4
Ɔbosam Ɔla Yesu Ɔnyɔ.
Gɔ Yesu ɔbɔrɛ i Yordan ɔwore ame ne, Siwarã Bielea ɔyi i ɔ̃ ame, ne si kɔ wũ sikɛlɛgu fafuĩ ame ne. Mmɔ i Ɔbosam ɔla wũ ɔnyɔ akpɛnɛ sina buu ne. Ɔwi gɔgbe ame ɔɖuɖu ne, Yesu iiɖe kuira ne ɔso kukã ɔkpɛ̃ wũ i kawirikɔ̃.
Ɔbosam ɔɣere wũ sɔ, “Si fɔ nɖe Ɣaa Ɔbi ne, ɣere ita nɛgbe sɔ ikpese aɖera.”
Ɣɛɛ Yesu ɔɣere wũ sɔ, “Matsɛrɛ mapia i Ɔko Sekelea ame sɔ, ‘Iiɖe aɖera ɔnɔwɛ̃ iso i ɔturi aasɛ ngbã.’ ”
Ne kama ne, Ɔbosam ɔledza wũ ikɔ ikɛlɛgu kakɔi kɔlɛa kawɛ̃. Ɔte wũ kayiiso Sigarakuɖekɔ̃ ɔɖuɖu i ɔwi kurukutu ame. Ne ɔɣere wũ sɔ, “Loasu kayiiso ɔle gɔgbe ɔɖuɖu gu kã karana lotã-ɔ alasɔ mme masu matã fiɛ loawo ɔsu ɔtã ngɔ loɖɔɛ. Nwagbe ɔɖuɖu to aakpese fɔ are si abɔ iti karɔ̃ atã me.”
Mmɔ i Yesu to ɔɣere wũ sɔ, “Matsɛrɛ i Ɔko Sekelea ame sɔ ne, ‘Bosate Ɣaa ɔnɔwɛ̃ nɖe ngɔ lokote sɔ maapɛ agɛgɛ̃ matã, masɔrɛ.’ ”
Ne kama ne, Ɔbosam ɔledza Yesu ikɔ ikɛlɛgu Yerusalem ma Yudase isɔrɛyo itititɛ̃ pelepele. Ne ɔɣere wũ sɔ, “Si Ɣaa ɔbi aɖe ne, nyua so sɛ aawuĩ i karɔ̃. 10 Alasɔ matsɛrɛ i Ɔko Sekelea ame sɔ,
‘Ɣaa to ɔ̃atã sɔ ɔ̃ makpabo
aaya madzuɛ̃-ɔ kukaakɔ.’
11 ‘Mamɔɛ̃-ɔ i nrɔɔ̃ ame sɔ aibasu fɔ kukpa awuĩ i ita kuiwɛ̃ iso.’ ”
12 Ɣɛɛ Yesu ɔɣere wũ sɔ, “Ɔko Sekelea ɔɣɛ sɔ, ‘Daala Bosate Ɣaa anyɔ.’ ” 13 Gɔ Ɔbosam ɔro Yesu ɔla ɔnyɔ ne, ɔrui ɔnyua wũ ɔwi kɛkɛĩ.
Yesu Ɔtsɛ Ɔ̃ Karabara I Galilea Karɔ̃ Iso.
14 Yesu ɔyi ku Siwarã Bielea ɔle fiɛ ɔkpese ɔba Galilea. Ɔ̃ iyere ɔre i abuiti wamɔ ɔɖuɖu ame. 15 Ɔte ara i ma Yudase kasarɛkɔ̃ fiɛ ɔbiara ɔle ɔ̃ ara ite.
Masɛ̃ Yesu I Nasaret.
16 Nnɛgbe kama ne, Yesu ɔkɛlɛ Nasaret ngbegɔ makararã wũ ita i ɔ̃ sibiɛtɛ ame. Ma Yudase Iwarãyi iso ne, ɔkɛlɛ ma Kasarɛkɔ̃ lɛ kumɛgɔ ɔsɛ ɔɖɔɛ ɔbara. Ne ɔta ɔya sɔ ɔ̃aka Ɔko Sekelea ne. 17 Masu Ɣaa Kanyaɖidze Yesaya ɔko matã wũ. Gɔ ɔbusi ɔko ne, ɔtsɛ ika i ngbegɔ matsɛrɛ sɔ,
18 “Siwarã Bielea si me iso
alasɔ Ɣaa ɔsɔla me nnɔĩ
sɔ loasu ɔ̃ Itɔ̃me Bielea lokɛlɛgu mawɛrɛba.
Ɔpia me sɔ losɛ loaɣere mayorɛdze sɔ maana iwarã.
Mma anɔ lobiɛ ma wũ mato maanya ara.
Mma mpia i inyɛwe ame ne, ma wũ maana isobuɛ.
19 Si lotã matsue sɔ Ɣaa ɔwi gɔ ɔ̃aɖi ɔ̃ mare ɔɔɣo.”
20 Ne Yesu ɔkarĩ ɔko ɔsu ɔtã ngɔ nto ɔnyɔ kasarɛkɔ̃ iso fiɛ ɔrui ɔsɛ i karɔ̃ ne. Maturi ɔɖuɖu ma i kasarɛkɔ̃ mmɔ ɔɖi anɔ mafere wũ iso tuee. 21 Ne Yesu to ɔɣere ma sɔ, “Ɔko Sekelea ame ara wa minɔ loka ngbe ne, nɔme kaɖe gagbe iba i ne ame.”
22 Ɔ̃ atɔ̃me wa ɔɣɛ gu kumɛgɔ i ɔ̃ ɔnyagɛmi to ɔta ɔbara mma nto makã wũ atsue ɣii. Makarɛ sɔ, “Iiɖe Yosef ɔbi ɔɖe ngbe?”
23 Mmɔ i Yesu to ɔɣere ma sɔ, “Loɣe sɔ mito miapɛ me igbã nɛgbe sa sɔ, ‘Wase, sa so fɔ mɔmɔ.’ Fiɛ loɣe sɔ mito miaɣere me ana sɔ, ‘Ara wa bonɔ sɔ ato abara i Kapernaum ne, bara wã i fɔ aɖe ngbe ana.’ ”
24 Ne Yesu to ɔɣere ma sɔ, “Lobie sɔ loɣere mi gbaã sɔ ne, Ɣaa kanyaɖidze kuwɛ̃ na kuwarɛ i ɔ̃ mɔmɔ aɖe. 25 Gbaã iɖe sɔ makuɛdze gbodzoo ɔwe i Israel karɔ̃ iso ku ɔwi gɔ i Ɣaa kanyaɖidze Eliya ɔwe fiɛ kado iipɛ akɔ atɛ gu awa akuɔ. Kukã ɔbo i karɔ̃ ɔɖuɖu iso. 26 Ɣɛɛ ne, Ɣaa iipia Eliya sɔ ɔsɛ ɔ̃abuai Israel kuɛdze kuwɛ̃ iɖo kuɛdze gɔ i Zerepta ɔmagɛ̃ ame i Sidon karɔ̃ iso. 27 Ana ne, ɔnyɛ rɛtɛa manyɛse gbodzoo ɔwe i Israel ku ɔwi gɔ i Ɣaa kanyaɖidze Elisa ɔwe. Ɣɛɛ ma kuwɛ̃ iina isosarɛ iɖo Naeman gɔ lobɔrɛ i Siria karɔ̃ iso ɔnɔwɛ̃.”
28 Gɔ mma mpia i kasarɛkɔ̃ mmɔ ɔnɔ ara wagbe ne, sikpã ɔmɔɛ̃ ma gbaã. 29 Mata mali Yesu maɖi i ɔmagɛ̃ ame makɛlɛgu kuwaruɛ i kabemi ga iso matsue ɔmagɛ̃ masia kutsueti ku adzuni sɔ maali wũ makpasera si ɔkpi. 30 Ɣɛɛ Yesu ɔki i ma ndɛ̃ ɔfe ɔrui ɔɣɛ ma.
Yesu Ɔsa Siwarã Lalaa Ɔɖi I Ɔturi Ɔwɛ̃ Ame.
31 Nnɛmɔ kama ne, Yesu ɔrui ɔkɛlɛ Kapernaum ɔmagɛ̃ ame i Galilea karɔ̃ iso. Mmɔ ɔte maturi ara ku Iwarãyi iso ne. 32 Ɔ̃ ara ite ɔbara ma ɔɖuɖu ɣii ala ɔte wã ku ɔle. 33 I ma Yudase kasarɛkɔ̃ mmɔ ne, ɔrɛrɛ̃ ɔwɛ̃ ɔwe gɔ siwarã lalaa si wũ iso. Ɔsiagu kulu titiiti sɔ, 34 “Ao! Be aba abara i bo kɔrɛ ngbe Yesu Nasaretse? Ɔba ɔɔba sɔ aba aawɔra bo? Nɣe ɔturi gɔ aɖe! Fɔ nɖe Ɣaa Ɔturi Sekelea ne!”
35 Mmɔ i Yesu ɔsa siwarã dzɛmɔ sɔ, “Lo kutsuɛ! Bɔrɛ i ɔ̃ ame fe!” Siwarã ɔnyɛdɛ̃ ɔrɛrɛ̃ gɔgbe, sipuri wũ siwuĩ i karɔ̃ i ma katɔ̃ fiɛ sibɔrɛ i ɔ̃ ame. Ɣɛɛ ɔ̃ire igbɛ kuiwɛ̃.
36 Ibara maturi ɔɖuɖu ɣii ne mato makarɛ so sɔ, “Mme itɔ̃me igbã iɖe i ngbe? Ɔrɛrɛ̃ gɔgbe ba ɔle ɔto ɔtɔ̃me ɔpia siwarã lalaa i maturi ame fiɛ sito sibɔrɛ ana.” 37 Ne ɔso Yesu iso itɔ̃me ɔkã mmɔ abuiti ɔɖuɖu ame.
Yesu Ɔsa Maturi Gbodzoo.
38 Gɔ Yesu ɔbɔrɛ i ma Yudase kasarɛkɔ̃ mmɔ ne, ɔkɛlɛ Simon iyo. Ɔ̃ masɔrɔ̃go rɛ ɔto ɔnyɛ, ɔbe ɔtɔ ne ɔso matã Yesu itsue. 39 Gɔ ɔsɛ ɔ̃aya i ɔ̃ kɔrɛ i ngbegɔ ɔrɛ ne, ɔsa ɔnyɛ siwarã ɔɖi i ɔ̃ ame. Ɔluwɛ̃ ɔsarɛ ɔta ɔwa aɖera ɔtã ma. 40 Ito ikɛlɛ iɣɛ̃kɛlɛ ne, maturi ɔkɔ ma manyii ma nto manyɛ sinyɛ agbãagbã mabɔ Yesu. Ɔsu nrɔɔ̃ ɔɔsia ma iso ɔwɛ̃ ɔwɛ̃ ɔsa ma ɔɖuɖu. 41 Siwarã lalaa agbãagbã ana ɔbɔrɛ i maturi ame sito kulu sɔ, “Fɔ nɖe Ɣaa ɔbi ne!” Ɣɛɛ Yesu ɔsɛ̃ ɔtã sɛ̃ ɔ̃itã siɖe ika, alasɔ siɣe sɔ ɔ̃ nɖe Kristo.
Yesu Ɔwe Ɔte Ara I Ma Yudase Kusarɛkɔ̃.
42 Gɔ kaɖe ɔsɛ̃ ne, Yesu ɔbɔrɛ i ɔmagɛ̃ ame ɔkɛlɛ kawɛrɛkɔ̃, ne ɔso maturi ɔtsɛ wũ inyɔnyɔ. Gɔ manya wũ ne, maibie sɔ ɔkpese ɔrui i ma kɔrɛ. 43 Ɣɛɛ ɔɣere ma sɔ, “Ikote sɔ loaɣɛ Ɣaa sigarakaɖekɔ̃ itɔ̃me nɛgbe i simagɛ̃ tsɔra ame alasɔ ngbɔ i Ɣaa ɔpia me sɔ lobara ne.” 44 Ne ɔso ɔɣɛ Itɔ̃me Bielea i ma Yudase kusarɛkɔ̃ i karɔ̃ ɔɖuɖu iso.