20
Wain gawoŋ meme ejemba yoŋoo sareqaa
Jiisasnoŋ jero, “Siwewaa bentotoŋa ii kokaeŋ: Baloŋ toya moŋnoŋ umugawodeeŋ waama seleeŋgeŋ kema eja tosaaŋa iŋiima wain gawoŋanoŋ moneŋ gawoŋ mewutiwaajoŋ qisiŋ oŋono. Qisiŋ oŋono ‘Saanoŋ,’ jegi weeŋ motooŋgowaa tawaya (Kina 20) oŋombaatiwaajoŋ uumotooŋ aŋgi wasiŋ oŋono wain gawoŋanoŋ keŋgi.
“Keŋgi 9 kilok kawaa so kolooro mombo toroqeŋ kema eja tosaaŋa maaket sombeŋanoŋ eeŋ naŋgi iŋiiro. Iŋiima kokaeŋ iŋijoro, ‘Oŋo mono kaaŋagadeeŋ noo wain gawonanoŋ kema gawoŋ megi tawagia soyanondeeŋ oŋomaŋa.’
“Kaeŋ iŋijoro wain gawonoŋ keŋgi. Keŋgi 12 kilok kolooro mombo keno ano mare 3 kilok kawaa so duŋanoŋ mombo seleeŋgeŋ kema kaaŋadeeŋ ano. Kaeŋ kolooŋ mare 5 kilok kawaa so seleeŋgeŋ keno eja tosaaŋa duŋanoŋ mombo eeŋ laŋ naŋgi iŋiiro. Iŋiima kokaeŋ qisiŋ oŋono, ‘Oŋo mono naambaajoŋ weeŋ koriga koi eeŋ laligoju?”
“Kaeŋ qisiŋ oŋono kokaeŋ meleeŋgi, ‘Moŋnoŋ moneŋ gawoŋ mewombaajoŋ mende qisiŋ nononja. Kawaajoŋ eeŋ koi nanjoŋ.’ Meleeŋgi kokaeŋ iŋijoro, ‘Oŋo mono kaaŋagadeeŋ noo wain gawonanoŋ kema gawoŋ mewu.’ *Gawoŋ megi mare kolooro wain gawoŋ toyanoŋ gawoŋ galeŋa horoŋ kokaeŋ ijoro, ‘Gii mono gawoŋ meme eja oŋooma tawagia oŋomba. Tetegoya mare kolooro kajuyati, iyoŋoonoŋga kanaiŋ tawagia oŋoma kena gomaambadeeŋ kajuyati, iyoŋoonoŋ tegowa.’
“Kaeŋ iŋijoro mare 5 kilok gawonoŋ kagiti, iyoŋonoŋ kougi weeŋ motooŋgowaa tawaya (Kina 20) ii motomotooŋ oŋono. 10 Wala gawonoŋ kagiti, iyoŋonoŋ kouma tawagia uuguŋ mewutiwaajoŋ romoŋgogito, ii motomotooŋ kaaŋagadeeŋ weeŋ motooŋgowaa tawaya oŋono. 11 Tawa motooŋgo iikayadeeŋ meŋ kanaiŋ baloŋ toyaajoŋ uugianoŋ ŋindiŋ-ŋunduru jeŋ jeŋ muŋ kokaeŋ jegi, 12 ‘Nono weeŋ geriawonoŋ nogo ariŋ gawombaa lombota bosinjoŋato, eja ii dologo kaŋ gawoŋ mewutiwaajoŋ qisiŋ oŋonjaŋa. Yoŋonoŋ aua motooŋgowaa so gawoŋ mejuyato, giinoŋ kileŋ yoŋoojoŋ moma oŋona nonowo ororoŋ kolooju. Ii mende sokonja.’
13 “Kaeŋ jegito, yoŋoonoŋga mombaajoŋ kokaeŋ meleema jero, ‘Alana, nii giwo qaa jeŋ weeŋ motooŋgowaa tawa (Kina 20) gomambaajoŋ uumotooŋ anjota. Kawaa so tawa iikayadeeŋ gombe sokonja. Mono ii romoŋgowa. 14 Uuga iikawaajoŋ boliwaati eeŋ, mono geeŋgaa tawaga meŋ kemba. Eja dologo gawoŋ mewutiwaajoŋ qisiŋ oŋonjeŋi, iyoŋoojoŋ kaaŋagadeeŋ tawa gonjeŋi, mono iikayadeeŋ oŋomambaajoŋ mojeŋ.
15 ‘Neenaa moneŋnoŋ neenaa aiŋnaa so ambe sokonja me qaago? Niinoŋ loloogendeeŋ oŋonjeŋiwaajoŋ uuganoŋ baagoŋ jaaga bosoleeja me?” ’ 16  *Jiisasnoŋ qaa ii jedaboroŋ kokaeŋ jero, “Iikawaa so konoga yoŋonoŋ mutuya koloogi mutuya yoŋonoŋ konoga koloowuya.” Kiaŋ.
Jiisasnoŋ koomuyaa qaaya jero indiŋ karooŋ kolooro.
Maak 10.32-34; Luuk 18.31-34
17 Jiisasnoŋ Jerusalem sitinoŋ ubombaajoŋ baloŋ kana keŋgi gowokouruta 12 ii horoŋ oŋoma goraayanoŋ kema kokaeŋ iŋijoro, 18 “Mobu, anana Jerusalem uboŋa. Iikanoŋ moŋnoŋ Siwe gomambaa Eja hoŋa memelolo meŋ muro jigo gawoŋ galeŋ ano Kana qaawaa boi yoŋoo borogianoŋ kembaa. Yoŋonoŋ komuwaatiwaa qaaya jedaboroŋ 19 waba gawman yoŋoo borogianoŋ ama mubuya. Ama mugi mepaegoŋ ooli waayawonoŋ qetaaliŋ taluŋgowuya. Qetaaliŋ taluŋgoŋ maripoonoŋ qegi komuwaa. Komuŋ weeŋ karooŋ kolooro koomunoŋga waabaa.” Kiaŋ.
Jeims Jon yoroo nemuŋgaranoŋ iwoiwaajoŋ weleno.
Maak 10.35-45
20 Kambaŋ kanoŋ Zebediwaa merawoita yoroo nemuŋgaranoŋ merawoita yorowo Jiisaswaanoŋ kaŋ simiŋ kuma muŋ iwoi qaita mombaa welemambaajoŋ jero. 21 Kaeŋ jero qisiŋ muro, “Gii naa iwoiwaajoŋa mojaŋ?” Qisiŋ muro kokaeŋ ijoro, “Giinoŋ saanoŋ jeŋ kotona noo merawoina koi yoronoŋ mono goo bentotonoŋ eu uma moŋnoŋ boro dindiŋganoŋ ano moŋnoŋ boro qaniganoŋ rama iwoi kuuya galeŋ kombuyaga.”
22 Kaeŋ ijoroto, Jiisasnoŋ meleema kokaeŋ jero, “Oŋo iikawaa kania mende moma yagoŋ welenju. Niinoŋ qambi aasoŋawo nemaŋati, oro ii saanoŋ neŋ siimbobolo mobaota me qaago?” Kaeŋ jero moma “Saanoŋ newota,” ijori. 23 Ijori kokaeŋ irijoro, “Ii oŋanoŋ! Niinoŋ qambi aasoŋawo nemaŋati, oro ii kaaŋiadeeŋ newaoto, noo boro dindinanoŋ me qaninanoŋ moronoŋ rabaati, niinoŋ qaa ii jeŋ kotomaŋatiwaa so qaago. Noo Maŋnanoŋ duŋ woi ii daeŋ yoroojoŋ mozozoŋgoroti, ii mono yoroojoŋ orono niwo rama iwoi kuuya galeŋ komakeboŋa.” Kiaŋ.
Galeŋ hoŋanoŋ mono weleŋqeqeya kolooja.
24 Daremuŋ woi yoronoŋ kaeŋ welema muri alaurugara 10 yoŋonoŋ ii moma uugia boliro. 25  *Kaeŋ boliroto, Jiisasnoŋ oŋoono kagi kokaeŋ iŋijoro, “Namowaa kantria kantria yoŋoo jawiŋurugianoŋ mono eja poŋ kaaŋa ama oŋomakeju. Yoŋoo somatagianoŋ mono qaa jeŋ kotoŋ ejemba mindiŋgoŋ oŋoma ku-usuŋgia qendeemakeju. Oŋo yoŋoo kaniagia ii saanoŋ moju. 26  *Oŋoo batugianoŋ sili iikaaŋa ewaboto, moŋnoŋ oŋoo batugianoŋ somatagia koloomambaajoŋ moji, iinoŋ mono weleŋ qeŋ oŋoma laligowa.
27 “Kaaŋagadeeŋ moŋnoŋ oŋoo batugianoŋ jetamemeya mutuya laligomambaajoŋ moji, iinoŋ mono oŋoo newo baagianoŋ laligoŋ weleŋqeqegia omaya koloowa. 28 Siwe gomambaa Eja hoŋanoŋ mono kaaŋagadeeŋ sili kaaŋa qendeema iyaŋa weleŋ qeŋ mubutiwaajoŋ ama mende karoto, mono weleŋ qeŋ oŋoma ejemba kuuya oŋoo dowegia memambaajoŋ ama kamaaŋ laaligoya qeleema mesaowaa.” Kiaŋ.
Jiisasnoŋ eja jaagoo woi jaagara metooro.
Maak 10.46-52; Luuk 18.35-43
29 Jiisasnoŋ gowokouruta yoŋowo Jeriko siti mesaowombaajoŋ aŋgi ejemba tuuŋlelembenoŋ oŋotaaŋ gemagianoŋ kagi. 30 Kaeŋ kagi eja jaagoo woi kana goraayanoŋ rari. Rari “Jiisasnoŋ uruugumambaajoŋ anja,” jegi moma kokaeŋ qari, “Poŋ Deiwidwaa gbili, mono kiaŋkomuŋ noromba!”
31 Kaeŋ qari ejemba tuuŋ somata yoŋonoŋ bo rabaotiwaajoŋ qotogoŋ oroŋgito, iyoronoŋ mono kaparaŋ koma kokaeŋ qari, “Poŋ Deiwidwaa gbili, mono kiaŋkomuŋ noromba!” 32 Kaeŋ qari Jiisasnoŋ doroŋ ama iwaanoŋ kawaotiwaajoŋ qaro kari kokaeŋ qisiŋ orono, “Alawoina, niinoŋ naa iwoi ama oromambaajoŋ mojao?”
33 Kaeŋ qisiŋ orono kokaeŋ ijori, “Poŋ, noro jaanara mombo uuwobaajoŋ mojo.” 34 Kaeŋ ijori Jiisasnoŋ yoroojoŋ wosoya moma jaagara oosiriro iikanondeeŋ tooro uuŋ Jiisas otaaŋ gematanoŋ keni. Kiaŋ.
* 20:8 Lew 19.13; Dut 24.15 * 20:16 Mat 19.30; Maak 10.31; Luuk 13.30 * 20:25 Luuk 22.25-26 * 20:26 Mat 23.11; Maak 9.35; Luuk 22.26