19
Jesús qa pa' Zaqueo.
Pa' Jesús qa yamji'teje'm pa'aj pa' witset Jericó, ma' qa nek ji'teje'm pa'aj pa' witset. Qa ewi'ƚ pa'aj pa' jukhew ƚii Zaqueo, tenek'enhe'yipji' pekhewe' yijaninkii wekwek t'ejuyets pa' Roma, pakha'an qi yiwq'axin iye pa'aj wekwek. Pakha'an neqwenkeyu'taxij pa'aj pa'n ƚunye'jija pa' Jesús, qa nite'ƚe ƚeke' qu' ni'wen qe olots pe' jukhew qa efuts iye, qe ik'ajiyit pa'aj pa' Zaqueo. Hik ta'ƚijupi' in wekuma'x pa'aj qu' yojo'ok'oyii pa' teiji', qa weƚik'ipha'm pa'aj pe' najkak hats'inha qu' ni'wen, qe pa' Jesús hats k'esiyu'ui qa' neneki' pakha'an. Qa pa' Jesús in yamets pa'aj, qa yeeƚik'ipha'm pe' najkak, qa yit'ijetspha'm pa'aj: —Zaqueo, if'elitik'i, ilitju', qe hane'ej qu' ya'mane' eku'ni' pe' etsi'ii.— Ma' qa pa' Zaqueo qa yif'elitik'i pa'aj in t'ilitju', qi in ƚe'wisi'mkii pa'aj qu' namiƚii pe' ƚetsi'. In te'wenheti'yij pa'aj aka'an, ma' qa week in t'ayijji' pa'aj, qa yit'ijju': —Hats ikii qu' amani'i' pe' ƚetsi'ii aka' ewi'ƚ jukhew uƚ'ax.—* Pa' Zaqueo qa niipha'm pa'aj, ma' qa yit'ijets pa'aj pa' Yatsat'ax'inij: —Ma' hayits, Yatsat'axyij, pa' ƚapk'as enewe' na'l ye'm qa' hetisij nekhewe' if'iljetsits. Qa qu' nana'l pa'qu' he'yejteni'm pa'qu' ƚuk'eye'en qa' les ƚe'wis qu' ikwetju'ƚi'ij (4) qu' hanhinipji' qu' hepiletets.—* Pa' Jesús qa yit'ijets pa'aj: —Hane'ej na' witiƚa'x nite' yili'ij hats namets ene' wititsi', qe ha'ne jukhew ƚa's iye ka' Abraham'ik'i qe hik ƚunye'j in nite' inqeku'.* 10 Qe ha'ne Ƚa's na' Jukhew nam qa' nowo'oikii qa' nenƚinju' iye pekhewe' hamitstaxiikii.—*
Yejeyumtshenijupi' pa' netisijju' pe' ƚaq'astai qu' net'ithayi'yij.
(Mateo 25:14-30)
11 Pe' jukhew in yepi'ye' ek'i pa'aj ekewe' wekwek, pa' Jesús qa ewi'ƚij iye in nifel pa' ewi'ƚ yejeyumtshenijupi' iye, qe hats meti'mii ha' pa'aj ha' Jerusalén, qa pekhewe'en qa yumtitax pa'aj qu' hats k'esiyuye'etsha qa' na'nju' pa' tenek'enheiji' pa' Dios.* 12 Qa hik ta'ƚijupi' in yit'ij pa'aj: —Na'l pa'aj pa' ewi'ƚ qiji' patun pa' ewi'ƚ witset, yamii pa' toxii witset qa' netestiyiji' qu' wittatayi'i pakha' ta'ƚi', ma' qa' ink'aye'ƚe qa' netpil iye. 13 Qa mexe taya'yii pa'aj pekhewe' week inyaqsii (10) ƚeqejkunenhei, qa week ewiƚeyi'mkii tinajits ƚelits pe' ƚ'astai in netisijju', qa yit'ijets iye pa'aj: “Ithayi'yi'ƚij enewe'en ipƚu'ui qu' hetpiltax iye.” 14 Qa pekhewe'ƚe ƚetsetifets qa qi in napjaxi'm, ma' qa yijayankeninijpha'm pe' uja'x jukhew, qu' nit'ijets: “Nite' hisu'uni'ƚ qu' wittatayi'i ha' yitset'iƚ.” 15 Qa hasƚe testi'yij qu' wittatayi'ij, qa tepilii iye pa' ƚetset. Ma' qa in namii pa'aj qa iyinii iye pekhewe' ƚeqejkunenhei netisijju' pa'aj pe' ƚaq'astai, qe qa' nenikfe'lets pa'n uja'x pe'qu' ƚaxifkinele' in t'ithayi'yij. 16 Pa' yojo qa nekets pa'aj, qa yit'ijets: “Yaqa patun, ene' aq'astai qi in ha'yanijfik'i, qa week inyaqsii (10) ene' tinajits ƚelits ene' ha'yanij.” 17 Qa yit'ij pa' wittata: “¡Hayits yijat'ij! Akha' ƚeniyayij in e'witqejkunene'k, qe in nite' ƚawitjiƚe ke' nite' olotstax, qa hane'ej qa' k'eƚisij qu' enek'enhe'yipji' nekhewe' week inyaqsii (10) witsetits.”* 18 Ma' qa nekets iye pakhap iye, qa yit'ijets: “Yaqa patun, ene' aq'astai qi in ha'yanijfik'i lee'fij (5) ene' ti'najits ƚelits ene' ha'yanij.” 19 Qa yeku'ƚ iye pa'aj pakha'an, qa yit'ijets: “Akha' qa' leefi'ijek (5) pe'qu' enek'enhe'yipji' ek witsetits.” 20 Qa pakhap iye qa nekets iye, qa yit'ijets iye pa'aj: “Yaqa patun, enewe'en he' aq'astai. Hijuphe'ƚji' ka' penyilo in hat'inkii. 21 Qe ts'ijiwei eju'ƚ qe akha' ewi'ƚ jukhew its'iyoptox, ƚ'eku'mi' qa ƚeka'x na'aj nite' akha' qu' eni' pakha' we'nentaxi' qa ƚenit'ijji' iye ne'ej ƚei ne'ej nite' akha' qu' enju'.”* 22 Ma' qa pa' wittata qa yit'ij: “Akha' ham e'wejuƚi'ij in e'witqejkunene'ktax, kekhewe' akha'ƚe in e'lijei hik kekhewe' qu' nata'ƚets qu' atanithenhetii. In ƚenikfe'l yiwets in yits'iyoptox qa he'yeku'mi' qa heka'x iye na'aj nite' yakha' qu' heni' pakha' we'nentaxi' qa henit'ijji' iye ƚei ne'ej nite' yakha' qu' henju'. 23 ¿Qa inhats'ek in nite' ƚekaxii ne' yaq'astai pe'qu' bancoye', hats'inha qekha nana'ltax pe' qek nat'antaxfik'i in hetpil iye?” 24 Qa yit'ijets pekhewe' i'nijup: “Enitka'mi'ƚij ne' ƚ'astai qa' ƚisi'ƚij nakha' t'anij ne' week inyaqsii (10) ti'naj ƚelits.” 25 Pekhewe'en qa yit'ijju': “Yaqa patun, qa in hats week inyaqsii (10) iye ne' t'anij nakha'an.” 26 Qa yeku'ƚ pa' wittata: “Yakha' hit'iƚij ewets pakha' qu' ƚunye'je'ƚe qu' hats nana'li'm qa' les netesti'yij iye, qa pa'qu' hami'im qa' netitkamhiti'yij iye pa'qu' nana'ltaxi'm.* 27 Qa nekhewe' yejuihifets, hik nekhewe' ne' nite' yisu'untax qu' ƚatataye'yij in ye'wittata, enka'xi'ƚ met hane'e'in qa' k'eweni'ƚij qu' anlani'ƚju'.”—*
Jesús qa yamji'teje'm pa' Jerusalén.
(Mateo 21:1-11; Marcos 11:1-11; Juan 12:12-19)
28 In yili'ij in yit'ij ekewe'en pa' Jesús, ma' qa yojofik'i iye qu' namii ha' Jerusalén.* 29 In hats meti'm pa'aj ha' witset ƚa's Betfagé qa ha' Betania meti'm ha' puumupha'm uteket ƚii Olivos, qa yukin pa'aj he' wetsjuk ƚ'ijatshenhei.* 30 Qa yit'ijets: —Ma'aƚii na' witset ƚa's, nakha' jiwankaajuƚesteje'm, na' les in met. Qa qu' ami'ƚetsteje'm qa' i'weni'ƚi' pa'qu' ewi'ƚ matikataxe' wo'nophe'ƚ, mexe ham i'ni' ipji'. Qa' enit'iƚijii qa' enka'xi'ƚ met. 31 Qa qu' nana'l pa'qu' nafaakantaxiƚij: “¿Inhats'ek in ƚenit'iƚijii?” qa' it'iƚijiju'ƚ: “Yisu'un ha' Yatsat'ax'inij.”— 32 Ma' qa ikkii pa'aj pekhewe' t'ukinhetii. Qa week yi'wen ekewe' hats yit'ijets pa'aj pa' Jesús.* 33 In mexe nit'ijii pa'aj pa' matikatax, qa pe' yatsat'etsij qa nifaakan pa'aj: —¿Inhats'ek in ƚenit'iƚijii?— 34 Qa yeku'ƚ pa'aj pekhewe'en: —Qe ha' Yatsat'ax'inij yisu'un.— 35 Ma' qa neka'xii pa'aj pa' Jesús, qa yipk'enipji'kii pe' ƚe'ntaafitits, ma' qa yinhini'pji' pa'aj pa' Jesús.* 36 Qa in ikij pa'aj pa' Jesús, ma' qa pe' jukhew qa efuts iye qa yipk'enik'uiyi'jukii pa' witikheyijji' pe' ƚe'ntaafitits.* 37 In hats meti'm pa'aj ha' kiimiju' ma' qa' hats nakik'iju' ke' uteket Olivos, qa week pekhewe' olots ƚ'ijatshenhei qa taya'yijipji'kii qe ƚe'sitsi'mkii qa qi in yiwqinhetji' iye pa' Dios, qe hikpa' ta'ƚets pekhewe' week ham ƚunyejeyi'iju'ƚ in yi'wenij pa'aj. 38 Qa yit'ijju': —¡Qi in ƚe'wis ha'ne wittata namij aka' ƚii pa' Yatsat'ax'inij!(Sal 118:26) ¡Wit'ikesimeya'xƚekii hatse' pa' wa'sji'pha'm qa' neniwqinhetji'ha iye pakha' i'ni' pa' les toxpha'mha!—* 39 Qa uja'x pekhewe' fariseol i'nji'teje'm pa'aj pekhewe' jukhew, qa yit'ijets pa'aj: —Maestro, aq'ayinij aka' yit'ijju' enewe' ijatshenhei.— 40 Qa yeku'ƚ pa'aj pa' Jesús, qa yit'ij: —Yakha' hit'iƚij ewets, qu'nte' net'ewuyetax enewe'en qa' nekhewe'ye' utel qu' natyai wetju'ƚ.—* 41 Qa in hats meti'm pa'aj ha' Jerusalén, qa pa' Jesús in hats yi'wenii pa'aj ha' witset, ma' qa yayinju' pa'aj* 42 qa yit'ij pa'aj: —Qek akha'ye'ƚe iye qek enikfe'lets ha'ne neƚuji' nakha' qek k'eƚistaxij wit'ikesimeya'xƚekii. Qa ha'neƚi'ij qa hats wanat'in ek'uikii qa' nite' i'wene'.* 43 Qe nam ewets hatse' nekhewe' uƚ'ets neƚuts. Ma' qa nekhewe' ejuihifets qa' nam ejupkii, qa' neqetsitenij ejup pa'qu' qiye'pha'm qa'nte' maye'fik'i.* 44 Week qu' nonopƚaxju' na' witset qa week qu' nalani'ƚju' iye akha' qa ene' elits. Ham nejete'pha'm pe'qu' uteye' qu' amani'ipji' pekhepe' iye uteye', qe nite' ƚenikfeliyu'ets ha'ne ƚahats'ij in hats namtax ei ha'ne Dios.—*
Jesús qa yiwutshenfik'ikii pekhewe' taqhaitaxifi pe' qi witlijtsitjii.
(Mateo 21:12-17; Marcos 11:15-19; Juan 2:13-22)
45 Pa' Jesús qa uyifi pa'aj ke' qi witlijtsitjii. Ma' qa yiwutshenijfik'ikii pa'aj pekhewe' i'ntaxijifi pe' t'ihinij,* 46 qa yit'ijji'ju' pa'aj: —Ke' we'nika'ajji' ƚe'lijei na' Dios yit'ij: “Ene' yitsi' qu' ƚetsiyi'ij pa' wit'iyinheye'j”(Jer 7:11) qa ekheweli'ƚ qa eqiwe'jtaxiƚij nekhewe' ejtenhetsilets.—* 47 Qa week neƚuts i'nq'ijatshenifi pa'aj pa' Jesús ke' qi witlijtsitjii. Qa pekhewe'ƚe tenek'enhe'yipji' pe' pa'il qa pe' i'nq'ijatshenij ke' Moisés ƚe'lijei qa pekhewe' iye tenek'enheiji' ha' witset qa wotaxiikiyek pa'qu' ƚeqfenyejeyi'ij qu' nilan.* 48 Qa nite'ƚe yi'wen pa'qu' ƚeqfenyejeyi'ij, qe week pakha' witset yisu'unjiija qu' nepiye' qa i'nq'ijatshenji'ij pa'aj pa' Jesús.*
* 19:7 Lc 15:2 * 19:8 Lc 3:14; 18:22; Ex 22:1; 2S 12:6 * 19:9 Lc 1:77; 3:8; 13:16; Ga 3:7,29 * 19:10 Ez 34:16; Mt 9:13; 10:6; 15:24; 18:12; Lc 15:4 * 19:11 Mr 13:34; Lc 9:51; 17:20; Hch 1:6 * 19:17 Lc 16:10; 1Co 4:2 * 19:21 2Co 8:12 * 19:26 Mt 13:12; Mr 4:25; Lc 8:18 * 19:27 Lc 19:14 * 19:28 Lc 9:51 * 19:29 2S 15:30; Zac 14:4; Lc 21:37; 22:39 * 19:32 Lc 22:13 * 19:35 Jn 12:12-15; Zac 9:9 * 19:36 2R 9:13 * 19:38 Mt 2:2; 25:34; Sal 118:26; 148:1; Lc 2:14; 13:35; Job 16:19; Mt 21:9; Mr 11:10 * 19:40 Hab 2:11 * 19:41 Lc 13:34-35; Jn 11:35; He 5:7 * 19:42 Lc 8:9-10; 10:21; 23:34 * 19:43 Lc 17:22; 21:20; Is 29:3; Jer 6:6; Ez 4:2 * 19:44 Mt 24:2; Mr 13:2; Lc 1:68; 7:16; 21:6; Ex 3:16; 1P 2:12 * 19:45 Jn 8:1-2; 11:45-53 * 19:46 Is 56:7; Jer 7:11 * 19:47 Mt 26:55; Lc 6:11; 11:53-54; 20:1,19 * 19:48 Lc 18:43; 20:6