21
Jiisaswaajoŋ mare koŋgi Jerusalem uro.
Maak 11.1-11; Luuk 19.28-40; Jon 12.12-19
Jiisasnoŋ gowokouruta yoŋowo Jerusalem siti dodowiŋ Oil gere baaŋanoŋ Betfage gomanoŋ kagi. Kaŋ gowokowoita woi wasiŋ oromambaajoŋ ama kokaeŋ irijoro, “Gomaŋ jaasewaŋsewaŋ raji, mono iikanoŋ kembao. Kema iikanoŋ keuma doŋgi embia kasanoŋ somoŋgogi nanji ano doŋgi melaa ii iikanondeeŋ mokolooŋ orombaota. Ii mono isama oroma meŋ noonoŋ kawao.
“Aisni moŋnoŋ qaa moŋ jero kokaeŋ ijowao, ‘Poŋnaranoŋ mono iikawaajoŋ amamaaja.’ Kaeŋ ijori doŋgi ii uulaŋawo orono koi kawao.” Anutunoŋ qaa moŋ gejatootoo eja mombaa uutanoŋ anota jeroti, iikanoŋ hoŋawo koloowaatiwaajoŋ kaeŋ kolooro. Qaa ii kokaeŋ,
*“Oo Jerusalem ejemba Zaion baaŋa liligoŋ laligojuti, iyoŋoojoŋ mono kokaeŋ iŋijogi mobu,
‘Mobu, oŋoo kiŋ poŋgianoŋ mono oŋoonoŋ asugiwaa.
Iinoŋ gumbonjonjoŋ ama doŋgi qaganoŋ rama kawaa.
Doŋgi lombo bosimakejiwaa meriaa qaganoŋ rama kawaa.” ’
Jiisasnoŋ gowokowoita wasiŋ orono kema qaa irijorotiwaa so ani. Yoronoŋ doŋgi nemuŋmera uruama kari. Kari malekugia qetegoŋ doŋgi qagaranoŋ aŋgi Jiisasnoŋ meriaa qaganoŋ uma raro.
Kaeŋ rama keno ejemba tuuŋlelembenoŋ goda qeŋ malekugia qetegoŋ kana somatanoŋ tamboŋgi tosianoŋ gere uutanoŋ kema boria memburatiŋ kana somatanoŋ tamboŋgi. *Tamboŋgi ejemba tuuŋlelembe somata wala koma horoŋ keŋgiti ano gematanoŋ otaaŋ kagiti, iyoŋonoŋ kokaeŋ jeŋ qagi,
“Hoosana! Anutu mepeseejoŋ.
Deiwidwaa gbili oowe oowe! Pombaa qatanoŋ kawaati, Anutunoŋ mono ii kotuegowa.
Hoosana! Qabuŋaga mepeseeniŋ eukanoŋ uja! Oowe oowe!”
10 Kaeŋ qagi Jerusalem sitinoŋ uma sitiwaa ejemba kuuyanoŋ aaruŋ gujumaju ama kokaeŋ qisigi, “Eja koi mono moroga?”
11 Qisigi ejemba tuuŋlelembe yoŋonoŋ kokaeŋ meleeŋgi, “Iinoŋ mono gejatootoo eja Jiisas, Galili prowinswaa gomaŋa Nazaretga.” Kiaŋ.
Jiisasnoŋ jiwowoŋ jigo jeŋ kobooro.
Maak 11.15-19; Luuk 19.45-48; Jon 2.13-22
12 Jiisasnoŋ jiwowoŋ jigowaa totoŋ uutanoŋ keno. Iikanoŋ ejemba iŋiiro hina sewaŋa mewutiwaajoŋ aŋgi sewaŋa megiti, iinoŋ ii kuuya konjoma oŋono kamaagi. Moneŋ utekute ejemba yoŋoo jakegia metaama meleeno keŋgi. Kaaŋagadeeŋ kewo sewaŋgia mewutiwaajoŋ aŋgiti, iyoŋoo duŋ raragia ii kaaŋiadeeŋ riitano keŋgi. 13  *Kaeŋ ama kokaeŋ iŋijoro, “Aisaianoŋ qaa moŋ kokaeŋ oorota eja, ‘Noo jigonanoŋ mono qamakooli miri koloowaatiwaajoŋ qabu.’ Qaa ii ejato, oŋo ii utegogi kikekakasililiŋ yoŋoo kobaa kaaŋa kolooja.”
14 Kaeŋ kolooro jaagoo ama lokoŋ ejemba ii jiwowoŋ jigonoŋ iwaanoŋ kagi meŋ qeaŋgoŋ oŋono. 15 Kaeŋ kolooroto, jigo gawoŋ galeŋ ano Kana qaawaa boi yoŋonoŋ aŋgoleto meroti, ii iigi ano merabora jiwowoŋ jigonoŋ qama “Hoosana! Deiwidwaa gbili oowe oowe!” jegiti, ii iŋiima uubologa mogi.
16  *Uu bologa moma kokaeŋ jeŋ mugi, “Merabora qaa qajuti, ii mojaŋ me qaago?” Jeŋ mugi kokaeŋ meleema oŋono, “Saanoŋ mojeŋ. Oŋo kambaŋ moŋgeŋ Buŋa qaa koi weeŋgogi me qaago,
‘Giinoŋ mono merabora ano mera sayawo aju neŋkejuti, ii kuma oŋona geeŋga tororo mepeseeŋ gomakeju.” ’
17 Kaeŋ meleema oŋoma oŋomesaoŋ mare kolooro siti mesaoŋ Betani kema ero. Kiaŋ.
Jiisasnoŋ fig gere moŋ qasuaaro gororoŋgoro.
Maak 11.12-14, 20-24
18 Eŋ umugawodeeŋ waama mombo sitinoŋ kema nenewaajoŋ komuro. 19 Nembanenewaa komuŋ kana goraayanoŋ fig gere* moŋ iima kawaa kanianoŋ keno. Kenoto, hoŋa mende mokolooroto, qaseŋagadeeŋ iiro. Kaeŋ iima gere ii kokaeŋ jeŋ muro, “Giinoŋ mono kambaŋ moŋnoŋ hoŋga mombo mende ewa.” Kaeŋ jeŋ tegoŋ muro fig gere iikanoŋ mono iikanondeeŋ gororoŋgoro.
20 Gororoŋgoro gowokourutanoŋ ii iima aaruŋ kokaeŋ jegi, “Fig gerenoŋ mono nomaeŋ ama alanzaŋ pilitiknoŋ gororoŋgoja?” 21  *Jegi Jiisasnoŋ kokaeŋ meleeno, “Niinoŋ qaa hoŋa moŋ kokaeŋ iŋijowe mobu: Momalaari pondaŋ meŋ uuwoi mende ambuyati eeŋ, fig gerewaanoŋ iwoi kolooji, oŋonoŋ iikayadeeŋ mende ambuyato, koi mono kaaŋagadeeŋ saanoŋ ambuyaga: Baaŋa kokawaa toyaajoŋ kokaeŋ jeŋ kotowuyaga, ‘Mono baaŋa koi qetegoŋ wama waama kema kowenoŋ amba.’ Kaeŋ jeŋ kotoŋ Anutu moma laariro mono iikawaa so koloowaa. 22 Naa iwoiwaajoŋ qisiŋ qama kooliwuti, ii kuuya buŋa qeŋ aowombaajoŋ moma laarigi mono buŋagia koloowaa.” Kiaŋ.
Jotamemeya yoŋonoŋ Jiisaswaa ku-usuŋaajoŋ qisigi.
Maak 11.27-33; Luuk 20.1-8
23 Jiisasnoŋ jiwowoŋ jigowaa totoŋ uutanoŋ kema ejemba kuma oŋono jigo gawoŋ galeŋ ano kantriwaa jotamemeya tosaaŋa yoŋonoŋ iwaanoŋ kougi. Kouma kokaeŋ qisiŋ mugi, “Gii kokanoŋ iwoi anjaŋi, ii mono moronoŋ jeŋ kotoŋ gono amakejaŋ? Iikawaa ku-usuŋa ii mono moronoŋ gono?”
24 Qisiŋ mugi kokaeŋ meleema oŋono, “Niinoŋ kaaŋagadeeŋ qaa moŋ qisiŋ oŋomaŋa. Ii meleema nombuti eeŋ, niinoŋ kaaŋagadeeŋ moronoŋ ku-usuŋ nono iwoi koi amakejeŋi, ii iŋijomaŋa. 25 Jonoŋ ejemba oomulu meŋ oŋoma laligoroti, iinoŋ iikawaa ku-usuŋa ii daeŋkaya mero? Siwe Toyanoŋ muro me baloŋ toyanoŋ mugi?” Kaeŋ meleema oŋono batugianoŋ amiŋ moma kokaeŋ jegi, “ ‘Ku-usuŋanoŋ Siwenoŋga asugiro,’ kaeŋ jewoŋati eeŋ, iinoŋ mono kokaeŋ jewaa, ‘Oŋo mono naambaajoŋ Jon mende moma laariŋ mugi?’ Ii mende sokonja.
26 Me ‘Baloŋ ejembanoŋga asugiro,’ jewoŋati eeŋ, nononoŋ mono ejemba tuuŋ yoŋoojoŋ toroko moma amamaawoŋa. Kanageso kuuya yoŋonoŋ Jombaajoŋ ‘Gejatootoo ejaga kolooja,’ jeŋ laligoju.” 27 Qaa kaeŋ gosiŋ Jiisaswaajoŋ kokaeŋ meleeŋgi, “Ii mende mojoŋ.” Kaeŋ meleeŋgi Jiisasnoŋ kokaeŋ iŋijoro, “Kaeŋ kolooro niinoŋ kaaŋagadeeŋ iwoi koi amakejeŋiwaa ku-usuŋa moronoŋ nonoti, ii mende iŋijomaŋa.” Kiaŋ.
Mombaa merawoita yoroo sareqaa
28 Jiisasnoŋ sareqaa moŋ kokaeŋ jero, “Oŋo qaa koi kawaajoŋ nomaeŋ romoŋgoju? Eja moŋ merawoita woi laligogi. Kambaŋ moŋnoŋ maŋgaranoŋ meria mombaanoŋ kema kokaeŋ ijoro, ‘Merana, gii saanoŋ kete noo wain kasa gawonoŋ kema gawoŋ mewa.’
29 Kaeŋ ijoro kokaeŋ meleeno, ‘Nii togojeŋ.’ Kaeŋ ijoroto, kanageŋ qaaya iikawaajoŋ moma boliŋ eleema kema gawoŋ mero. 30 Kawaa gematanoŋ maŋgaranoŋ meria mombaanoŋ kema mutu meriaajoŋ ijoroti, qaa iikayadeeŋ ijoro. Ii ijoro qaa kokaeŋ meleema jero, ‘Somatana, saanoŋ kemaŋa.’ Kaeŋ jeroto, kileŋ mende keno.”
31 Jiisasnoŋ kaeŋ jeŋ qisiŋ oŋono, “Woi yoroonoŋga moronoŋ maŋgaraa jeta teŋ kono?” Kaeŋ qisiŋ oŋono kokaeŋ meleeŋgi, “Meria mutuya iinoŋ.” Kaeŋ meleeŋgi kokaeŋ iŋijoro, “Niinoŋ qaa hoŋa tooŋ moŋ kokaeŋ iŋijowe mobu: Takis meme ejemba tiliqiligiawo ano kana somata emba yoŋonoŋ mono oŋo uŋuuguŋ wala Anutuwaa bentotoŋ uutanoŋ ubuya.
32  *“Qaa iikawaa kania ii kokaeŋ: Jon Oomulu ejanoŋ oŋoonoŋ kaŋ Anutuwaa jaanoŋ solaŋaniwoŋatiwaa kania qendeeno oŋo iwaa qaaya ii mende moma laarigito, takis meme ejemba tiliqiligiawo ano kana somata emba yoŋonoŋ mono ii moma laariŋ mugi. Yoŋonoŋ ii moma laariŋ mugiti, oŋo ii iima kileŋ kanageŋ kaaŋagadeeŋ oŋoaŋgia mende moma boliŋ aoŋ eleema ii mende moma laariŋ mugi.” Kiaŋ.
Wain kasa gawoŋ galeŋ bologa yoŋoo sareqaa
Maak 12.1-12; Luuk 20.9-19
33  *Jiisasnoŋ jero, “Sareqaa moŋ ii kokaeŋ mobu: Baloŋ toya moŋnoŋ wain kasa gawoŋ moŋ koma komoro. Koma komoma sopaya meŋ liligoro. Meŋ liligoŋ wain juu somata jamonoŋ mero. Iikanoŋ waimbaa hoŋa ama kananoŋ rijijaagi apuyanoŋ lalanoŋ kemero. Wain juu somata ii jamonoŋ meŋ wain yoŋgoro mewubotiwaajoŋ galeŋ meme jake koriga kowiawo mero. Iwoi kuuya medaboroŋ wain gawoŋ galeŋ tosaaŋa mokolooŋ oŋoma kokaeŋ iŋijoro, ‘Mono gawoŋ meŋ hoŋaa bakaya oŋoaŋgia meŋ bakaya toya nii nombu.’ Kaeŋ jeŋ gawoŋ ii borogianoŋ ama oŋomesaoŋ kantri moŋnoŋ kema laligoro.
34 “Laligoŋ laligoro hoŋa momogorotiwaa kambaŋa gbani 5 toriro kanoŋ weleŋqeqeuruta tosia wasiŋ oŋono galeŋ yoŋoonoŋ kema wain gawoŋ hoŋaa bakaya mubutiwaajoŋ jero. 35 Jeroto, galeŋ yoŋonoŋ ii uŋuama somoŋgoŋ tosia koobinoŋ sagorogoro uŋuŋ tosia uŋugi komugi tosia jamonoŋ giliŋ uŋugi komugi. 36 Kawaa gematanoŋ weleŋ eja tosaaŋa toroqeŋ wasiŋ oŋono mamaga koloogito, ii kaaŋiadeeŋ horoŋ ureeŋ meŋ oŋoŋgi.
37 “Kaeŋ aŋgi wain gawoŋ toyanoŋ qaa moŋgama jero, ‘Neenaa merana mono goda qeŋ mubuya me nomaeŋ?’ Kaeŋ jeŋ konoga ii aŋaa meria wasiro yoŋoonoŋ keno. 38 Kenoto, wain gawoŋ galeŋ yoŋonoŋ meria iima batugianoŋ kokaeŋ amiŋ moma jegi, ‘Iinoŋ mono borosamoyaa toya kolooja. Ayo, mono meŋ qeniŋ komuro wain kasa gawoŋanoŋ mono ananaa buŋaga koloowaa.’
39 “Kaeŋ jeŋ qelanjiŋ meŋ somoŋgoŋ giligi gawoŋ seleeŋgeŋ kemero qegi komuro. 40 Wain gawoŋ toyanoŋ ii moma kaŋ gawoŋ galeŋ ii mono nomaeŋ ama oŋombaa?”
41 Jiisasnoŋ kaeŋ qisiŋ oŋono kokaeŋ ijogi, “Galeŋ bologa ii mono kondeema japaleleŋ meŋ oŋombaa ano gawoŋ galeŋ dologa mokolooŋ oŋoma wain kasa gawoŋa yoŋoo boronoŋ ambaa. Yoŋonoŋ hoŋa momogowaatiwaa kambaŋanoŋ bakaya tororo muŋkebuya.” 42  *Jiisasnoŋ ii moma kokaeŋ iŋijoro, “Buŋa Terewaa qaa koi kambaŋ moŋgeŋ weeŋgogi me qaago,
‘Miri meme yoŋonoŋ jamo tando moŋ gema qeŋ eeŋ mesaogi raroti, iikanoŋ mono tando kombombaŋa kolooro mokoloogi.
Iikanoŋ riiro mirinoŋ mono gororoŋgoŋ kamaaŋ kombaa.
Poŋnoŋ tando ii kuuro jaanananoŋ iiniŋ qabuŋayawo kolooro waliŋgoŋkejoŋ?’
43 “Kawaajoŋ kokaeŋ iŋijowe mobu, Anutunoŋ mono bentotoŋa ii uŋuama ejemba tuuŋ moŋ oŋono yoŋonoŋ iikawaa gawoŋa megi hoŋa saanoŋ kolooŋkebaa. 44 Moŋnoŋ tando waŋa iikanoŋ ritataŋgoŋ kamaaŋ qewaati, ii mono selia kotomotowaato, aeŋ tando iikanoŋ joloma tama mombaa qaganoŋ kamaaŋ kombaati, ii mono kuuya qenjaŋmenjaŋgowaa.”
45 Jiisasnoŋ kaeŋ jero moma jigo gawoŋ galeŋ ano Farisii (Kana qaawaa kaparaŋkoŋkoŋ) yoŋonoŋ sareqaaya ii moma kania moma asariŋ kokaeŋ jegi, “Ii mono nonoojoŋa jeja.” 46 Kawaajoŋ ii meŋ somoŋgowombaajoŋ mogito, ejemba tuuŋ somata yoŋoojoŋ toroko moma amamaagi. Ejemba tuuŋ somata yoŋonoŋ Jiisaswaajoŋ mogi gejatootoo ejaga kolooro. Kiaŋ.
* 21:5 Zek 9.9 * 21:9 Ond 118.25, 26 * 21:13 Ais 56.7; Jer 7.11 * 21:16 Ond 8.2 * 21:19 Fig ii sambi gerewaa alia moŋ. Ii gawoŋgianoŋ komogi hoŋa naaŋawoga kolooro mamaga neŋkeju. * 21:21 Mat 17.20; 1 Kor 13.2 * 21:32 Luuk 3.12; 7.29-30 * 21:33 Ais 5.1-2 * 21:42 Ond 118.22-23