17
Tak re je oxe' discípulos xquitz'at ruk'ij re Jesús
Y tak k'axnak chic vaki' k'ij, re Jesús xuc'uaj-a re Pedro, y xe'ruc'uaj-a chuka' re Jacobo y re Juan y re je ca'e' re' quichak'-qui', xaxe re je oxe' re' re xe'ruc'uaj-a c'a pa rue' jun nema-loma. Re Jesús can xjalataj rutzubal chiquivach re je oxe' ru-discípulos. Re rupalaj can niyiq'uiloj can ancha'l titzu'un re k'ij. Y re rutziak can ancha'l re sakil, roma camas sak xuban. Y can c'aja xquitz'at re je oxe' discípulos, ye'tzijon-yan chic riq'uin re Jesús re je ca'e' achi'a' quibini'an Moisés y Elías. Re achi'a' re' je rusamajela' re Dios re xe'c'ue' ajuer can. Y c'are' tak re Pedro xubij-apo cha re Jesús: Ajaf, vova' otz kabanon. Vo xa rat najo', nakaban oxe' ch'utak jay. Jun avichin rat, jun chin re Moisés y jun chin re Elías.
Tak re Pedro can c'a nich'o riq'uin re Jesús, can jare' tak re discípulos re' xquitz'at che c'o jun nube re camas sak y can nuchup pan avach re xpiso quichin. Y chupan re nube re' c'o Jun xch'o-pa y xubij: Jare' re Nuc'ajol y yen camas ninjo', yinqui'cot riq'uin y can tic'axaj c'a re rutzij.
Y tak re je oxe' discípulos xquic'axaj quire', xe'xuque' y re nic'aj tak quivach c'a pan ulef xka-va-ka. Y camas xquixibij-qui'. Y re Jesús xjelon-apo quiq'uin re ru-discípulos, xe'rutz'am y xubij chique: Quixyacataj y man tixibij-ivi'.
Tak re discípulos xe'tzu'um-pa, man jun chic xquitz'at, xa rion chic re Jesús c'o.
Y tak reje' je'xulam-pa chach re loma, re Jesús xuchalabej chique re ru-discípulos che man jun anchok cha tiquitzijoj-va re xquitz'at. Yex otz xtitzijoj pero tak yen re xinalax chi'icojol xinc'astaj-yam-pa chiquicojol re anama'i', c'ajare' tak ruc'amon che yex xtitzijoj, xcha' chique.
10 Re je oxe' discípulos re' can jare' tak xquibij cha re Jesús: Yoj k'axnak pa kave' che can ja rat re Cristo re takom-pa roma re Dios. ¿Pero anchique roma tak re achi'a' re je'atamayon re ley kachin yoj re yoj israelitas niquibij che nabey tiene que ne'ka re Elías, y c'ajare' tak xte'ka re Cristo?
11 Y re Jesús xubij chique: Can katzij-va che re Elías nipa nabey y can nuban rubiyal ronojel. 12 Pero yen nimbij chiva che re Elías re' xpa-yan y man xquinabej-ta anchique re'. Xa camas xquiban-a cha. Can andex xquijo' quire' xquiban-a cha. Y can quire' chuka' yen re xinalax chi'icojol, jec'o ye'bano chua che nink'asaj tijoj-pokonal, xcha' re Jesús.
13 Y c'ajare' tak re discípulos xk'ax pa quive' che re Jesús chij re Juan Bautista xch'o-va.
Tak re Jesús xuc'achojsaj jun ala' re ruc'uan jun yabil rubini'an ataque
14 Tak re Jesús y re je oxe' ru-discípulos xe'bapon-ka anche' camas je q'uiy vinak quimalon-qui', c'o c'a jun ache re xbeka riq'uin re Jesús y xbexuque' chach. Re ache xubij cha re Jesús: 15 Ajaf, tajoyovaj rach re nuc'ajol, roma reja' camas nutaj pokan pa ruk'a' re jun yabil rubini'an ataque, y camas q'uiy bey tzekenak pa k'ak' y pa tak ya'. 16 Xinc'am-yam-pa y xinya' chiquivach re a-discípulos chin che niquic'achojsaj-ta, pero man xe'tiquir-ta xquic'achojsaj, xcha' re ache.
17 Y re Jesús jare' tak xubij: Man jun vinak chupan re tiempo re' re rubanon-ta confiar-ri' riq'uin re Dios. Xa conojel je'satzanak. Man tinojij che yen nojel tiempo xquinc'ue' iviq'uin. Y chuka' man tinojij che nojel tiempo xquixincoch'. Tic'ama-pa re ala' vova', xcha' re Jesús.
18 Re Jesús chin che xuc'achojsaj re ala', cof xch'o cha re itzel espíritu chin che tel-a riq'uin re ala'. Y can ja chupan re hora re' tak xc'achoj-a re ala' cha re ruyabil roma xel-a re itzel espíritu riq'uin.
19 Y tak re Jesús y yoj re yoj ru-discípulos kayon chic yojc'o, xojpa yoj xkac'utuj cha re Jesús: ¿Anchique roma yoj man xojtiquir-ta xkalisaj-a re itzel espíritu?
20 Y re Jesús xubij chaka: Man xixtiquir-ta xilisaj roma man can-ta ibanon confiar-ivi' riq'uin re Dios. Y can katzij nimbij chiva: Xa riq'uin-ta niban confiar-ivi' riq'uin re Dios, astapa' ancha'l-ta jun ch'et semilla chin mostaza, xa riq'uin re', yex can yixtiquir nibij cha re jun loma re' che tel-a vova' y tak'ax jun chic lugar, can xtak'ax-va. Can man jun cosa re man-ta xquixtiquir xtiban, xa riq'uin-ta ba' niban confiar-ivi' riq'uin re Dios. 21 Jac'a re jun rach espíritu re' ndel, pero vo xa yex niban ayuno y oración, xcha' chaka.
Re Jesús nubij chic jun bey che xtiquimisas
22 Y tak re Jesús y yoj re yoj ru-discípulos xojapon-yan pa Galilea, xpa re Jesús xubij chic jun bey chaka: Yen re xinalax chi'icojol, can xquinjach-va pa quik'a' re vinak. 23 Can xquinquimisas-va, pero pa rox k'ij xquinc'astaj-pa chiquicojol re anama'i'. Y tak yoj xkac'axaj quire', camas xojbison.
Re Jesús can xtuya' re mero nic'atzin pa rachoch re Dios
24 Y jac'a tak re Jesús y yoj re yoj ru-discípulos xojapon pa Capernaum, re ye'mola ruchi' re mero re nic'atzin pa rachoch re Dios, re tiene que niquitoj conojel achi'a', can xe'bapon chuka' riq'uin re Pedro y xquic'utuj cha: ¿La nutoj como re i-Maestro re mero re nic'atzin pa rachoch re Dios?
25 Y re Pedro xubij: Ja', reja' can nutoj.
Y tak re Pedro xapon pa jay, ja re Jesús jare' re xch'o-pa nabey y xubij cha: Simón Pedro ¿andex nanojij rat? ¿Re reyes vova' chach re ruch'ulef, anchok chique como niquic'utuj-va re impuesto? ¿La ja como chique re cajc'ual-ka reje' o la ja como chique re xa man je cajc'ual-ta? xcha' re Jesús.
26 Xpa re Pedro xubij cha re Jesús: Re reyes vova' chach re ruch'ulef xa ja chique re man je cajc'ual-ta niquic'utuj-va re impuestos, xcha'.
Y re Jesús can jare' xubij: Yen man ruc'amon-ta che nintoj re impuesto, roma yen can yin Ruc'ajol re Dios. 27 Pero vo xa man nakatoj-ta, q'uiba' man nak'ax-ta pa quive' anchique roma tak man nakatoj-ta. Mare' mejor cabiyin-ka pa ya' chutz'amic car. Y re nabey car xtatz'am, tajaka' pa ruchi' y chire' xtavel re mero re ndoc chin che na'ya' can chique re molay-mero re ndoc pa rachoch re Dios. Re mero re' nuban chin che natoj can re avichin rat y re vichin yen chuka', xcha' re Jesús cha re Pedro.
17:1 Lc 9.28. 17:1 Mr 9.2. 17:3 Ro 3.21. 17:5 Is 42.1; Mr 1.11; Hch 3.22; 2 P 1.17. 17:5 Dt 18.15; Lc 9.35. 17:6 2 P 1.18. 17:7 Mt 14.27. 17:9 Mt 16.20. 17:9 Mr 9.9. 17:10 Mal 4.5; Mt 11.14; 27.47-49; Mr 9.11; Jn 1.21, 25. 17:11 Lc 1.16. 17:11 Mal 4.5, 6. 17:12 Mt 14.3; Mr 9.13. 17:14 Mr 9.14; Lc 9.37. 17:15 Mt 4.24. 17:17 Lc 9.41. 17:19 Mr 9.28. 17:20 Lc 17.6. 17:20 Mt 21.21; Mr 11.23; 1 Co 12.9; 13.2. 17:21 Hch 13.2. 17:21 Mt 6.16, 18; 9.15; Hch 13.3; 14.23. 17:22 Mr 8.31; Lc 9.22; 18.31. 17:22 Mt 16.21; Lc 24.6, 7. 17:22 Mr 9.30, 31. 17:23 Is 53.7, 10-12; Dn 9.26. 17:23 Sal 22.15, 22; 1 Co 15.3, 4. 17:23 Mr 9.33. 17:24 Mr 9.33. 17:24 Ex 30.13. 17:25 Mt 22.17, 19; Ro 13.7. 17:27 Mr 12.17.