4
*Kawaa gematanoŋ Uŋa Toroyanoŋ Jiisas kuuŋ wasiŋ muro baloŋ qararaŋkoŋkoŋanoŋ Kileŋaa Toyanoŋ aŋgobato meŋ mubaatiwaajoŋ ama keno. Kanoŋ kema gomantiiŋa asaga 40 Anutuwaajoŋ nene siŋgi laligoŋ nenewaa komuro. Nenewaa komuro omejiilaŋ waŋgia qata aŋgobato Toya iinoŋ asugiŋ kokaeŋ ijoro, “Gii Anutuwaa Meria koloojaŋi eeŋ, gii mono esuŋga qendeema jamo koi jeŋ kotona letoma bered kolooro newa.”
*Kaeŋ ijoroto, Jiisasnoŋ qaa kokaeŋ meleeno, “Qaago! Buŋa Terenoŋ qaa moŋ kokaeŋ oogita eja, ‘Nenenondeeŋ ejemba laaligo mende nonomakejato, Anutuwaa jetanoŋga qaa kaŋkeji, ii kuuya teŋ koniŋ iikanoŋ mono nunuagiro kotiiŋ laligowoŋa’.”
Kaeŋ ijoro Kileŋaa Toyanoŋ Jiisas wama Jerusalem siti toroya kanoŋ kema jiwowoŋ jigowaa waareŋanoŋ eu uma ano nano. *Kaeŋ nano kokaeŋ ijoro, “Gii Anutuwaa Meria koloojaŋi eeŋ, mono kokanoŋga luguŋ emu kemeba. Buŋa Terenoŋ qaa moŋ kokaeŋ oogita eja,
‘Anutunoŋ goojoŋ ama gajobauruta jeŋ kotoŋ oŋono saanoŋ kobibiigi kemeŋ jamonoŋ kanaga mende guŋ mijimiji ambaa.’
Kawaajoŋ kemeŋ mende tiwilaaŋ gombaa.”
*Kaeŋ ijoro kokaeŋ meleeno, “Qaago! Buŋa Terenoŋ qaa moŋ kaaŋagadeeŋ kokaeŋ eja, ‘Gii mono Poŋ Anutuga mende aŋgobato meŋ muba.” ’
Kaeŋ meleeno Kileŋaa Toyanoŋ mombo wama baaŋa koriga paloŋpaloŋ moŋnoŋ uma namo kuuya yoŋoo kantri totoŋa totoŋa ano yoŋoo esuhina iwoigia damugiawo kuuya qendeema muro. Qendeema muŋ kokaeŋ ijoro, “Giinoŋ simiŋ kuma noma waena meŋ mepeseeŋ nombagati eeŋ, niinoŋ ilawoila kuuya koi mono togoŋ gombe buŋa qeŋ aoŋ galeŋ koma oŋomba.”
10  *Kaeŋ ijoro Jiisasnoŋ kokaeŋ meleeno, “Qaago! Satan gii mono togowa. Buŋa Terenoŋ qaa moŋ kokaeŋ oogita eja, ‘Gii mono Poŋ Anutuga, ii motooŋgo simiŋ kuma muŋ waeya meŋ mepeseewa.” ’
11 Kaeŋ meleeno Kileŋaa Toyanoŋ iikanondeeŋ Jiisas mesaoŋ togoro. Kaeŋ kolooro gajoba yoŋonoŋ kaŋ Jiisas ilaaŋ mugi. Kiaŋ.
Jiisasnoŋ kanaiŋ Galili uutanoŋ uuwaa gawoŋ mero.
Maak 1.14-15; Luuk 4.14-15
12  *Kawaa gematanoŋ Jon Oomulu eja kapuare mirinoŋ* aŋgi raro Jiisasnoŋ ii moma Judia prowins mesaoŋ Galili keno. 13  *Kema prowins iikanoŋ keuma gomaŋa Nazaret mesaoŋ Kaperneam kema laligoro. Kaperneam taoŋ ii Zebulun ano Naftali gomanoŋ Galili apu aŋgoŋ kooroŋanoŋ eja. 14 Iikanoŋ laligoŋ gawoŋa mero Anutunoŋ qaa moŋ gejatootoo eja Aisaia sololooro jeroti, iikanoŋ hoŋawo kolooro. Qaa ii kokaeŋ,
15  *“Ejemba Zebulun ano Naftali gomanoŋ Jordan leegeŋanoŋ laligogi batugianoŋ kana somata kowe waageŋ kema nanji, ii Juuda qaagoto, tuuŋ tosianoŋ Galili prowinsnoŋ laligojuti,
16 kanageso yoŋonoŋ paŋgamanoŋ laligoŋ asasaga somata iibuya.
Koomunoŋ ejemba ii aŋgoŋ koma oŋono paŋgamaŋ gomanoŋ laligojuti, iyoŋoojoŋ mono gomaŋ weŋgeraŋ suluwaa.”
17  *Jiisasnoŋ Kaperneam laligoŋ kambaŋ iikanondeeŋ kanaiŋ Buŋa qaa jeŋ asariŋ ejemba uugia kuuŋ kokaeŋ jeŋ laligoro, “Siwe Toyanoŋ bentotoŋa ambaatiwaa kambaŋa mono kaŋ kuuja. Kawaajoŋ mono siŋgisoŋgo laaligogia mesaoŋ uugia meleembu.” Kiaŋ.
Jiisasnoŋ gowokouruta mutuya oŋoono.
Maak 1.16-20; Luuk 5.1-11
18 Kaeŋ jeŋ liligoŋ laligoŋ Galili apu aŋgoŋ goraayanoŋ metetereeŋ kema daremuŋ woi Saimon qata moŋ Piito ano koga Andruu iriiro. Yoronoŋ sora hooro ejaga laligoŋ misagara apu aŋgonoŋ sora horowowaajoŋ giliŋ laligori. 19 Jiisasnoŋ iriima kokaeŋ irijoro, “Ejawoi, oro mono nii notaaŋ kari kuma orombe ejemba sora kaaŋa horoŋ oŋombao.” 20 Kaeŋ irijoro iikanondeeŋ misagara mesaoŋ kanaiŋ Jiisas otaaŋ keni.
21 Jiisasnoŋ yorowo boroŋa moŋ toroqeŋ kema mombo daremuŋ woi Zebediwaa merawoita Jeims ano Jon iriiro. Yoronoŋ maŋgara Zebediwo waŋgonoŋ rama misagia meagoŋ somoŋgoŋ laligogi iŋiima oroono. 22 Kaeŋ iŋiima oroono iikanondeeŋ waama waŋgo ano maŋgara mesaoŋ kanaiŋ Jiisas otaaŋ gematanoŋ keni. Kiaŋ.
Jiisasnoŋ ejemba kuma oŋoma meŋ qeaŋgoŋ oŋono.
Luuk 6.17-19
23  *Jiisasnoŋ kema Galili prowins uutanoŋ kuuya liligoŋ qamakooli mirigianoŋ uma bentotombaa Oligaa Buŋaya jeŋ asariŋ uugia kuuŋ kuma oŋoma laligoro. Kaeŋ ama batugianoŋ ejemba ji ano jepajerepa kania kania iŋiro laligogiti, ii meŋ qeaŋgoŋ oŋoma laligoro.
24 Kaeŋ meŋ laligoro Jiisaswaa Buŋayanoŋ seiŋ Siria kantri uutanoŋ sokoma tuma keno. Kaeŋ tuma keno ii moma ji ejemba kuuya uŋuama iwaanoŋ kagi. Tosianoŋ ji wiji ano jepajerepa kania kania iŋiro laligogi. Tosianoŋ omejiilanoŋ uugianoŋ kemero qaamuuŋ me kokojinjimbo laligogi. Tosianoŋ tama kamaaŋ uŋuro pipinjo motoŋ sembeŋ aoŋ laligogi. Tosianoŋ selegiaa bakaya koomuya laligogi. Kaaŋa kaaŋa yoŋonoŋ Jiisaswaanoŋ kagi meŋ qeaŋgoŋ oŋono.
25 Kaeŋ ama oŋono iigitiwaajoŋ ejemba kanageso somata yoŋonoŋ Jiisaswaa gematanoŋ otaaŋ kagi. Tuuŋlelembe ii Galili prowins ano Ten-Taoŋ distriknoŋga kagi. Tuuŋ tosianoŋ Jerusalem siti ano Judia prowinswaa gomaŋ tosianoŋga kagi. Tuuŋ tosianoŋ Jordan apu leegeŋga kagi. Kiaŋ.
* 4:1 Hib 2.18; 4.15 * 4:4 Dut 8.3 * 4:6 Ond 91.11-12 * 4:7 Dut 6.16 * 4:10 Dut 6.13 * 4:12 Mat 14.3; Maak 6.17; Luuk 3.19-20 * 4:12 Kiŋ Herodnoŋ emba moŋ oloŋ mero Jon Oomulu ejanoŋ ii kawaajoŋ jeŋ muro iriŋa soono jero opotoro yoŋonoŋ Jon somoŋgoŋ kapuare mirinoŋ aŋgi raro. * 4:13 Jon 2.12 * 4:15 Ais 9.1-2 * 4:17 Mat 3.2 * 4:23 Mat 9.35; Maak 1.39