9
Saulo qa hats wenink'aihit pa'aj.
Ha' Saulo, mexe nite' yili'ij pa'aj in yijiweikit wetju'ƚ qa neqek'uyu'ujju' iye pekhewe' tek'enets pa' Yatsat'ax'inij, qa ikii pa'aj pakha' qiji' ƚatata pe' pa'il,* qa iyinijets pe'qu' witfaakanheye' (cartas) qu' net'ejuyii pekhewe' judiol ƚe'lijtsitjiyits pa' Damasco, hats'inha pe'qu' ni'wenjiifi pekhewe'en pe' yatsat'etsij pakha' Wit'ikheyi'j (Jesús) pekhewe' jukhew qa efuts, qa' no'nophe'ƚju' qa' nenka'xii na' Jerusalén.* Qa ƚunye'jkii pa'aj in hats ik, qa in hats k'esiyu'uiha pa'aj pa' Damasco, qa aje'eƚ namju' pa' koojo yamijup pa'aj ta'ƚiipha'm na' wa's.* Ma' qa pa' Saulo in hats nami'ju' pa'aj sehe' qa yepi'ye' pa' wit'ax in yit'ijets: —Saulo, Saulo, ¿inhats'ek in ƚatsawitjitax?— Qa yit'ijets pa'aj: —¿Ƚek akha' Yatsat'axyij?— Qa yeku'ƚ pa'aj: —Yakha' Jesús, hik yakhaa'ija in ƚatsawitjitax. Eniipha'm qa amets na' witset, qa' hik nakha'yi'i' qu' efelhiti'yi'm kakha' qu' aqsiijkii.— Pe' jukhew ƚijts'eyek pa'aj ha' Saulo qa teke'lenju'kii pa'aj ham yit'i'ijju', yepi'ye'tax pa' wit'ax qa hamƚe pa'qu' ni'wen.* Ma' qa niitaxpha'm pa'aj ha' Saulo, qa in yemjeetax in nite' ima'taxpha'm qa hatsƚe nite' yi'wenkii. Ma' qa teneku'mhiiƚi'i' pa'aj pa' ƚokoi qa wetka'xii pa' witset Damasco. Qa wetshetk'ewi'ƚ neƚuts in nite' yi'wenkii, qa nite' tek iye qa nite' iya'ji' iye pa'qu' iweli'ye'. 10 Ha' Damasco i'ni' pa'aj pa' ewi'ƚ yijayan pa' Jesús ƚii Ananías. Qa i'nji'kii pa'aj ƚotoi pa' Yatsat'ax'inij qa yit'ijets: —Ananías.— Qa yeku'ƚ pa'aj: —Ha'ne qe ha'ni'in Yatsat'axyij.—* 11 Pa' Yatsat'ax'inij qa yit'ijets pa'aj: —Eniipha'm, qa' ma'ai qu' ma'ak'i na' wit'ikheyi'j ƚii Yatsathen, qa ke' ƚetsi'ii ha' Judas, qa' inaqfaakanij ha' ewi'ƚ jukhew Tarso ƚeiƚe' ƚii Saulo, qe hane'ej hakha'an mexe iyin,* 12 qa hats i'nji'kii ƚotoi na' ewi'ƚ jukhew ƚii Ananías in uyetsji' qa t'eku'mipji' qe qa' ni'wenkii iye.—* 13 Qa pakha'ƚe Ananías qa yeku'ƚ pa'aj: —Yatsat'axyij, olots he' hepi'ye'ej qa nifelji'ijkii pakha' ƚunye'j ha'ne jukhew, qi pa' uƚ'ax yaqsiimijkii pekhewe' ƚantsat'etsij na' Jerusalenii,* 14 hane'ej hats na'li'm pa' ƚet'unha'x qe pe' ƚafaakanhei ta'ƚijets pe' tenek'enhe'yij pe' pa'il hats'inha qu' week no'nophe'ƚju' pekhewe' hats najayantax.—* 15 Qa pakha'ƚe Yatsat'ax'inij qa yit'ij: —Ma'ai, qe hakha'an he'yeku'mijiiji' qe qa' nenfeli'm aka' yii nekhewe' nite' judiol, nekhewe' wittatal qa nekhewe' iye ƚelits ka' Israel'ik'i.* 16 Qe yakha' qu' hethinij hakha'an qu' qi qu' naats'e'ej pe'qu' wekweke' qu' nata'ƚ yiwets.—* 17 Ma' qa pa' Ananías qa ikii pa'aj, qa uyifi pe' wititsi', ma' qa in hats t'eku'mipji' pa'aj qa yit'ijets: —Yejefe Saulo, hakha' Yatsat'ax'inij Jesús, hakha' we'nethin ewets pa'aj pakha' ƚenekik'i wit'ikheyi'jik'i, ts'ukin ei qe qa' i'wenkii iye qa qu' notpo' ej iye pa' Espíritu Santo.—* 18 Qa hik pakha'aj qa namju'kii pekhewe' i'ntaxji' pe' ƚotoi hik ƚunyejeitax sehets ƚ'ajits, ma' qa hats yi'wenkii iye. Ma' qa niipha'm qa wempuli'jij pa'aj aka' ƚii pa' Jesucristo. 19 Qa hats tek pa'aj qa' t'un iye. Ma' qa uja'x pe' neƚuts in mexe amaneyijup pekhewe' tek'enets pa' Jesús tetseti'yi' pa' Damasco.*
Saulo qa i'nq'ijatshen pa'aj pa' witsetji' Damasco.
20 Qa aje'eƚ pa'aj yisu'un qu' nenfel pa' Jesús pekhewe' judiol ƚe'lijtsitjiyitsifi, qa yit'ij: —Hakha'an hik hakha' pa' Ƚa's pa' Dios.—* 21 Qa week pe' yepi'ye' pa'aj qa yitjuƚaxijpha'mkii, qa yit'ijju' pa'aj: —¿Me nite' hik ha'ne pakha' Jerusalenii nawitjiju'kii pekhewe' yijayantax aka' witii? ¿Me nite' hik ha'ne iye pakha' namijii hane'e'in qu' no'nophe'ƚju' iye qa' neka'xii iye pekhewe' tenek'enhe'yij pe' pa'il?—* 22 Qa pakha'ƚe Saulo qa yape'enha les in t'ijayijfik'i pa'aj in t'unij qa pe' judiol Damasco ƚeiƚets qa hats ham pa'qu' nit'ijiju'ƚ, yethinijha pa' Jesús in hik pakha' pa' Cristo.
Saulo qa ilat pa'aj.
23 In hats olots pa'aj neƚuts pe' judiol qa tafaakateitaxijju' pa'aj qu' nilan pa' Saulo. 24 Qa nikfe'lƚe'ets pa'aj pa' Saulo pakha' neqfenyejeyutaxij pa'aj pekhewe'en. Neƚuts qa najai iye in yejeƚtaxik'uikii pe' ƚejilji' pa' witset qe neqek'eyutaxij pa'aj.* 25 Qa pekhewe'ƚe ƚ'ijatshenhei qa t'eku'mi' pa'aj pa' naja'xji' qa yilithinii pa' ewi'ƚ kumu'ui pa' qipha'm ƚejilafi' pa' witset, qa yilithinijiiju' pa'aj pe' ewi'ƚ kanastu.*
Saulo qa i'ni' pa' Jerusalén.
26 Qa in hats yamii pa'aj ha' Jerusalén, qa yisu'untax qu' nakets qa' ewi'ƚ na'ni'ƚi' pekhewe' tek'enets pa' Jesús. Qa weekƚe nijiwe'yi'm pa'aj qe yumti qu' naqanƚekii in hats tek'enets pa' Jesús.* 27 Qa ha' Bernabé qa yeka'x pa'aj qa yethinii he' apóstoles, qa nifelimik'i pa'aj pa' ƚunye'jkii pa' Saulo in yi'wenji' pa' wit'ikheyi'jji' pa' Yatsat'ax'inij, qa tafaakate'yi'ƚ pa'aj, qa nifeli'm iye in we'nt'unhet in iyetij ka' ƚii pa' Jesús pa' Damasco'oi.* 28 Ma' qa pa' Saulo qa amanji' pa'aj ha' Jerusalén qa ewi'ƚ i'ni'ƚi' pekhewe'en, qa we'nt'unhet pa'aj in iyetij aka' ƚii pa' Yatsat'ax'inij. 29 Ma' qa tafaakate'yi'ƚju' iye qa tek'eƚeyi'ƚju' iye pa'aj pekhewe' judiol Grecia ƚeiƚets. Ma' qa hik pekhewe' qa neqek'uyu'taxij iye pa'aj.* 30 Ma' qa pekhewe' yijayan pa' Jesús in nikfe'lets pa'aj aka'an, qa yeka'xii pa'aj pa' Cesarea, ma' qa hikpa' ta'ƚi' in yukinii pa' ƚetset'ija Tarso.* 31 Ma' qa hik pakha'aj iye, pekhewe' yijayan pa' Jesús qa hats qi in ƚe'sitsƚi'imkii iye pa'aj week pekhewe' i'ni' pa' sehe' Judea pa' Galilea qa pa' Samaria, qa les in ni'yijpha'm pa'aj. Qa qi iye na'li'm pa' ƚ'ijiweyaxitsiju'ƚ pa' Yatsat'ax'inij qa na'li'm iye pa' ƚet'unha'x pa' Espíritu Santo, qa yape'enha les in t'ijaifik'i pa'aj.*
Pedro qa yiƚin pa' Eneas.
32 Qa pa' Pedro in mexe yamik'i pa'aj pekhewe' witsetits pakha' sehe', qa yamii iye pa'aj pekhewe' hats yijayan pa' Jesús tetsetiyi' ek pa' Lida.* 33 Qa hik pakha'a' qa yi'weni' pa'aj pa' ewi'ƚ jukhew ƚii Eneas, wetshetk'ewi'ƚ tatsai (8) ƚeqe'ninqapitsij pa'aj in nite' niyik'uipha'm pa' ƚewhi'la'x, qe nite' p'esits pe' ƚewekwekits. 34 Ha' Pedro qa yit'ijets pa'aj: —Eneas, ha' Jesucristo qu' neƚin hane'ej. Eniipha'm qa' aqsi'jju' na' ewhi'la'x.— Qa hik pakhaa'ijha qa niipha'm pa'aj.* 35 Week pekhewe' Lida ƚeiƚets qa pe' Sarón ƚeiƚets iye qa yi'wen pa'aj pakha'an, ma' qa hats yijayan iye pa'aj pekhewe'en pa' Yatsat'ax'inij.*
Pedro qa yiƚin in hats wa'mtax pe' Dorcas.
36 Na'l pa'aj pe' ewi'ƚ efu yijayan pa' Jesús i'ni' pa' witset Jope, ƚii Tabita, griego qa ikji' ek Dorcas. Pekhe'en week neƚuts ƚe'wis pa' yaqsiijkii qa t'ifti'ts'etskii iye pe' ham yiwq'axine'.* 37 Qa ƚunye'jkii pa'aj pekhewe' neƚutsji' qa wanqaats'e' pa'aj qa wa'm. Qa in hats yaqhat'etsij pa'aj in yimpuujin pa' ƚ'ajik'i, qa yeniipha'm pa'aj pakha' te'weipha'm ƚatawe'j pe' wititsi'. 38 Qa pa' witset Lida in metitsi'ƚ wetju'ƚ pa' witset Jope, pekhewe' yijayan pa' Jesús i'ye'ej pa'aj ha' Pedro in i'ni' pa'aj pa' Lida, ma' qa yukinii pa'aj pe' wetsjuk jukhew, qu' nit'ijets: —If'elitik'i qu' enek ha'ne witset'ii Jope.— 39 Ma' qa ha' Pedro qa niipha'm pa'aj qa yijayan pekhewe'en. Qa in hats yamijii pa'aj qa aje'eƚ yeka'xiipha'm pa'aj pakha' toxpha'm pe' wititsi', qa week pekhewe' wikiihalei k'ooyijji' pa'aj in yayinju' pekhe'en, qa yethinji'jij pa'aj pa' Pedro pe' wit'uihitjiyits ne'ej juffufuf qa pekhewe' iye witqhinatai ƚaqsijiiju' pa'aj pe' Dorcas'ik'i in mexe i'nji'teje'mkii pekhewe'en. 40 Ma' qa ha' Pedro qa week yuki'nfik'ikii pa'aj, qa wonokok'enju' qa iyin pa'aj. Qa tetwek'ela'xets pa'aj pe' efu'uk'i, qa yit'ijets pa'aj: —Tabita, eniipha'm.— Pekhe'en qa neeƚfik'i pa'aj, qa in yi'wen pa'aj ha' Pedro qa niipha'm pa'aj pekhe'en.* 41 Qa ha' Pedro qa t'eku'mi' pa'aj pa' ƚokoi qa niihiinpha'mha pa'aj. Qa taya'yiiju' pa'aj pekhewe' tek'enets pa' Jesús qa pekhewe' iye wikiihalei, qa yethinij pa'aj in hats iƚa'x iye. 42 Qa aka'an qa nikfe'lets pa'aj pa' week witset Jope, qa olots pe' tek'enets nite' yeqeku' pa' Yatsat'ax'inij. 43 Qa ha' Pedro qa mexe olots neƚuts in amanji' pa'aj pa' witset Jope, pekhe' ƚetsi'ii pa' ewi'ƚ jukhew ƚii Simón inqa'met ƚ'ajits naqsi'jju'.*
* 9:1 Mt 9:10; Mr 10:10; Lc 6:1; Jn 6:3; Hch 6:1; 8:3; 9:13,21 * 9:2 Hch 15:30; 19:9,23; 22:4,5; 23:25,33; 24:14,22 * 9:3 Hch 22:6-11; 26:12-18; 1Co 15:8 * 9:7 Dn 10:7; Jn 12:29; Hch 22:9 * 9:10 Hch 10:3,17,19; 22:12 * 9:11 Hch 9:30; 11:25; 21:39; 22:3 * 9:12 Mr 5:23; Hch 9:17 * 9:13 Hch 8:3; 9:32; Ro 1:7; 15:25-26,31; 16:2,15 * 9:14 Hch 7:59; 1Co 1:2; 2Ti 2:22 * 9:15 Ro 1:1,5; Ga 1:15,16; Mt 28:19; Hch 13:2; 25:22; 26:1 * 9:16 Hch 20:23; 21:4,11; 2Co 6:4-5; 11:23-27; 1Ts 3:3 * 9:17 Hch 6:6; 22:13 * 9:19 Hch 11:26; 26:20 * 9:20 Mt 4:3; Hch 13:5,14 * 9:21 Hch 8:3; 9:13-14; Ga 1:13,23 * 9:24 Hch 20:3,19; 23:12,30; 25:3; 2Co 11:26 * 9:25 Jos 2:15; 1S 19:12; 2Co 11:33 * 9:26 Hch 22:17; 26:20; Ga 1:17 * 9:27 Hch 4:36; 9:3-6,20,22; 13:46; 14:3; 18:26; 19:8; 26:26; Ef 6:20; 1Ts 2:2 * 9:29 Hch 6:1; 2Co 11:26 * 9:30 Hch 8:40; Ga 1:21 * 9:31 Mt 16:18; 1Co 14:4; Ap 1:4 * 9:32 Ro 1:7; Ef 5:3; 6:18; 1Cr 8:12; Esd 2:23; Neh 7:37; 11:35 * 9:34 Hch 3:6,16; 4:10 * 9:35 1Cr 5:16; 27:29; Cnt 2:1; Is 33:9; 35:2; 65:10 * 9:36 Jos 19:46; 2Cr 2:16; Esd 3:7; Jon 1:3; Hch 10:5; 1Ti 2:10; Tit 3:8 * 9:40 Mt 9:25; Mr 5:41; Lc 22:41; Jn 11:43; Hch 7:60 * 9:43 Hch 10:6,17,32