14
Na Mateana a Ioane Batista
(Marko 6:14-29; Luka 9:7-9)
Mi tana tagu ia, aia Herod e tagao tana Galilii, me rongomia laka e tangi ganarongo a Iesu. Te e tuu me tsarivanigira na mane ara aqo i konina, “Inau au padaa laka na mane ia, aia manana nogo a Ioane Batista e maurivisutugua tania na mate. Aia nogo na rongona te aia e gini tamanina na susuliga na nauana na valatsatsa vaga ia.”
A Herod e gini goko vaga ia, rongona e tau oka, i votangana moa, aia e ketsaligira nina tinoni, mara baa mara tangolia a Ioane, mara soria, mara moloa tana vale sosori. E gini nauvaganana ia vania a Ioane, rongona a Herod e aditsunaa ko Herodias na tauna a Pilipo na tasina segeni nogo ia. Maia Ioane e baa me totokoe vania a Herod me tsarivania, “!E tau goto vanigo igoe ko taugaa ko Herodias, rongona aia na tauna na tasimu!” Ma Herod e ngao sosongolinogoa laka ke matesia a Ioane, me matagunigira moa na tinoni Tsiu, rongona igira ara tutunina nogo laka a Ioane aia e kesa na propete manana.
Me kesa dani, ma Herod e naua kesa na mutsakolu, na mani padavisuana na dani e botsa. Maia na dalena daki ko Herodias, e gavai i mataqira na tinoni ara sanga na mutsa tana. Me gini mage sosongo a Herod na morosiana. Te aia e tuu, me vekevania na baka daki ia me tsaria, “!Au vatsa vanigo, laka sauba kau tusuvanigo na omea gua moa ti ko nongia i koniqu!”
Ma na baka daki e baa konina na tinana, me visumai me tsarivania a Herod, “!Au ngaoa ko tusuvaniau nogo kalina eni, na lovana a Ioane Batista i laona kesa na popo!”
Me gini melu sosongo tobana a Herod. Me utu nogo, rongona aia e tsarinogoa nina veke i mataqira na tinoni ara sanga na mutsa koluana. Te e tuu, me ketsaligira moa nina maneaqo kara naua na omea vaga e nongia na baka daki. 10 Migira ara vano, mara kutia na liona a Ioane, aia e totu i laona na vale sosori. 11 Mara moloa na lovana i laona kesa na popo, mara adimai vania na baka daki. Maia e adivanoa vania na tinana. 12 Migira gana duli a Ioane ara vano tana vale sosori, mara adia na konina a Ioane, mara ba qilua. Mi muri mara ba reia a Iesu, mara tsarivulagi vania na omea e laba.
A Iesu e Palagira Tsege na Toga Na Tinoni
(Marko 6:30-44; Luka 9:10-17; Ioane 6:1-14)
13 Mi kalina a Iesu e rongomia na goko vaga ia, ara turupatuna vania tana rongona na mateana a Ioane, maia kolugira gana duli ara sage tana uaqa, mara vano kesa tana nauna mangu, rongona a Iesu e ngaoa ke totu segenina. Migira na toga ara reia kalina a Iesu e vano vaga ia, mara tu takuti mara mololea na veraqira, mara liutsari i one. 14 Mi kalina a Iesu e tsipulonga i one, me reigira na toga danga vaga ia ara totupitua nogo i tana. Maia e galuve sosongoligira i tobana, me maurisigira sui igira e gadovigira na lobogu.
15 Mi tana ngulavi ia, migira gana duli a Iesu ara mai i konina, mara tsarivania, “Taovia, e ngulavi nogo, mieni na nauna mangu lee. Me dou ti ko raigira na tinoni girani, ma kara baa visana tana vera tabana, ma kara volia gaqira mutsa segeni.”
16 Ma Iesu e tsaria, “E tau dou ka raigira kara vano lee. Igamu segenimui nogo kamu sauvanigira na mutsa kara gania.”
17 Mara tsarivania, “Igami ami tamanina e tsege lelee moa na bredi, me ruka moa na tsetse.”
18 Ma Iesu e tsaria, “Kamu adimaigira ieni.” 19 Mi muri, maia e raigira na toga kara totupuka i lao tana buruburu. Me tangoligira tsege na bredi me ruka na tsetse, maia e morodato i gotu i baragata me soadoua God. Mi muri me ngitigira na bredi, me tusuvanigira gana duli kara tuvarigira vanigira na toga. 20 Migira sui ara mutsa mara masu dou sui. Mi kalina ara mutsa sui, migira gana duli a Iesu ara tsakokolugira na tsarana na mutsa, mara dangaliginigira sangavulu ruka na kei. 21 Migira ara sanga na mutsa tana, ara gana ngongo tsege na toga na mane. Mara tau tsokogira sui na dangana na daki ma na baka ara totu goto i tana.
A Iesu e Liu Tana Rarauna na Tasi
(Marko 6:45-52; Ioane 6:15-21)
22 Mi muri, ma Iesu e raigira gana duli kara sagetugua tana uaqa, ma kara idaida baa i tabana na reku. Maia segeni ke totuvisu, me ke reigira talu na toga ti kara visu sui dou i veraqira. 23 Mi kalina e molovisugira sui nogo na toga, maia e dato segenina kesa tana vungavunga, me nonginongi tana. Me suu nogo na aso, ma Iesu e tototu segenina moa tana. 24 Mi tana tagu ia, na uaqa e votu ao nogo i mao tana reku. E likelike bamai tana panu, rongona e mai kakai sosongo na guguri me gadovia.
25 Mi tana varavi dani, tana matsairaka rovorovo, ma Iesu e pidiikagira gana duli, me kiki e liliumai tana rarauna na tasi. 26 Mi kalina igira gana duli ara reibaa aia e liumai tana rarauna na tasi, mara matagu mate. Ara gariri, mara guu, “!Ae! !Tugamuna! !Kesa na tidao e mai!” 27 Me tsaku ma Iesu e goko vanigira me tsaria, “Kamu laka na matagu. !Inau moa ia!”
28 Me gokodato a Petero me tsaria, “Ti vaga laka igoe manana nogoria Taovia, mo ko tsarivaniau, minau goto kau sanga liu tana rarauna na tasi, ma kau baa i konimu.”
29 Ma Iesu e soaa, “!Ko mai!” Me tuu a Petero, me tsipu tania na uaqa, me tuturiga na liu tana rarauna na tasi, laka ke baa i konina a Iesu. 30 Mi kalina a Petero e reigotoa na guguri ma na tasi loki vaga ia, me gini matagu me tuturiga na lulumi. Me guu me tsaria, “!Ko maurisiau Taovia!”
31 Me tsaku a Iesu e tangolia na limana a Petero, me savokaea me tsarivania, “!Na vanga tetelo sagata nimu tutuni igoe! ?Megua ti o tau noruau?” 32 Mara ka sage sui i laona na uaqa, me tavongani puka lee na guguri loki. 33 Mi tana, migira sui gana duli i laona na uaqa ara tsuporu vania a Iesu mara tsarivania, “!Igoe manana na Dalena God!”
A Iesu e Maurisigira na Lobogu i Genesaret
(Marko 6:53-56)
34 Mara savu baa i tabana na reku, mara tsipulonga i Genesaret. 35 Mi tana igira na tinoni ara reigadovi saviliua a Iesu. Mara mologoko vanigira na tinoni polia na vera ia, laka kara adimaigira na tinoni lobogu sui vania a Iesu. 36 Migira na tinoni ara nongia a Iesu laka ti ke tamivanigira na tinoni lobogu, ma kara pelelea moa na isuisuna na polona ia. Migira sui ara pelelea moa na polona a Iesu ara tavongani mauri doutugua.