5
Iesuꞌa Ane Tahiꞌatahiꞌa Huziro
(Mataio 4:18-22; Mareko 1:16-20)
Mada ꞌahogano Iesu'a Genesareta* duꞌura genaḡano edanadu Badiꞌa ḡoere haraminu. Ebu vaze ḡuḡuvaḡaꞌe ani haramo abitoga veize bibitite ariro. Iesuꞌa duꞌura genaḡano ḡasi aheu horoniro. Ḡasi azaḡaꞌe buanadu re'evaze vuzuꞌe radiunu. Iesu'e ḡasi aheu boꞌaḡano Simona ḡasio tiradu uminiro, “Ḡasiḡo hesaonoꞌo tahiḡa duine buno'i.” Ebu Iesuꞌe ḡasi zamaḡano ehoradu vaze ḡuḡuvaḡa haramoziro.
Iesuꞌa harame hauḡirotene, Simona niro, “Hoeꞌa mone onamoꞌi, ebu reꞌevaḡo feunadu ḡozone reꞌevanoꞌi.” Simonaꞌa naenaeniro, “Vaze boro, eme ohere faḡa gau boro haḡaeꞌenaꞌa reꞌeveha, rehano mene maneha. Rehano e ḡae ḡoere mae ḡihinadu reꞌeva feuniꞌuma.” Ebu zeꞌa reꞌeva feunirotene, reꞌeva zamaḡanoꞌe ḡozone ḡehaḡaniꞌa oḡanadu reꞌevaꞌe zigaro. Eꞌanoꞌo zeḡe danazoga veize ꞌevoreze hina ḡasi ꞌahogano nabudize huze zaveziro. Ebu ze aradu ḡasi aheuꞌe ḡozone hina iriꞌavonirotene, ḡasiꞌa nariga zuburiro.
Simona Peteroꞌa eꞌe horonadu Iesu oda babaḡano ḡuḡuriro ebu niro, “Zuhiꞌa Boro, e'e haḡai sauꞌa vazeḡa. Eḡe mazaonoꞌo vaḡinoꞌi.” Simona zu ane teite radiroteꞌe azaḡa niduꞌaꞌe zeꞌa maroteꞌe ḡozoneḡaꞌe ḡehaḡa hune radu ufeta zaguzagaroteꞌe uꞌano, ꞌouge reiro. 10 Zebedeo ubuga aheu, Iakobo zu Ioaneꞌe Petero teite gauinu ꞌahine, zeḡe zuni zaguzagaro. Ebu Iesuꞌa Simona naenaeniro, “Ago rihanoꞌi. Izidionoꞌo onamo mada niduꞌa ḡaꞌe vaze reꞌevaziꞌuma.” 11 Ebu ze ḡasize hesao hebenadu ḡauze niduꞌa modiro ebu ane hegote onamiro.
Refera Vazeḡa Fainiro
(Mataio 8:1-4; Mareko 1:40-45)
12 Iesuꞌe ne 'ahogano radiuꞌeteꞌea, ahiꞌano referaꞌa iriꞌaviroteꞌe vazeḡa 'ahoganiꞌa ani vaḡe ariro. Ani'a Iesu horonadu ane zamao rahao ḡuḡuriro ebu uminiro, “Zuhiꞌa Boro, ḡa uratine, eḡe faihogaꞌe idaḡa.” 13 Ebu Iesuꞌa ꞌevoꞌa einadu vaze eꞌe oboniro ebu niro, “E urateꞌohe. Ḡaꞌe deheru manoroꞌi!” ꞌOugadu refera eꞌeꞌa zogone manoriro. 14 Ebu Iesuꞌa ḡoere riḡa niro, “Vazeni ꞌahoga ago noꞌi. Rehano dibuꞌo vazeḡa vaḡe onamadu ahiriḡo ihonoꞌi. Ebu ḡaeꞌa deheru manorataꞌaꞌe vazeꞌa ederifine, Moseꞌa reiroteꞌe dibuꞌoḡa mae onamadu Badiꞌa dibuꞌohanoꞌi.”
15 Rehano Iesu hariꞌe ufeta bororu onamiro. Eꞌanoꞌo vaze ḡuḡuvaḡaniꞌa Iesu ḡoere abitoga zu ugizeꞌa manoroga veize ane vaḡe ariro. 16 Rehano Iesuꞌe vaze oꞌoꞌa habaꞌa onamadu eꞌea kuraro.
Iesuꞌa Ahiꞌa Mene Haganeꞌeteꞌe Vazeḡa Fainiro
(Mataio 9:1-8; Mareko 2:1-12)
17 Mada ꞌahogano Iesuꞌa harameꞌeteꞌea, Farisea azaḡa zu Mose goro ḡoeꞌa ihozeꞌeteꞌe azaḡaniꞌa Iesu uhiḡano ehore radiunu. Zeꞌe Galilea zu Iudea habaꞌano ne nunuonoꞌo ebu Ierusalemaonoꞌo ariro. Zuhiꞌa Boro gigiꞌaḡaniꞌa Iesu rana radadu ugi azaḡa faiziro.
18 Eꞌe madaḡano vaze nuꞌa ahiꞌa mene haganeꞌeteꞌe vazeḡa ꞌahogaꞌe faratao bazune teadu herate onamiro, ebu ne zamaḡa diuḡadu Iesu zamao bazune tihi reiro. 19 Rehano vaze ḡuḡuvaḡa ꞌahine, ze ibihetaonoꞌo odohe diuḡoga mene idararo. Eꞌanoꞌo ze binu hitaga itadu binu mae bohaniro. Ebu binu bohaꞌanonoꞌo ugi vazeḡa farataḡa miniḡa hina ovoe dabanadu vaze ḡuḡuvaḡa boꞌaḡano Iesu zamao bazune tiro. 20 Zeꞌa Iesu mazao fieꞌeteꞌe Iesuꞌa horonadu ugi vazeḡa niro, “Eḡe vaze, ḡae haḡai sauꞌa ꞌai rae modeha.”
21 ꞌOugirotene, Farisea azaḡa zu Mose goro ḡoeꞌa ihozeꞌeteꞌe azaḡaꞌe ꞌahige rae zamariro, “Aniꞌe vaze nagiga radu Badiꞌa rae sausauneꞌohe? Badiꞌaꞌa daꞌo vaze haḡai sauꞌa rae modeꞌohe!” 22 Iesuꞌe zeḡeꞌa nagini zamareꞌetaꞌaꞌe ederadu ḡadiziro, “Za nougadu zamazeo eḡe ḡoere ꞌadi zamareꞌohe? 23 Ugi vazeḡa mazao noꞌe ḡoeꞌa nine, ufiḡa? 'Ḡae haḡai sauꞌa ꞌai rae modeha,' rae niꞌeteꞌe ḡoeꞌa ga 'Iḡunadu onamoꞌi' rae niꞌeteꞌe ḡoeꞌa? 24 Rehano Vaze Ubugaꞌe raha ꞌadao haḡai sauꞌa rae modeꞌeteꞌe gigiꞌaḡa meirotaꞌaꞌe zaeꞌa ederiꞌuma.” Ebu Iesuꞌa ahiꞌa mene haganeꞌeteꞌe vazeḡa niro, “Eḡeꞌa ḡaꞌohe. Iḡunoꞌi ebu farataḡo madu neḡo onamoꞌi.”
25 Ebu ugi vazeḡa ꞌai zogone zeḡe zamao iḡune edaro, zu aneꞌa baze radiroteꞌe farataḡa madu Badiꞌa niguneꞌenaꞌa, neḡa onamiro. 26 Vaze niduꞌaꞌe zaguzagaro zu Badiꞌa niguniro. Ebu ze rihau rudauꞌenaꞌa, ꞌahige rae reiro, “Eme izidi haḡai gigiꞌaḡa horoneha!”
Levi Huniro
(Mataio 9:9-13; Mareko 2:13-17)
27 Eꞌe enogano Iesuꞌe haba eꞌe mode iḡuniro, ebu takesi vazeḡa ꞌahoga, niḡa Levi horoniro. Aniꞌe takesi fataḡa uhiḡano ehore radiunu. Ebu Iesuꞌa niro, “Eḡe hegotoꞌi.” 28 Ebu Leviꞌa ḡauḡa niduꞌa modadu Iesu hegotiro.
29 Leviꞌa ane neo Iesu veize mui boro haḡairo. Eꞌea takesi azaḡa ḡehaḡa zu vaze ḡuḡuvaḡaniꞌa Iesu zu ane tahiꞌatahiꞌa teite ogau tiburaro. 30 Rehano Farisea azaḡa zu zeḡe mone Mose goro ḡoeꞌa ihozeꞌeteꞌe azaḡaniꞌa Iesu tahiꞌatahiꞌa mazao maḡunadu ziro, “Zaꞌe nougadu takesi azaḡa zu haḡai sauꞌa azaḡa teite ogau tiburuꞌohe?”
31 Iesuꞌa naenaeziro, “Ugi oꞌoꞌa azaḡaꞌe gohe vazeḡa mene vaḡeꞌohe, rehano ugi azaḡaꞌe gohe vazeḡa vaḡeꞌohe. 32 Eꞌe teige, e iniu zeḡeꞌa bare duduḡa azaḡa rae zamareꞌeteꞌe azaḡa huzoga veize mene ariro, rehano iniu zeḡeꞌa bare haḡai sauꞌa azaḡa rae zamareꞌeteꞌe azaḡa huzadu zeꞌa haḡaize sauꞌanonoꞌo ḡihuroga veize ariro.”
Ihore Iziga
(Mataio 9:14-17; Mareko 2:18-22)
33 Ebu vaze nuꞌa Iesu niro, “Ioane tahiꞌatahiꞌaꞌe ḡae ḡehaḡa ogomu moneo zaḡozaḡeꞌohe zu kurauꞌohe. Farisea azaḡa tahiꞌatahiꞌa zuni ꞌougeꞌohe. Rehano ḡae tahiꞌatahiꞌaꞌe iḡaiḡa ogauꞌohe zu gageꞌohe.”
34 Ebu Iesuꞌa ziro, “Hahu muiḡa madaḡano, hahu ohozeḡa iziganiꞌa huziroteꞌe azaḡaꞌe hahu ohozeḡa iziga teite radiuꞌeteꞌea ze ogomu moneo zaḡozaḡiꞌumahe? 35 Rehano zeḡe mazaonoꞌo hahu ohozeḡa izigaꞌe mae vaḡiniteꞌe madaḡaniꞌa arine, ze ogomu moneo zaḡozaḡiꞌuma.”
36 Ebu Iesuꞌa bare hari ꞌahoga idane ziro, “Vaze ꞌahoganiꞌa dabua iziga variꞌe madu dabua amahiḡa mene banineꞌohe. Baninine, dabua izigaꞌe mae borofe zigiꞌuma, ebu dabua izigaꞌe amahiḡa teite horone tibunoga zuni mene manoḡa reꞌuma. 37 Ebu vazeni ꞌahoganiꞌa vaini vuḡa fuse amahiḡa zamaḡano vaini vuḡa iziga mene beꞌune ufiꞌohe. Beꞌune ufine, vaini vuḡa iziganiꞌa bare busure bororanadu vaini vuḡa fuse amahiḡaniꞌa zigaꞌuma, ebu vaini vuḡaꞌe sore rururaꞌuma zu vaini vuḡa fuse amahiḡa sausauniꞌuma. 38 Eꞌanoꞌo vaini vuḡa izigaꞌe vaini vuḡa fuse izigano beuꞌe ufiꞌuma. 39 Rehano vaini vuḡa amahiḡa gagidoteꞌe azaḡaꞌe vaini vuḡa iziga mene urateꞌohe, mazaḡa zeꞌe ꞌahige rae raꞌohe, 'Amahiḡaꞌe ufeta manoḡa.'”
* 5:1 Galilea 5:37 Vaini vuḡa fuseꞌe boromakau ga gouti ogaḡa hina haḡairo.