5
Yesu Ɔkpere Ɔ̃ Marasuãdze Ɖeakatɔ̃.
Iyi iwɛ̃ ne, Yesu ɣɛ i Genezaret ɔpo kanya ɔto ɔɣɛ Ɣaa itɔ̃me. Maturi to malili so sɔ maabore mabo wũ manɔ itɔ̃me nɛ ɔto ɔɣɛ. Ɔnya sɔ sikolo inyɔ ɣɛ i ɔpo kanya mmɔ gɔ akpɛ maɖidze ɔɔso mabɔrɛ mato mafore ma asabu. Ne Yesu ɔya ɔbo i ɔkolo ɔwɛ̃ gɔ nɖe Simon ɔre ame ɔɣere wũ sɔ ɔli ɔ̃asia i ndu iso kɛkɛĩ. Ne ka ɔsɛ i ɔkolo ame ɔte ara ne.
Gɔ ɔte ma ara ɔro ne, Yesu ɔɣere Simon sɔ, “Miwa ɔkolo mikɛlɛgu ngbegɔ ndu ɔwodoro kɛkɛĩ si minabarã mi asabu miɖi akpɛ.”
Ne Simon ɔtã wũ mmuai sɔ, “Bokɔse, kasɛ̃ ɔɖuɖu bobara karabara ku anɔ rɛtɛa boiɖi kuira. Ɣɛɛ ne, lɛ kumɛgɔ aɣɛ ɔso ne, loatã boapia asabu.” Gɔ mapia asabu ne, mamɔɛ̃ akpɛ asi gɔ ma asabu ɔtsɛ ikɛkɛ. Ne ɔso ne, makpere ma malaa i ɔkolo nyɔare ame sɔ maba maabuai ma. Maɖi akpɛ mafere i sikolo sɛ̃ inyɔ ame ayi gbegbeegbe gɔ ikuti kɛkɛĩ fiɛ sikolo aatsɛ ndu iwã.
Gɔ Simon Petro ɔnya nnɛ loba ne, ɔpɛ agɛgɛ̃ i Yesu katɔ̃ ɔɣere wũ sɔ, “Bosate, re me kama alasɔ kpibaradze loɖe.” Akpɛ gbodzoo wa maɖi ngbe ɔtã sɔ ibara ma ɣii. 10 Ngbɔ ame ibara Simon malaa Yakobo gu Yohanes ma nɖe Zebedeo mabi ana ɣii ne.
Mmɔ i Yesu ɔɣere Simon sɔ, “Daanigã. Ita i kiniɔ ne, maturi ka aaɖi atã Ɣaa.” 11 Ne kama ne, gɔ makpadzɛ̃ sikolo mabɔ i ɔkpokpo ne, manyua ira biara masɛ marui masiai Yesu.
Yesu Ɔsa Ɔrɛrɛ̃ Ɔwɛ̃ Gɔ Nto Ɔnyɛ Ɔnyɛ Rɛtɛa.
12 Ɔwi ɔwɛ̃ ne, Yesu ɔsɛ ɔmagɛ̃ gɔ ame i ɔrɛrɛ̃ ɔwɛ̃ gɔ nto ɔnyɛ ɔnyɛrɛtɛa pia. Gɔ ɔnya Yesu ne, ɔpɛ agɛgɛ̃ i ɔ̃ katɔ̃ ɔtã wũ iti sɔ, “Bosate, si aɖɔɛ ne, aawo me ɔsa lose sekelee.”
13 Yesu ɔɖi kɔrɔ̃ ɔpɛgu wũ, ne ɔɣere ɔrɛrɛ̃ sɔ, “Loɖɔɛ, se sekelee.” Ɔluwɛ̃ ne, ɔna isosarɛ.
14 Yesu ɔsɛ̃ ɔtã wũ sɔ, “Daaɣere kuwɛ̃ nnɛ loba. Ɣɛɛ kɛlɛ aasu so te Ɣaa sɔrɛdze si atã ara wa i Mose mmara ɔkarɛ si ite ɔbiara sɔ ɔɔsarɛ.”
15 Ɣɛɛ Yesu iso itɔ̃me ɔki ikã i kakɔi biara ibua. Maturi gbodzoo ɔba maakã ɔ̃ ara ite atsue fiɛ ɔsa ma. 16 Ɣɛɛ ɔsɛ ɔrui ɔkɛlɛ kawɛrɛkɔ̃ ngbegɔ i kuwɛ̃ na ɔsɛ ɔ̃akparama kayi.
Yesu Ɔsa Ɔrɛrɛ̃ Gɔ Lokpi Kasɛkasɛ.
17 Iyi iwɛ̃ gɔ Yesu to ɔte ara ne, ma Yudase ikuri nɛ marɔ sɔ ma Farisise gu Mose mmara matedze mawɛ̃ ɔbɔrɛ i Galilea simagɛ̃ ɔɖuɖu gu Yudea karɔ̃ iso gu Yerusalem maba masi i mmɔ. Ɣaa ɔle gɔ i Yesu to ɔsa ala sinyɛ ana pia i ɔ̃ ame. 18 Marɛrɛ̃ mawɛ̃ ɔsore ɔrɛrɛ̃ gɔ lofɛfɛ̃ ɔrɛ i ɔkala iso mabɔ wũ. Mabie ɔri gɔ iso maaki fiɛ maabogu wũ i iyo ame i Yesu katɔ̃. 19 Ɣɛɛ kumɛgɔ i maturi ɔsi ɔso ne, maiɣe ɔri gɔ iso maaki. Ne ɔso masore wũ maya isã. Gɔ makpa isã ne, masora wũ ku ɔkala gɔ iso ɔrɛ masɛ i Yesu katɔ̃ i iyo nɛ ame mapia.
20 Gɔ Yesu ɔnya ma kafɔkaɖe ne, ɔɣere ɔrɛrɛ̃ gɔmɔ sɔ, “Wũ ɔnyii, losu fɔ akpi lotsɛ-ɔ!” 21 Ne ma Farisise gu mmara matedze ɔbu i ma situ ame sɔ, “Be ɔso i ɔrɛrɛ̃ gɔgbe to ɔɣɛ amusuora ngbɔ? Ɣaa ɔnɔwɛ̃ pɛ loawo ɔturi akpi ɔsu ɔtsɛ wũ!”
22 Gɔ Yesu ɔtsue ma adzuni ne, ɔkarɛ ma sɔ, “Be ɔso fiɛ mito misusu ara wagbe igbã i mi situ ame? 23 Be iɣɛ nse pɔkɔsɔɔ iɖo, ‘Losu fɔ akpi lotsɛ-ɔ’ ɛɛbɛrɛ ‘Ta ya si asɛ’? 24 Loaɖi lote mi sɔ mme, Ɔturi Awune Ɔbi, ba ɔle i kayi gagbe iso sɔ loasu akpi lotsɛ.” Ne ɔso ɔfiniki ɔɣere ngɔ lokpi kasɛkasɛ sɔ, “Nto loɣere-ɔ sɔ ta ya si asu fɔ ɔkala si akɛlɛ iyo!”
25 Ɔluwɛ̃ i ma ɔɖuɖu anɔmi ame ne, ɔta ɔya ɔsu ɔ̃ ɔkala gɔ iso ɔrɛ ɔrui ɔɣo iyo ɔri ɔto ɔle Ɣaa. 26 Ibara maturi ɔɖuɖu ɣii. Kumɛgɔ ifɔ̃ ɔmɔɛ̃ ma ɔso ne, matsɛ Ɣaa ile ikarɛ so sɔ, “Mme awawãra boto bonya i ngbe nɔme?”
Yesu Ɔkpere Levi.
27 Nnɛmɔ kama gɔ Yesu ɔbɔrɛ i mmɔ ne, ɔnya lampofɔdze ɔwɛ̃ gɔ marɔ Levi gɔ ɔsi i ɔ̃ karabara ame. Ne Yesu ɔɣere wũ sɔ, “Ta siai me.”
28 Levi ɔta ɔsiai wũ ɔnyua ira biara ɔsɛ.
29 Levi ɔtã mawa aɖera ɔtu ɔpɔrɔ̃ siare i ɔ̃ iyo ɔtã Yesu. Maturi gbodzoo gu ma lampofɔdze ana pia i mma ɔkpere ɔbɔ mmɔ ame. 30 Ma Farisise gu mmara matedze ma mpia i mmɔ ɔtsɛ kawararã ku Yesu masiaidze sɔ, “Be ɔso mito miɖe minɛ ku lampo mafɔdze gu makpibaradze?”
31 Ne Yesu to ɔtã ma mmuai sɔ, “Mma nsarɛ iisɛ mabie kuwabaradze, manyɛse nsɛ mabie. 32 Iiɖe maturi ma nse bɔlɔlɔ loba lokpere sɔ mafiniki ɣɛɛ makpibaradze.”
Yesu Ɔɖe Ika I Ɣaa Ɔri Ɣɛtɛ Iso.
33 Maturi mawɛ̃ ɔkarɛ Yesu sɔ, “Be ɔso fiɛ Yohanes masiaidze sɛ manyi kanya makparama kayi, ma Farisise masiaidze ma wũ ngbɔ ame ne, ɣɛɛ fɔ mare ma ne, ɔɖe gu ɔnɛ ko mato?”
34 Ne Yesu ɔtã ma mmuai sɔ, “Mifɔ miɖe sɔ ɔrɔ̃go kɔdze malaa aasɛ kukã gɔ ɔrɔ̃go kɔdze pia i ma kɔrɛ? Ooɣo! Iibakote ngbɔ! 35 Ɣɛɛ ne, iyi iwɛ̃ to iba gɔ maakɔ ɔrɔ̃go kɔdze maruigu i ma kɔrɛ. Mmɔ ne, iisiɖe kuwɛ̃ loaɣere ma sɔ manyi kanya.”
36 Nnɛgbe kama ne, Yesu ɔledza ma igbã ipɛ sɔ, “Kuwɛ̃ iisɛ ɔkɛ ɔkati ɣɛtɛ kasɛi ɔta ɔkuere iyoi. Si ɔbara ngbɔ ne, iibakote, ɔ̃ɔkɛ ɔkati ɣɛtɛ siefe. 37 Ngbɔ ame maisɛ masu ndã ɣɛtɛ mafere i bɔi ɔko akpo kuere ame ne. Si iba ngbɔ ne, ndã ɣɛtɛ to miafu mitã sɔ akpo kuere aabiɛ itã ndã ɔwiri. 38 Ɣɛɛ ndã ɣɛtɛ ne, sikomi akpo ɣɛtɛ ame masɛ mafere me. 39 Ngbɔ ame ana si ɔturi ɔɔnɛ ndã kuere ka ɔto ɔrɛ̃ ne, ɔ̃isisɛ ɔbie miɣɛtɛ. Ɔsɛ ɔɣɛ sɔ, ‘Mikuere lɛ miɖo miɣɛtɛ!’ ”