9
Ne Yesu ɔɣere ma ana sɔ, “Nto loɣere mi gbaã sɔ mi ndɛ̃ mawɛ̃ i ngbe iibakpi fiɛ Ɣaa sigara iɖe aaba ku ɔle.”
Ɣaa Ɔte Yesu Ikpawaĩ.
Ayi akuɔ kama ne, Yesu ɔkɔ Petro gu Yakobo gu Yohanes masɛ kube kɔlɛa kuwɛ̃ iso ma ɔnɔwɛ̃. Gɔ marasuãdze to manyɔ kere ne, Yesu kumiamia ɔkpaki! Ɔ̃ awu ɔbara futututu atsɛ ifiɛ gelegelegele iɖo kumɛgɔ i ɔturi awune aawo ira ɔbara ifudza. Ne manya sɔ Mose gu Eliya ɔte so mato maɖegu Yesu ika ne.
Ne Petro ɔɣere Yesu sɔ, “Ratedze, bo ngbe iba ɔbua ilɛ gbaã! Tã bopɛ akpayo atɛ. Iwɛ̃ itã-ɔ, iwɛ̃ itã Mose, fiɛ iwɛ̃ ana itã Eliya.” Ifɔ̃ ɔmɔɛ̃ Petro gu matsɔra gbaã sɔ ɔ̃isiɣe nwa ɔto ɔɣɛ.
Idɔdɔ ɔso ifu ma iso, ne silɔ ɔbɔrɛ i idɔdɔ ame sɔ, “Wũ Ɔbi gɔ loipia kuɣɛ i ngbe ne, mikã wũ atsue!”
Ɔluwɛ̃ mabusi anɔmi, ɣɛɛ maisinya kuwɛ̃ iɖo Yesu ɔnɔwɛ̃ kere nɣɛ i ma kɔrɛ.
Gɔ maso i kube iso mato maba ne, Yesu ɔsi ma mmara sɔ, “Midaaɣere kuwɛ̃ nwa minya ngbe gbɔgbɔɔgbɔ ɔwi ɔɣo sɔ mme, Ɔturi Awune Ɔbi, loata lobɔrɛ i makpise ame.” 10 Mabara masia i atɔ̃me wagbe iso, ɣɛɛ si ma ɔnɔwɛ̃ si ne, masɛ makarɛ so sɔ, “Be i ita i makpise ame ɔbua iɖe?”
11 Ne mato makarɛ Yesu sɔ, “Be ɔso fiɛ mmara matedze sɛ maɣɛ sɔ Eliya aaɖe katɔ̃ ɔba tɔtɔ?”
12 Ne Yesu ɔɣere ma sɔ, “Gbaã iɖe sɔ Eliya aaɖe katɔ̃ ɔba ɔ̃aledza ira biara ɔsɛ. Fiɛ be ɔso matsɛrɛ i Ɔko Sekelea ana ame sɔ Ɔturi Awune Ɔbi aawe anyɛ fiɛ maasopara wũ? 13 Nto loɣere mi sɔ Eliya ɔɔba koko. Ɣɛɛ ne, maturi iinya wũ maɖi ite. Mabara wũ kumɛgɔ maɖɔɛ fiɛ matsɛrɛ masɛ i ɔ̃ iso.”
Yesu Ɔsa Ɔbirɛrɛĩ Gɔ I Siwarã Lalaa Si I Iso.
14 Gɔ makpese maba marasuãdze tsɔra kɔrɛ ne, manya sɔ maturi gbodzoo ɔki malɔ ma fiɛ ma gu mmara matedze to makpadzɛ̃ itɔ̃me. 15 Gɔ maturi ɔnya sɔ Yesu ka ɔba ne, ibara ma ɣii, ne matere masarɛgu wũ fiɛ matofora wũ ne.
16 Yesu ɔkarɛ ɔ̃ marasuãdze sɔ, “Be kakpadzɛ̃ i mi gu ma to?”
17 Ne ɔrɛrɛ̃ ɔwɛ̃ i ma ndɛ̃ ɔɣere Yesu sɔ, “Ratedze, lokɔ wũ ɔbi lobɔ-ɔ, alasɔ siwarã lalaa si wũ iso fiɛ sikpesera wũ ɔmumu. 18 Ɔwi biara si sito sikpɛ̃gu wũ ne, sisɛ sitara wũ siwuĩ i karɔ̃, minyatu sɛ mibɔrɛ wũ i kanya kpɔɔ, fiɛ ɔsɛ ɔwewe kanya, ɔmɔɛ̃ ɔtɔ gogori. Ne ɔso lokɔ wũ lobɔ fɔ marasuãdze sɔ masa wũ, fiɛ maiwo ne.”
19 Ne Yesu ɔɣere ma sɔ, “Mi kiniɔgbe maturi ma loifɔ maɖe fiɛ manyanyarĩ, ayi sirɛ̃ loawe i mi kɔrɛ isɛ iabo? Kɔ ɔbi bɔ me i ngbe!”
20 Makɔ wũ mabɔ Yesu kɔrɛ. Ɔluwɛ̃ gɔ siwarã lalaa dzɛgbe ɔnya Yesu ne, sikpɛ̃gu ɔbi sitara wũ siwuĩ i karɔ̃, ɔto ɔmɛrɛ̃ fiɛ minyatu kpɔɔ sɛ wũ i kanya.
21 Ne Yesu ɔkarɛ ɔ̃ ɔse sɔ, “Gɔ isɛ wũ karɔ̃ ne, iɔfɔ ɔwi?”
Ɔrɛrɛ̃ ɔɣere wũ sɔ, “Itsɛ ta ɔ̃ sibiɛtɛ ame. 22 Ɔwi gbodzoo ne, siwarã dzɛgbe sɛ sibie sɔ siaɖoe wũ. Si iba ngbɔ ne, ɔsɛ ɔta sɔ si ɔbo i ɔtɔ ɣee ndu ame. Loto-ɔ i kukpa, nyɔ bo nnya si abuai bo, si iɖe ira ne aawo ɔbara!”
23 Yesu ɔkarɛ wũ sɔ, “Be ɔso fiɛ ato aɣere me sɔ si loawo? Kuira na ngɔ lofɔ ɔɖe ɔle.”
24 Ɔbi ɔse ɔsiagu kulu ɔɣɛ sɔ, “Mba kafɔkaɖe, ɔmɔ kere kaimɔ. Buai me si lona kafɔkaɖe lobua!”
25 Gɔ Yesu ɔnya sɔ maturi to malili so sɔ maabore mabo ma ne, ɔtɔ̃me ɔpia siwarã dzɛgbe sɔ, “Siwarã lalaa dzɛ lotɛ̃ra ɔbi atsue fiɛ atã sɔ ɔ̃ito ɔwo ika ɔɖe, nto loɣere-ɔ sɔ bɔrɛ i ɔ̃ ame, fiɛ daasikpese abo i ɔ̃ ame kuiyikuiyi ana!”
26 Siwarã ɔsia kulu titiiti, si tidza ɔbi i karɔ̃ fiɛ sibɔrɛ i ɔ̃ ame. Ɔbi rɛ i mmɔ lɛ ɔkpi ɔkpi. Ne mma nɣɛ i mmɔ to maɣɛ sɔ, “Ɔ̃ɔkpi!” 27 Ɣɛɛ Yesu ɔmɔɛ̃ wũ kɔrɔ̃ ɔtara ɔɣedza.
28 Kama gɔ Yesu gu ɔ̃ marasuãdze ɔbo iyo iwɛ̃ ame ne, makarɛ wũ pɔkɔsɔɔ sɔ, “Be ɔso fiɛ boiwo siwarã dzɛgbe ɔsa ɔɖi i ɔbi ame?”
29 Ne Yesu ɔɣere ma sɔ, “Ngbɛsi ɔturi ɔsu kayi ikparama gu kanya inyi fiɛ ɔ̃awo siwarã dzɛgbe igbã ɔsa.”
Yesu Ɔɖe Ika I Ɔ̃ Kukpi Iso Ana.
30 Yesu gu ɔ̃ marasuãdze ɔrui i mmɔ masɛ maaki i Galilea awo ame. Yesu iibie sɔ kuwɛ̃ si ɔtsue ngbegɔ ɔpia, 31 alasɔ ɔto ɔte ma ara sɔ, “Mato maaɖi mme, Ɔturi Awune Ɔbi, matã maturi maɖoe, ikpɛnɛ tɛare ne, loata lowe ngbã.” 32 Ɣɛɛ mainɔ nnɛ ɔɣere ma karɔ̃, fiɛ manigã sɔ maakarɛ wũ ana.
Yesu Ɔte Ara I Ɔturi Gɔ Loɖo Pelepele Iso.
33 Gɔ masɛ maabo Kapernaum ɔmagɛ̃ ame ne, makɛlɛ iyo iwɛ̃, mmɔ i Yesu ɔkarɛ ɔ̃ marasuãdze sɔ, “Be itɔ̃me mito mikpadzɛ̃ gɔ bosɛ i ɔri boto boba?” 34 Maiwo wũ ɔɣere alasɔ gɔ masɛ i ɔri mato maba ne, mato makpadzɛ̃ so sɔ nna loɖo i ma ndɛ̃ pelepele.
35 Ne Yesu ɔsɛ i karɔ̃ fiɛ ɔkpere ɔ̃ marasuãdze iweo-inyɔ ɔɣere ma sɔ, “Mi ndɛ̃ ɔrere gɔ lobie sɔ mawarɛ wũ ne, ɔbara so ɔtsɔra i mi ndɛ̃ si ɔsumu mamama.” 36 Ɔkpere ɔbiɛtɛ ɔba ɔ̃aɣedza ma i katɔ̃. Ne ɔmɔɛ̃ wũ ɔsia so i ngba fiɛ ka ɔɣere ma sɔ, 37 “Ɔbiara gɔ loafɔ ɔbiɛtɛ gɔgbe i wũ iyere ame ne, mme iɖe ɔfɔ. Fiɛ ɔbiara gɔ lofɔ me ne, iiɖe mme kere ɔfɔ. Ɔfɔ Tete gɔ losese me ana.”
Ɔbiara Gɔ Loitsiri-ɔ Ne, Mi Ndɛ̃ Ɔwɛ̃ Ɔɖe.
38 Rasuãdze gɔ marɔ sɔ Yohanes ɔɣere Yesu sɔ, “Ratedze, bonya ɔrɛrɛ̃ ɔwɛ̃ ɔto ɔsa siwarã lalaa ɔɖi i maturi ame i fɔ iyere ame. Ne boɣere wũ sɔ ɔnyua, alasɔ ɔ̃iɖe bo ndɛ̃ ɔwɛ̃.”
39 Yesu ɔɣere ma sɔ, “Midaatɛ̃ wũ ɔri, alasɔ ngɔ loabara awawãra i wũ iyere ame ne, ɔ̃ibawo pɛ ɔfiniki mala ɔɣɛ wũ ilalaa. 40 Ngɔ loita ɔɣɛ bo iso ne, mawɛ̃ boɖe.
41 “Lotã mi itsue gbaã sɔ ɔbiara gɔ loatã mi ndu minɛ alasɔ miɖe wũ mare ɔso ne, ɔto ɔ̃afɔ ne kuso kokooko.
Midaatã Kuira Si Ifinikira Mi Kafɔkaɖe.
42 “Ngɔ loatã ɔbiɛtɛ gɔ mba kafɔkaɖe i wũ ame afiniki i kafɔkaɖe kama ne, si masu ɔwɛ̃ manyi kukɔtɛ siare masarã wũ i ɔme mafuĩdza wũ mapia i ɔpo ame ne, ialɛgu wũ iɖo.
43-44 “Ne ɔso si fɔ kɔrɔ̃ kuwɛ̃ to kukpɔkpɔtɔra fɔ kafɔkaɖe ne, tu kɔ̃ ɖi. Ilɛ sɔ aawe kɔrɔ̃ kuwɛ̃ asɛ ngbã mɛ loibaro iɖo sɔ aba nrɔɔ̃ minyɔ ne, aakɛlɛ itɔkpe nɛ loisɛ inyi ame. 45-46 Si fɔ kukpa nto kukpɔkpɔtɔra fɔ kafɔkaɖe ne, tu kɔ̃ ɖi. Ilɛ iɖo sɔ aawe kukpa kuwɛ̃ ana ngbã iɖo sɔ aawe ngba minyɔ maapɛ-ɔ mapia i ɔtɔ ame. 47 Si fɔ inɔmi ana nsɛ itã abo i ikpi ame ne, were ne ɖi. Ilɛ sɔ aasu inɔmi iwɛ̃ abo i Ɣaa sigarakaɖekɔ̃ ame iɖo sɔ aba anɔmi anyɔ ne, mapɛ-ɔ mapia i 48 itɔkpe ame lɛ kumɛgɔ maɣɛ sɔ,
‘Arɔrɛ̃ wa nsɛ anina ara i mmɔ ne, aibakpi!
Fiɛ ɔtɔ gɔ nto ɔtsue mmɔ ne, ɔ̃ibanyi.’
49 Alasɔ lɛ kumɛgɔ masɛ mapia mma i aɖera ame masekelera wã matã Ɣaa ne, ngbɔ ame i Ɣaa aatã sɔ ɔbiara aaki i inyɛwe ɔtɔ gɔmɔ ame ne.
50 “Mma lɛ, ɣɛɛ si miyura me ɔmɛrɛ̃ ne, maibawo me ɔmɛrɛ̃ ɔpia. Ne ɔso mitã mma karabara sɛɛ si kawe i mi ame si misɛgu mi malaa i isobuɛ ame.”