8
Saulo qa yijayankii pe' tek'enets pa' Jesús.
Pa' Saulo yi'sinhetijupi'ha pa'aj in talanhetii pa' Esteban'ik'i. Hik pakha'aj pa' ƚahats'ij qa yape pa'aj qa i'nju' pa' qi a'tax ƚenifenyejei pekhewe' nite' yeqeku' pa' Jesús nakha' Jerusalenji'. Ma' qa week ilatkii yak'esji'kii pa' week sehe' Judea qa pa' Samaria iye, qa pekhewe'ƚe apóstoles qa nite' ilatkii pa'aj.* Qa pe' uja'x jukhew yijayan pa' Intata qa ti'jik'ui pa'aj pa' Esteban'ik'i, qi in yayinju' pa'aj.* Qa pakha'ƚe Saulo qa hats wo'oyek qu' niwuƚ'enhetju' qa' hamitse' pekhewe' tek'enets pa' Jesús, qa uyijik'i pe' wititsil, ma' qa yetsinji'ij pe' jukhew qa efuts iye yuihinjiifikii pe' witq'opheƚitjii.*
Felipe qa i'nq'ijatsheni' pa' sehe' Samaria.
Qa pekhewe'ƚe ilatkii yak'eskii pa'aj qa nifelƚe iye pa'aj eke' ƚe'sits wi'tlijei pakha' qu' namji'ijji'.* Pa' Felipe qa yamii pa'aj pakha' witset'ija pa' Samaria, qa i'nq'ijatshenij pa'aj in t'ejuyets pa' Cristo. Qa not'axii pa'aj pe' olootsija, qa qi in tek'enets pa'aj in yepi'ye' pe' nifel pa' Felipe, qe yi'wenij iye pa'aj pekhewe' ham ƚunyejeyi'iju'ƚ in yaqsiijkii. Qe olots pa'aj pekhewe' i'ntaxji' pe' espíritus uƚ'ets (inwo'metets), pekhewe'en in ikjiik'uifik'i pa'aj qa tayaiji'ij wetju'ƚ. Qa olots iye pekhewe' onqokitstax qa pekhewe' iye f'oyoq f'oyoqtax in ƚe'sitsju' iye pa'aj.* Qa pa' witset qa qi in ƚe'sitsi'mkii pa'aj.
Pa' weihetax (brujo) Simón.
Qa na'l pa'aj pa' ewi'ƚ jukhew ƚii Simón, hayiits weihetaxji' pa'aj pa' witset. Qa nawitjiju'kii pe' Samaria ƚeiƚets, yit'ij ƚetets in ƚakha' ewi'ƚ jukhew qiji'.* 10 Qa week tek'enets pekhewe' if'iljetsits qa pe' patunits, qa yit'ijju': —Hane'en hik ha'ne pakha' ƚii Qi Ƚet'unha'x pa' Dios.—* 11 Tek'entaxetsha pa'aj pekhewe'en qe hats olots pe' ininqapits in ikijje'm in yethinijkii pekhewe' yitjuƚaxjiijpha'mkii pekhewe'en. 12 Qa pekhewe'en in hats nite' yeqeku' pa' Felipe in nifel eke' ƚe'sits wi'tlijei t'ejuyets pa' tenek'enheiji' pa' Dios qa aka' ƚii iye pa' Jesucristo, ma' qa wempuli'jijju' pa'aj pe' jukhew qa efuts iye.* 13 Qa pakha' iye Simón qa nite' yeqeku' iye pa'aj. Qa in hats wempuli'jij pa'aj, qa nite' yiton pa'aj pa' Felipe, qa qi qa yitjuƚaxjiijpha'm qa yi'wenji'ij pekhewe' qits ham ƚunyejeyi'iju'ƚ yaqsiijkii pa' Felipe.* 14 Ma' qa hekhewe' apóstoles mexe amaneiji' pa'aj ha' Jerusalén, in i'ye'ej pa'aj pe' Samaria ƚeiƚets in hats testi'yij iye kekhewe' ƚe'lijei pa' Dios, qa t'ukinheti'yii pa'aj ha' Pedro qa ha' Juan.* 15 Ma' qa in yamii pa'aj qa iyinipji' pa'aj pekhewe'en hats'inha qu' netesti'yij iye pa' Espíritu Santo, 16 qe mexe nite' nametsju' pa'qu' ewii'ƚe' pekhewe'en pa' Espíritu Santo, ewi'ƚƚe in hats wempuli'jijju' ka' ƚiiji' pa' Yatsat'ax'inij Jesús.* 17 Ma' qa t'eku'mipji'kii pekhewe'en, ma' qa testi'yij pa' Espíritu Santo. 18 Pa' Simón in yi'wenij pa' Espíritu Santo qu' jintesti'yij qu' nata'ƚets pe' ƚokoyei pe' apóstoles, ma' qa neqistineyutaxij pa'aj pe'qu' ƚ'astaye', 19 qa yittaxijets pa'aj: —Yakhap iye esƚisi'ƚij aka' witt'unha'x hats'inha pa'qu' he'yeku'mjiipji' ƚesinje' qa' netestiiji'jij pa' Espíritu Santo.— 20 Ma' qa ha' Pedro qa yit'ijets pa'aj: —Les ƚe'wis pe' aq'astai qa akha' iye qu' ami'ƚii pa' fe't, qe ƚumtitax qu' ƚeke'ye' qu' aqha'yijets pe'qu' ƚ'astaye' pakha' ƚeqisitƚe pa' Dios.* 21 Akha' a'ham ji'teje'm qa nite' iye qu' eneqfeetsiyu'uj aka' witqisit, qe pa' atawe'j nite' wattsathenketik'ui pa' ƚeqjeƚinet pa' Dios.* 22 Qa hik ta'ƚijupi' mewetlinenij aka' ewuƚ'ax, qa' iyinijetsha pa' Dios, q'axqe qu' niwamhit e'mik'i kakha' naqaqsijkineyu'taxijkii pa' atawe'j.* 23 Qe hi'wen in topo' ej pa' ek'imii qa pa' witwuƚ'ax qa ƚeƚinek'ej iye.— 24 Ma' qa pa' Simón qa yeku'ƚ pa'aj, qa yit'ij: —Iyini'ƚ ye'mii pa' Yatsat'ax'inij, hats'inha qu' ham pa'qu' yijunye'je'kii kekhewe' ƚit'iƚij yiwets iku'uj.—* 25 Qa hekhewe'en, in hats naq'ajik'i pa'aj in nifeli'm pa' ƚunye'jkii in t'ejuyets pa' Jesús qa in nifeli'mha iye kekhewe' ƚe'lijei pa' Yatsat'ax'inij, ma' qa wapilii iye pa'aj ha' Jerusalén qa teneiƚi'ij pa'aj in nifeli'm eke' ƚe'sits wi'tlijei pe' olots witsetits ƚelits pa' sehe' Samaria.
Pa' Eunuco Etiopía ƚeiƚe'.
26 Ewi'ƚ pa' ƚaqa ángel pa' Yatsat'ax'inij qa yiyaje'ets pa'aj pa' Felipe, qa yit'ijets: —Eniipha'm qa' ma, ejuyii na' i'wk'uyi'lii ma'ai hakha' wit'ikheyi'j ta'ƚii ha' Jerusalén qa yamiiju' ha' Gaza.— (Pakha' wit'ikheyi'j yijawe'j ji'teje'm pakha' ham i'ni'i'.)* 27 Pa' Felipe qa niipha'm pa'aj qa ik, qa pa' wit'ikheyi'jii qa hikpa' qa yi'weni' pa'aj pa' ewi'ƚ eunuco* Etiopía ƚeiƚe', qiji' ƚeqjeƚinenek pe' Candace qi ƚenene pekhewe' week Etiopía ƚeiƚets, pakha'an tenek'enhe'yipji' pa'aj pe' week ƚaq'astai pekhe' witnene, qa namii pa'aj na' Jerusalén qe qa' niyinii pa' Intata.* 28 Pakha'an hats wapilii iye pa'aj pa' ƚetsetits, i'nji'ju' pekhe' ƚenhitjii koyoyoi, qa yiyinenik'i pekhewe' ƚe'lijei pa' profeta'ik'i Isaías. 29 Qa Espíritu qa yit'ijets pa'aj pa' Felipe: —Iƚun qa' metmetinheti'm ne' ƚenhitjii.—* 30 Ma' qa pa' Felipe qa wekuma'xipji' pa'aj qu' netmetinheti'm, qa yepi'ye' ej pa'aj in yiyinenik'i pe' ƚe'lijei pa' profeta'ik'i Isaías, qa yit'ijets pa'aj: —¿Me ƚenikfe'lik'i na' ƚiyinenik'i?— 31 Pakha'an qa yit'ijiju'ƚ pa'aj: —¿Inhats'ek qu' netsikfelik'i in ham pakha' qu' neqethen ye'mik'iha pakha' iikji'ha?— Pakha'an qa yiyaji'ets qu' na'ni'ƚji' pe' ƚenhitjii. 32 Pakha' i'ni' pa' yiyinenik'i pa'aj kekhewe' Intata ƚe'lijei yit'ij: —Hik ƚunye'j na'aj kots'etax in wetka'xii pa' ƚenqek'uwet, qa hik ƚunye'j iye na'aj kots'etax ƚa's qe we'ntusij nite' iyet ikesimenij, pakha'an ham yit'i'ij.* 33  Qi in tawitjaxtii qa nite' tewejinheti'yi'm qu' netniwohoyiikii pa'qu' ƚunye'ji'ija. ¿Pa'n ƚii pakha' qu' nenfelkii hatse' qu' nana'l pe'qu' ƚelitse' pakha'an,? qe hats qu' nilanipji' ha'ne sehe'.—(Is 53:7,8) 34 Pa' eunuco qa yit'ijets pa'aj pa' Felipe: —Enfel ye'm wat'ij, ¿pa'n ƚii pakha' yit'ijets aka'an pa' profeta'ik'i? ¿Me ƚakha'ƚe qu' net'ejuyets, me i'nƚi'i pakhape' iye?— 35 Ma' qa pa' Felipe qa yapeƚek pa'aj qa iyet, qa ta'ƚijii pa' hats yiyinenik'i pa'aj kekhewe' we'nika'ajji', qa nifeli'm kekhewe' ƚe'sits wi'tlijei t'ejuyets pa' Jesús.* 36 Qa in mexe nekik'i pa'aj pa' wit'ikheyi'j, qa yamii pa'aj pakha' na'li' pa' iweli'. Qa pa' eunuco qa yit'ij pa'aj: —Jeƚ qeku'nek, hane'en iweli'. ¿Pa'n ƚii pakha' qu' mexe nenyejinik'ui qu' etsimpulijin?— 37 Pa' Felipe qa yit'ij: —Qu' hats weeki'ijha pa' atawe'j qu' nite' eqeku'ye', qa' ƚeke'ye'.— Qa yeku'ƚ pa'aj pakha'an qa yit'ij: —Ehe, nite' heqeku'uk'i pa' Jesucristo in hik pakha' pa' Ƚa's pa' Dios.— 38 Ma' qa yiyaji'ets pa' ƚeqejkunenek qa yitkelenhetju' pe' ƚenhitjii. Qa t'ilitijupju'kii pa'aj pa' iweli' qa yimpuujin pa'aj pa' Felipe pa' eunuco. 39 In hats tepilik'uipha'mkii pa'aj pekhewe'en pa' iweli', qa pa' ƚeqe Espíritu pa' Yatsat'ax'inij qa aje'eƚ yeka'x iye pa'aj pa' Felipe. Qa pa' eunuco qa hats nite' yi'wen iye pa'aj. Ma' qa ik iye pa'aj, qi in ƚe'wisi'mkii.* 40 Pa' Felipe qa te'wenheti'yi' pa'aj pa' witset Azoto. Qa week na'aj yamjeets pe' witsetits qa nifelji'ji' eke' ƚe'sits wi'tlijei, week pekhewe' witsetits, yamƚi'iiha pa' witset Cesarea.*
* 8:1 Hch 9:31; 11:19 * 8:2 Hch 7:58; 22:20 * 8:3 Hch 22:4,19; 26:10; 1Co 15:9; Ga 1:13; Fil 3:6; 1Ti 1:13 * 8:4 Hch 6:5; 15:35 * 8:7 Mt 4:24; Mr 16:17 * 8:9 Hch 5:36; 13:6 * 8:10 Hch 14:11; 28:6 * 8:12 Hch 1:3; 2:38 * 8:13 Hch 8:6; 19:11 * 8:14 Lc 22:8; Hch 8:1 * 8:16 Mt 28:19; Hch 2:38; 10:48; 19:2 * 8:20 2R 5:16; Is 55:1; Dn 5:17; Mt 10:8; Hch 2:38 * 8:21 2R 10:15; Sal 78:37 * 8:22 Is 55:6-7; Dn 4:27; 2Ti 2:25; He 12:15 * 8:24 Gn 20:7; Ex 8:8; Nm 21:7; Stg 5:16 * 8:26 Hch 5:19; 8:29 * 8:27 Kakha' eunuco, in i'nk'aa'ija pa'aj mexe ikji' wetwu'm ƚeqeƚei, qa tooxik'ui pa'aj hats ikji' aka'an político. * 8:27 Sal 68:31; 87:4; Is 56:3; Sof 3:10; 1R 8:41; Jn 12:20 * 8:29 Hch 10:19; 11:12; 13:2; 20:23; 21:11 * 8:32 Is 53:7-8; Fil 2:8 * 8:35 Lc 24:27; Hch 17:2; 18:28 * 8:39 1R 18:12; 2R 2:16; Ez 3:12,14; 8:3; 11:1,24; 43:5 * 8:40 Hch 10:1,24; 12:19; 21:8,16; 23:23,33; 25:1,4,6,13