinanomo naka ele aalebe kaanemeo inamin namin afobeingo eta olamabe kesoa nibo ananoba kaanebua sinanomo e aalebe kaanemeo inamin namino alukum nibta olomo geniba 15 dobbiaib tamnea sesa tam onsea anaiba kaane biamo damib gosake damib kimanin naka eli fatnabenamabene? 16 E tenea okok naka eli yenanea kaaiba damib olo naka mak ita omya kimanomabiobo gesea nakaia unangai wenteniba i mo inanomabibbabo gesib 17 otane Yesuse yateme bianea baabenea Weng olo mitmakamo fatnamin ota Gode buk temo bione? Gode buk temo baanoa
Am genalin nakai sbal as ele misiamobo temdeibanomo geibbu otane komoke baanea Yeye ibo sbal as ele isak amun ayamobo bikieine gesea i inaniba sbal as ele isak amune bikieibbiobo genobio kesoa
 
18 Nakai alukum sbal as ele dime yenano mole wa keng keng manomabiobe. Eka sbal as ele dla daaknea naka make obbubane mole tualonea difib maman inanea ananea kaanamabebo ge baabesebe. Weng olo mitmakamo inaminobe. Sbal as ele Yesus etabe. Nakaia unangai e mo bainobo geim blim kenimib ile enin kino watemomabiobe.
19 Hekmel weng tekein kemin naka isa Gode amo kimanin nakai komokwal isa i Yesuse saa weng olo baabeneo wenteniba Banita baabenebo geniba Afunoba klabuto ge debeb unomo geib otane i nakaia unangai tolo tosiananiba deibasiobe.
Komokwali komok sume Sisae monio olanamino wengo Yesuse baabasiobe.
(Matyu 22:15-22; Mak 12:13-17)
20 I Yesuse kima bianiba naka maki baabeniba Ibo moniba Yesus esu unaniba e wengo wentebuobo gabianiba kil baabaiba e wengo afet yang kene mole nibo wentenoba afu debeb monoba komok sume dimo kot kebanomo geniba dlaiba moniba 21 baabaniba Aleyemin naka kobo ni tekein kebuobo, kobo weng molot ota obianeba eka Gode wengo kla aleye biam binabeobe. Kobo mo fumbianebta Eli kimanin nakabe eka elile kimanin nakababe gabebbabe. Kobo i wengo makob omkaye binabeb kesoa 22 kobo fatnangge fumbebe? Nib hekmel wengo mo baanoa Nib takis monio Lomo komok sume Sisa eta olaline genobua bleka? Ni olaloma bleka deibanomo? gesiba 23 Yesuse i dim omin kukubo tekein kebe kesoa baabenea 24 Ibo monio mo omniba watemite gesea omansiba watemnea baabenea Monio dimo smik osa niniin osa buolo wanemie? gesea i baaibo Komok sume Sisae e smik osa e niniin osa ota biobo gesiba 25 Yesuse baabenea Sisa emi biamo ema dlaniba eka God emi biamo ema dla naine ge baabenea 26 eka nakaia unangai kin dim osa weng afeto mo baabeim blim na kesoa i bobol tem hekhek funaniba weng blim keniba afunamino deibasiobe.
Nakai kaaniba imin hana tlomabibo weng sangobe.
(Matyu 22:23-33; Mak 12:18-27)
27 Yudai komokwali maki niniino Sadyusiei fumbianiba Nakai afen smiki amit ninba kesoa kaanimibo imino mo hananimibbabo ge fumbinabib kesoa i teniba Yesuse 28 baabaniba Aleyemin naka kobo sinanggwano Mosese hekmel wengo baanoa Naka make alelo memei mo dlaim blim bua imake kaane mole e ning esak unang olo omonea memei dlaneko! Meme eli hek sume kaanebue memeobo genebiobe. 29 Eka naka maki dabwal tlemini 7 bianiba hek sume alelo omo bie otane memei mo dlaim blim bua imake kaansea 30 wabman esak omo bian denea kaansea 31 eka omito ibwabman esak imin omo bianea esa kaanea nekel isak omo de kaan kaan bebib otane 7 i unang olo omibo memei mo dlaim blim bua kulilaiba 32 alel osak abuko kaananobua 33 sinanoa kaaibbuei imin hana tlom gaibo am olo dimo unang olo waneta dabamabone? Niminbabe, i dabwalo 7 i alukum unang olo omo binibbiobo gesiba 34 Yesuse baabenea Mema dim olo nakaia unangai alelwal bokalin kukubo wafu bianiba bokabib 35 otane sinanoa Gode kimanang game dimo bainobo gabibi Gode dleb utnea abilim ut unameo alelwal bokalin kukubo mo wafu nimibbabe. 36 I makob abiseli ulab aniba i imino mo kaanimibbabe. I Gode meme anomabiobe. Niminbabe, i Gode imin dohaanea hananibbio kesotabe. 37 Mosese nakai kaaibbua sinanomo imin hana tlomabibo weng sango alebenebuo weng sang olo inaminobe. As gwabe dimo ase eimbianea Sume baanea Nele Eblaham esa Aisak esa Yekob esa i Sum netabo ge baanebiobe. 38 God ele nakaia unangai afen smike amit nine blimi kulila binabibi Sumbabe. Nakaia unangai afen smike amit nine bibebiei Sumobe. I kaaibbio otane i alukum afen bliobo gesea 39 hekmel weng tekein kemin naka maki baaniba Aleyemin naka kobo ayam baanebobo geniba 40 i kil ohamino tosiananiba amit deibasiobe.
Yesuse Felisiei Klaiste wengo baabesebe.
(Matyu 22:41-46; Mak 12:35-37)
41 Omito Yesuse Felisiei baabenea Nimin kenibta i baaniba Klaiste komok sume Debite molofeitobo ge omonabibe? 42 Buk Samo temo Debite Gode Dofakamin Nakae weng sango baanea
Gode ne Sume baabanea Kobo ne kweile kweitale kikib ele toumbianeba inamin namino kimabieba 43 sinanomo ne keb makaai alukum yalia i titilo blimanomabiobo ge baabanebiobo ge baanea
 
44 Debit emaye Gode Dofakamin Nakae ne Sumo ge one binebio kesoa ibo mo baanibta Ne Debite molofeit yetabo ge onemibe! Ne Debite molofeit eka e Sum nabo ge baabesebe.
Hekmel weng aleyemin nakai kukubobe.
(Matyu 23:1-36; Mak 12:38-40; Luk 11:37-54)
45 Nakaia unangai alukum mibianiba Yesuse wengo wentebiba okok aleyemin nakai baabenea 46 Ibo hekmel weng aleyemin nakai kukubo klaine! I youm tekeo dlusaniba Monoba imen wemin baan dimo motemoba nakaia unangai yateniba Naka ayami ye tliobo ge oyemine galin kukubo gobo bianiba eka moniba Gode amo tem tamo nakaia unangai kin dimo toulalin kukub osa gobo nabianiba eka i imen sum unalin amtam osa inaniba komokwali biin ota toula bianiba 47 eka i moniba unang sosoni dim oye bianiba afobeingo bola olube une bianiba i funaniba Nakaia unangai ni yatemniba Ni niniino dotouleb nine geniba nakaia unangai kin dimo beteno teke beten kebiam binabib kesoa i enin sumo watemomabiobo ge baabesebe.