8
Yesu Ɔtã Maturi Kukpi Kuna Aɖera.
Ayi wamɔ ame ne, maturi gbodzoo ɔba maasakanya. Gɔ kuira iikuti gɔ maaɖe ɔso ne, Yesu ɔkpere ɔ̃ marasuãdze ɔbɔ so i kɔrɛ ɔɣere ma sɔ, “Mmagbe ara to akpɛ̃ me nnya alasɔ maɔwe i wũ kɔrɛ akpɛnɛ atɛ i ngbe ne. Kiniɔ ne, mana kuira nɛ maaɖe. Si loɖi ma ɔri sɔ marui ne, mato maafɛ̃ i ɔri, alasɔ ma mawɛ̃ ɔbɔrɛ i ngɔi dzoroa.”
Ne ɔ̃ marasuãdze ɔkarɛ wũ sɔ, “Fafuĩ gɔgbe ame ne, lɛ boana aɖera botã mmagbe ɔɖuɖu fiɛ maaɖe mami?”
Mmɔ i Yesu ɔkarɛ ma sɔ, “Abolo kuboi kurɛ̃ mito?”
Maɣere wũ sɔ, “Abolo kuboi kukɔdzɛ boba.”
Yesu ɔɣere ma ɔɖuɖu sɔ masɛ i karɔ̃. Ɔsu abolo akɔdzɛ, ɔpɛ Ɣaa siba fiɛ ɔbiɛbiɛ wã ɔsu ɔtã marasuãdze sɔ maɣɛ matã ɔbiara kɛkɛ. Maba kufarai kurɛ̃ saã ana, ne Yesu ɔsu, ɔpɛ siba i kɔ̃ iti fiɛ ɔsu ɔtã marasuãdze maɣɛɣɛ ma ne. Ma ɔɖuɖu ɔɖe mami pɔpɔɔpɔ ne gɔ marasuãdze ɔsa akutia kanya ne, mana kusɛsɛi kukɔdzɛ. Marɛrɛ̃ kerekere kukpi kuna loɖe ara. Ne gɔ Yesu ɔɔɖi ma ɔri ne, 10 ɔ̃ gu ɔ̃ marasuãdze ɔya mabo i ɔkolo ame mawara makɛlɛ Dalmanuta awo ame.
Ma Farisise Ɔkarɛ Sɔ Ɔɖi Iwawãra Ɔte Ma.
11 Ma Farisise ɔba Yesu kɔrɛ maakarɛ atɔ̃me sɔ si mala wũ manyɔ. Ne maɣere wũ sɔ ɔbara iwawãra ɔte sɔ Ɣaa kɔrɛ ɔbɔrɛ. 12 Ɣɛɛ Yesu ɔwarã ɔkuti ɔkarɛ ma sɔ, “Nda ɔso fiɛ kiniɔgbe maturi to mabie awawãra sɔ maanya? Ooɣo! Loiba sɔ loabara awawãra lote mi lɛ kumɛgɔ mito mibie!” 13 Ne ɔrui i ma kɔrɛ ɔbo i ɔkolo ame ɔkɛlɛ ibu kama isɛ ne.
Yesu Ɔpɛ Ma Igbã Ɔsegu I Inyagɛ̃ Kua Iso.
14 Gɔ mato mawara ibu ne, ɔ̃ marasuãdze ɔɣara sɔ maabɔ abolo. Kaboi kawɛ̃ kere mato i ɔkolo ame. 15 Ne Yesu ɔɣere ma sɔ, “Mikã me atsue si midzuɛ̃ so kukaakɔ i Igara Herodes gu ma Farisise inyagɛ̃ kua iso.”
16 Ne ma wũ matsɛ so ikarɛ sɔ, “Kumɛgɔ boito abolo ɔso fiɛ ɔto ɔɣere bo ngbɔ?”
17 Gɔ Yesu ɔtsue nnɛ mato maɣɛ ne, ɔkarɛ ma sɔ, “Be ɔso mito miɖe aka i abolo idaawe iso? Ikã kiniɔ ne, miito minya fiɛ mianɔ karɔ̃? Mi situ ba ɔle! 18 Miba anɔmi, ɣɛɛ miito minya! Miba atsue, ɣɛɛ miito minɔ! Miito minyigi, 19 ɔwi gɔ loɣɛ abolo aru lotã maturi kukpi kuru ɔɖe? Kusɛsɛi kurɛ̃ i aɖera kutia ɔyi?”
Matã wũ mmuai sɔ, “Kɔ̃ kuweo-kunyɔ.”
20 Yesu ɔkarɛ ma ana sɔ, “Ne ɔwi gɔ loɣɛ abolo akɔdzɛ lotã maturi kukpi kuna ne, asɛsɛ arɛ̃ i akutia ɔyi?”
Matã wũ mmuai sɔ, “Wã akɔdzɛ.”
21 Ne ka ɔkarɛ ma sɔ, “Ikã kiniɔ ne, miitsue ɔturi gɔ loɖe?”
Yesu Ɔsa Nɔbiɛdze I Betsaida Ɔmagɛ̃ Ame.
22 Gɔ mabo Betsaida ɔmagɛ̃ ame ne, mawɛ̃ ɔkɔ nɔbiɛdze mabɔ, ne mapɛ wũ nrɔɔ̃ sɔ ɔpɛgu wũ. 23 Yesu ɔmɔɛ̃ wũ kɔrɔ̃ ɔbɔrɛgu i ɔmagɛ̃ ame. Gɔ ɔfɛ̃ sinyatu ɔfere ɔrɛrɛ̃ anɔmi ne, ɔsia wũ kɔrɔ̃ iso, ɔkarɛ wũ sɔ, “Ato anya ira iwɛ̃?”
24 Gɔ ɔtara anɔmi ne, ɔɣɛ sɔ, “Aĩ, nto lonya maturi mase kere lɛ adziri wa nsɛ.”
25 Gɔ Yesu ɔledza wũ anɔmi ipɛgu ne, ɔkɛ anɔmi teteree, ne abusi waĩ, ɔnya ara kukaakɔ ne! 26 Gɔ Yesu ɔtã wũ ɔri sɔ ɔkɛlɛ iyo ne, ɔɣere wũ sɔ, “Daakpese aki i ɔmagɛ̃ ame mmɔ!”
Petro Ɔte Sɔ Yesu Nɖe Kristo Ne.
27 Ne kama ne, Yesu gu ɔ̃ marasuãdze ɔkɛlɛ kusɛkɔ̃ gɔ i Kaisarea Filipi kɔrɛ. Gɔ masɛ i ɔri ne, Yesu ɔkarɛ ma sɔ, “Nna i maturi sɛ maɣɛ sɔ loɖe?”
28 Maɣere wũ sɔ, “Mawɛ̃ sɔ fɔ nɖe Ndupiedze Yohanes mawɛ̃ ana sɔ fɔ nɖe Eliya fiɛ mawɛ̃ ana sɔ Ɣaa kanyaɖidze ɔ aɖe.”
29 Mmɔ i Yesu to ɔkarɛ ma sɔ, “Ne mi ɣɛɛ? Nna mibu sɔ loɖe?”
Petro ɔtara kanya sɔ, “Fɔ nɖe Kristo ne.”
30 Yesu ɔsɛ̃ ɔtã ma sɔ madaaɣɛ ngɔ maɣe sɔ ɔɖe.
Yesu Ɔɖe Ika I Ɔ̃ Kukpi Gu Ita Iso.
31 Ne Yesu ɔtsɛ ara ite ɔ̃ marasuãdze sɔ, “Ikote sɔ mme, Ɔturi Awune Ɔbi, aawe inyɛ gbodzoo i ma Yudase makpakpa gu masɔrɛdze makpakpa gu mmara matedze nrɔɔ̃ ame, mato maaɖoe me. Ɣɛɛ ikpɛnɛ tɛare ne, Ɣaa to ɔ̃atara me lowe ngbã ana.” 32 Ɔɣere ma nnɛgbe ɔɖi waĩ, fiɛ manɔ wũ karɔ̃ ana. Ne Petro ɔkɔ wũ ɔɣedza i kuruɛ ɔtã wũ itai sɔ kuiyikuiyi ɔdaasiɣɛ ngbɔ.
33 Gɔ Yesu ɔfiniki ɔnyɔ ɔ̃ marasuãdze ne, ɔsɛ̃ Petro teteree sɔ, “Re me kama, Satana!” Ne ɔto ɔɣɛ ana sɔ, “Ato abie sɔ akpesera so ɔri itɛ̃ra atã me adzuni wagbe iibɔrɛ i Ɣaa kɔrɛ, ɣɛɛ ɔturi kɔrɛ abɔrɛ.”
34 Yesu ɔkpere maturi gu ɔ̃ marasuãdze ɔbɔ ɔ̃ kɔrɛ fiɛ ɔte ma ara sɔ, “Si ɔrere ɔbie sɔ ɔ̃asiai me ne, ɔsɛ̃ so, si ɔsu ɔ̃ inyɛwe ɔnyigbã si ɔ̃awo me ɔsiai. 35 Alasɔ ngɔ loakpɛ̃ i ɔ̃ ngbã iti ne, ɔto ɔ̃ayura me ɣɛɛ ngɔ loayura ɔ̃ ngbã ala mme gu wũ Itɔ̃me Bielea ɔso ne, ɔto ɔ̃ana ngbã mɛ loisɛ miro. 36 Mme kusia i ɔturi aana si kayiiso ɔɖuɖu karana ɔkpese ɔ̃ kare fiɛ ɔ̃ina ngbã mɛ loiɛ miro? 37 Ɣee be i ɔturi aasu ɔnyuarã fiɛ ɔ̃ana ngbã mɔmɔ? 38 Si mme gu wũ ara ite aakpɛ̃ ɔrere kunuarɛ i ɔkparɛ lalaa gɔgbe ame ne, mme, Ɔturi Awune Ɔbi, mme wũ ɔnyiiɔ akpɛ̃ me kunuarɛ i ɔwi gɔ ame loaba gu Ɣaa makpabo sekelea ku Ɣaa ikpawaĩ ɔɖuɖu.”