5
Ri xquimacuj ri Ananías y ri Safira ri rixjayil
Pero jun achin rubini'an Ananías rachibilan ri rixjayil rubini'an Safira, xquic'ayij c'a jun culef. Y che ca'i' xquiya' chiquivech chi niquiq'uen can ch'aka' chire ri rajel ri ulef, y ri ch'aka' chic xuc'uaj-el ri Ananías richin xberuya' pa quik'a' ri apóstoles. Pero ri Pedro xubij chire ri Ananías: ¿Achique c'a roma tok xaya' k'ij chi ri Satanás xunojisaj ri avánima, richin chi xatz'uc tzij chuvech ri Lok'olej Espíritu, y xaq'uen can ch'aka' chire ri rajel ri ulef ri xac'ayij? Xa ta ri ulef xc'oje' ta queri' y man ta xac'ayij, ¿c'o cami jun nibin chi xa man avichin ta rat? Y tok xac'ayij, ¿c'o cami jun ri nibin ta chave chi man avichin ta rat ri rajel ri avulef? ¿Achique c'a roma tok xpe ri jun itzel ch'obonic aviq'uin? Rat man chiquivech ta c'a vinek xatz'uc-vi tzij, rat can chuvech c'a ri Dios xatz'uc tzij, xcha' ri Pedro.
Y ri Ananías, ri achin ri xc'ayin ri ulef, can xe c'a xrac'axaj ri ch'abel xerubij ri Pedro, xquen-ka (xcom-ka). Y conojel c'a ri xe'ac'axan ri xbanatej, xpe c'a jun xibinri'il chique janíla. Y ec'o c'a ca'i-oxi' ri c'a e c'ajola' na ri chanin xeyacatej-el richin xbequibana-pe rutzil ri caminek, y c'ari' xquic'uaj-el richin xebe chumukic.
Y c'a jun la'ek oxi' horas tic'ulvachitej-ka ri rucamic ri Ananías, tok xapon ri rixjayil. Rija' man runaben ta c'a ri xc'ulvachitej chiri'. Y ri Pedro xuc'utuj chire ri ixok ri': Ri mero ri ruc'amon-pe ri Ananías, ¿jari' ri rajel ri ulef ri xic'ayij?
Y ri ixok xubij: Ja', jari' ronojel mero ri rajel ulef.
Pero ri Pedro xubij c'a chire: ¿Achique c'a roma rix can xiben chi man yixrutz'et ta pe ri Lok'olej Espíritu richin ri Ajaf Dios?* ¿Achique roma rix can xiya' chivech chi xiben queri'? Romari' ri avachijil jari' xbemuk can. Y ri e benek mukuy richin, jari' ye'oc yan pe, richin queri' yatoquic'ama' chic el rat, richin yatbequimuku' can chuka', xcha'.
10 Y can jari' xtzak-ka ri ixok ri chiri' chuvech ri Pedro, y xquen-ka (xcom-ka). Tok xe'oka' c'a ri c'ajola' ri xebemukun can ri Ananías, y xquitz'et chi caminek chuka' ri ixok, xquic'uaj y xbequimuku' can riq'uin ri rachijil. 11 Y ri kach'alal can janíla c'a xquixibij-qui' roma ri xbanatej. Y can que chuka' ri' xquic'ulvachij ri ch'aka' chic ri xe'ac'axan ri xbanatej. Can janíla xquixibij-qui'.
Ri apóstoles q'uiy milagros yequibanala'
12 Y ri apóstoles janíla c'a q'uiy nima'k tak milagros ri man jun bey e tz'eton ta, ri yequibanala' chiquivech ri vinek, richin queri' tik'alajin chi ri apóstoles can kitzij vi ri niquibij. Y ri can quiniman chic ri Dios, junan c'a quivech niquimol-qui' pa jun corredor richin ri rachoch ri Dios. Ri corredor ri' Richin ri Salomón yecha' c'a chire. 13 Can ec'o-vi c'a vinek ri man yejel ta apo quiq'uin roma ri niquixibij-qui' niquiben queri'. Jac'a ri ch'aka' chic vinek ri ec'o chupan ri tinamit, can niquiya-vi quik'ij. 14 Pero can janíla e q'uiy ri vinek ri yeniman ri Ajaf Jesucristo. Romari' ri e nimanela' k'ij-k'ij más e q'uiy; chi ixoki' y chi achi'a'. 15 Can que vi ri', roma ri yava'i' ye'elesalox c'a pe ri pa tak bey y yeyolox pa tak ch'at y pa tak varabel, richin queri' tok ri Pedro nik'ax-el, ri rumujal nik'ax ta c'a pa quivi' jun ca'i' chique ri yava'i' ri' y yec'achoj ta. 16 Y e q'uiy c'a chuka' vinek ri ec'o pa tak tinamit ri ec'o-pe chunakaj ri Jerusalem, xe'oka' ri chiri' pa tinamit, y e quic'amalon-pe quiyava'. Ec'o c'a ri choj e yava'i' riq'uin yabil, y ec'o ri ec'o pa pokonal pa quik'a' itzel tak espíritu. Y conojel c'a yec'achojirisex-el.§
Tok xechap ri apóstoles
17 Pero ri nimalej sacerdote e rachibilan ri achi'a' quibini'an saduceo, itzel c'a niquina' chique ri apóstoles roma ri yetiquir niquiben. 18 Romari' xebequichapa-pe* y xebequiya' can pa cárcel. 19 Y ri chak'a', ri Ajaf Dios xutek c'a pe jun ángel ri pa cárcel quiq'uin ri apóstoles. Y re ángel re' xujek-el ri ruchi' ri cárcel chiquivech, richin yerelesaj-el. Y xubij c'a chique: 20 Quixbiyin c'a. Y tok xquixapon chic c'a pa rachoch ri Dios, titzijoj chique ri vinek ronojel ri ch'abel ri richin ri c'ac'a' c'aslen ri nuya' ri Jesucristo, xcha' ri ángel.
21 Can xe xcac'axaj re' ri apóstoles, nimak'a' yan ruca'n k'ij xebe ri pa rachoch ri Dios, y yequitijoj c'a ri vinek.
Y chupan c'a ri hora ri', juc'an chic, ri nimalej sacerdote y ri rachibil xequitek c'a coyoxic ri rijita'k tak achi'a' ri c'o quik'ij. Y can conojel c'a ri achi'a' ri pa comon yek'aton tzij xquimol-qui'. Y c'ari' xquitek quic'amic ri apóstoles ri ec'o pa cárcel. 22 Pero tok ri jusol achi'a' chajinela' ri e takon-el xe'apon chuchi-cárcel y xe'oc-apo richin yebequic'ama-pe, xquitz'et chi xa man jun c'o ri chiri'. Can jac'ari' xetzolej, y xbequiya' rutzijol. 23 Y xbequibij c'a: Ri pa cárcel man jun chique rije' c'o. C'a ja na roj ri xojbejakon, pero xa man jun ri c'o chiri'. Ri cárcel can jebel rutz'apexic banon can, y ri chajinela' ec'o ri chiri' chuchi-cárcel, yechajin, xecha'.
24 Ri nimalej sacerdote, ri achin uc'uey quichin ri chajinela' ri richin pa rachoch ri Dios, y ri principal-i' tak sacerdotes, tok xcac'axaj ri xbequibij ri chajinela' chique, man niquil ta c'a achique niquich'ob, y romari' niquibila' c'a chiquivech: ¿C'a acuchi c'a xtapon-vi re'? yecha'.
25 Y jac'ari' tok c'o c'a jun ri xapon chiri' quiq'uin ri quimolon-qui', y xberubij chique: Ri achi'a' ri xe'iya' pa cárcel, ye'ajin chiquitijoxic ri vinek chiri' pa rachoch ri Dios, xcha'.
26 Y can jac'ari' tok ri achin ri uc'uey quichin ri chajinela' y ri chajinela' xebe chiquic'amic ri apóstoles. Pero chi utzil c'a xequiq'uen-pe, roma rije' niquixibij-qui' chi yec'ak chi abej coma ri vinek. 27 Y tok ri achi'a' ri xebe chiquic'amic ri apóstoles, xe'oka' y e quic'amon-pe, can choj c'a xebequipaba' chiquivech ri achi'a' ri can pa comon yek'aton tzij. Y ri nimalej sacerdote xubij c'a chique ri apóstoles: 28 Roj kabin-el chive chi man chic tiya' ri tijonic chirij ri Jesús chique ri vinek.§ Pero vacami re tinamit Jerusalem nojinek chic riq'uin ri itijonic, y nik'alajin c'a jebel chi chikij roj nivajo' niya-vi ri rucamic ri jun achin xubini'aj Jesús,* xcha'.
29 Pero ri Pedro y ri ch'aka' chic apóstoles xquibij c'a apo chique: Nic'atzin chi ja ri nubij ri Dios ri nikanimaj, y man ja ta ri nicajo' ri vinek. 30 Roma ri xbanon chire ri Jesús richin xc'astej-el, ja ri Dios, ri Dios kichin roj y quichin chuka' ri kati't-kamama'. Pero rix xicamisaj tok xibij chi tibajix chuva ri cruz. 31 Y ri Dios chuka' xunimirisaj c'a ruk'ij ri Jesús, riq'uin ri xutz'uyuba-apo pa rajquik'a',§ y xuben chire chi ja rija' ri nuc'uan kichin y ri nicolon* kichin chuka', richin queri' nuya' k'ij chike roj israelitas richin nitzolin kac'u'x riq'uin ri Dios y nicuyutej kamac. 32 Y ronojel re' kitzij, y can ja roj xojtz'eton, romari' nikatzijoj. Y ri Lok'olej Espíritu chuka' ruchapon c'a ruk'alajirisaxic chi can kitzij vi. Konojel c'a ri yojniman rutzij ri Dios, can ruyo'on c'a ri Lok'olej Espíritu chike, xecha'.
33 Y tok ri achi'a' ri can yek'aton tzij pa comon xcac'axaj ri xquibij ri apóstoles, xyacatej c'a coyoval y xquich'ob chi yequicamisaj. 34 Pero ri chiquicojol c'a ri achi'a' ri can pa comon yek'aton tzij, c'o c'a jun achin ri cachibil ri fariseos, y re achin c'a re' rubini'an Gamaliel. Rija' jun tijonel richin ri ley richin ri Moisés, y janíla c'a chuka' ruk'ij chiquivech ri vinek. Re achin re' xpa'e' c'a, y xubij chi que'elesex-el juba' ri apóstoles ri chiri'. 35 Y c'ari' xch'on c'a chique ri rachibil, ri achi'a' ri can pa comon yek'aton tzij y xubij c'a chique: Nuvinak, tich'obo' c'a jebel achique ri xtiben chique re achi'a' re'. 36 Roma toka' chi'ic'u'x tok xbec'ulun-pe ri jun achin xubini'aj Teudas. Re Teudas re' xubij chi rija' jun achin janíla ruk'ij, y ec'o la'ek jun caji' ciento achi'a' ri xe'achibilan richin. Y tok xcamisex, conojel ri xeniman rutzij xetalutej y xeq'uis. 37 Y chirij re', tok xbanatej ri tz'iban bi'aj, xbec'ulun-pe chuka' jun chic achin ri xubini'aj Judas. Re jun achin re' aj-Galilea, y rija' xtiquir c'a xuben chi e janíla e q'uiy vinek ri xetzekelben richin. Y tok xcamisex c'a chuka' re Judas re', conojel ri xeniman rutzij, xetalutej. 38 Y roma c'a ri' ninbij chive chi que'iya' can re achi'a' re'. Roma vi xa quich'obonic vinek ri ye'ajin chubanic, rije' xqueq'uis. 39 Pero vi richin ri Dios, man jun c'a xquixtiquir xtiben richin nichup.§ Tichajij-ivi' jebel, man xa tec'ulun-pe chi rix yixajin chi oyoval riq'uin ri Dios, xcha'.
40 Y conojel xka' chiquivech ri xubij ri achin rubini'an Gamaliel. Y c'ari' xquibij chi ye'uc'uex chic apo ri apóstoles. Y tok ri apóstoles ec'o chic chiri', xech'ay y xbix chic el chique chi man chic tiquitzijoj ri Jesús chique ri vinek.* Y c'ari' xquiya-el k'ij chique richin xebe. 41 Y tok ri apóstoles xe'el-el ri chiri' chiquivech ri achi'a' ri can pa comon yek'aton tzij, niquicot c'a ri cánima xebe, roma ri Dios ruyo'on k'ij chique richin chi niquic'ovisaj tijoj-pokonal roma ri rubi' ri Jesús, chi q'uiy ri niban y nibix chique. 42 Y rije' can man c'a niquiya' ta can rutzijoxic ri Jesucristo. Can ronojel k'ij niquic'ut y niquitzijoj ri Jesucristo, ri pa rachoch ri Dios y chi tak jay.
* 5:9 Nm. 14:22; 1 Co. 10:9. 5:12 He. 2:4. 5:14 Hch. 2:47. § 5:16 Mr. 16:17, 18. * 5:18 Lc. 21:12. 5:19 Sal. 34:7; He. 1:14. 5:20 Jn. 6:68; 17:3. § 5:28 Hch. 4:18. * 5:28 Mt. 27:25; Hch. 2:23; 3:15; 7:52. 5:29 Hch. 4:19; Ga. 1:10. 5:30 Hch. 2:24. § 5:31 He. 12:2. * 5:31 Mt. 1:21; Ef. 1:7; Col. 1:14; He. 2:10. 5:32 Jn. 15:26, 27. 5:38 Pr. 21:30. § 5:39 Hch. 9:5. * 5:40 Hch. 4:18. 5:41 Mt. 5:12; Ro. 5:3.