20
Paulo Ɔkɛlɛ Makedonia Gu Akaia.
Gɔ kulu gɔmɔ ɔba kualo ne, Paulo ɔkpere mafɔɖedze ɔsirakanya ɔpia ma ɔle i kafɔkaɖe ame, ɔmala ma so fiɛ ɔrui ɔkɛlɛ Makedonia. Gɔ ɔɣo ɔri ne, Paulo ɔki i abuiti ɔɖuɖu ame ɔtã ma kuka gbodzoo ɔsu ɔpia ma katetere gbɔgbɔɔgbɔ ɔsɛ ɔ̃ɔbo Akaia. Ɔwe i mmɔ awa atɛ. Gɔ ɔto ɔledza so sɔ ɔ̃arui ɔkɛlɛ Siria ne, ɔnya sɔ ma Yudase mawɛ̃ ma mpia i mmɔ to mabie sɔ maaɖoe wũ. Ne ɔso ɔbara adzuni sɔ ɔ̃akpese ɔki i Makedonia. Gɔ ɔto ɔkɛlɛ ne, mma losiai wũ mawɛ̃ nɖe Sopater gɔ lobɔrɛ i Beroia fiɛ ɔɖe Piro ɔbi gu Aristarko gu Sekundo gɔ lobɔrɛ i Tesalonika gu Gayo gɔ lobɔrɛ i Derbe gu Tihiko gu Trofimo ma lobɔrɛ i Asia abuiti gu Timoteo. Mmagbe ɔɖe bo katɔ̃ sɔ masɛ maawe masia bo i ɔmagɛ̃ gɔ marɔ Troa. Gɔ Boɖoboɖo Gɔ Loita Iɖe Iyi ɔfe ne, bosu ɔkolo i Filipi. Ayi aru kama ne, bosɛ boatu ma i Troa fiɛ ka bowe i mmɔ ayi akɔdzɛ.
Paulo Ɔkɛlɛ Troa Ɔkpɛ Tsɔra.
Ɖapɛ iyi ɖeakatɔ̃ iso ne, bosakanya sɔ boasɛ ɔpɔrɔ̃ katɔ̃. Ne kumɛgɔ i Paulo to ɔ̃arui ku kaɖesɛ̃a ɔso ne, ɔɖe ma ika isɛ iabo kasɛ̃ ndɛ̃. Matsue sikaniɛ gbodzoo masɛ i iyo nɛ ame mapia i kato. Ɔporoporoi ɔwɛ̃ gɔ marɔ Eutiko fiɛ ɔsi i fesere iso ɔtsɛ sirɛ itua gɔ Paulo to ɔɖe ika. Gɔ ikaɖe to ikarã ne, sirɛ ɔsu wũ. Ɔkpase ɔbɔrɛ i iyo nɛ matsue masia ikpɛ itɛ iso ɔba ɔ̃awuĩ i karɔ̃. Gɔ masɛ maaputa wũ ne, manya sɔ ɔkpi. 10 Ɣɛɛ gɔ Paulo ɔso ɔkɛlɛ fiɛ ɔmɔɛ̃ wũ ɔpia so ne, ɔɣere ma sɔ, “Midaapɛ sikpabo ne ɔpia ngbã!” 11 Gɔ Paulo ɔledza iya iba kato mmɔ ne, bosɛ ɔpɔrɔ̃ katɔ̃. Ne ka ɔledza ika iɖe gbɔgbɔɔgbɔ kaɖe ɔsɛ̃ fiɛ ɔrui ne. 12 Maturi ɔsu ɔporoporoi gɔ mpia ngbã makɛlɛgu iyo fiɛ ɔtu ɔɣɔ ma gbaã.
Paulo Ɔbɔrɛ I Troa Ɔkɛlɛ Mileto.
13 Paulo ɔki i ngba ɔri ɔkɛlɛ Aso, ɣɛɛ bo mma nsɛgu wũ sɔ boasɛ wũ ɔri ɔsu ɔkolo boɖe wũ katɔ̃ sɔ boasarɛ i mmɔ fiɛ ka boasu wũ lɛ kumɛgɔ ɔɣɛ. 14 Gɔ ɔba ɔ̃ɔtu bo i Aso ne, ɔbo i ɔkolo ame fiɛ ka bokɛlɛ Mitilene. 15 Kaɖesɛ̃a ne, bokɛlɛ Kio. Ne kaɖesɛ̃a bokɛlɛ Samo. Iyi tɛare ne, borui bokɛlɛ Mileto. 16 Paulo ɔtã sɔ boiki i Efeso, alasɔ ɔ̃ito ɔbie sɔ ɔ̃ɔnina ɔwi gbodzoo i Asia. Ɔsia ita sɔ si ɔ̃awo ne, ɔ̃abo Yerusalem ku Pentekoste iyi iso.
Paulo Ɔmala Efeso Mafɔɖedze Makpakpa So.
17 Gɔ bosɛ boabo Mileto ne, Paulo ɔpia Efeso mafɔɖedze makpakpa ɔturi sɔ maba maanya wũ i mmɔ. 18 Gɔ maba ne, ɔɣere ma sɔ, “Mi ɔɖuɖu ɣe kumɛgɔ losɛgu mi ita i iyi nɛ loba Asia karɔ̃ iso iba iabo nɔme gɔgbe. 19 Minya sɔ losiai Bosate i karɔ̃ ibɔso ame atoa sɔ lona inyɛwe gu nnɔmɛ iki kumɛgɔ i ma Yudase ɔbie sɔ maaɖoe me ɔso. 20 Gbaã ne, loisɛ̃ sɔ loaɣere mi ara wa loɣe i Bosate iso i mi ayo gu ɔgbami. Lobara ngbɔ alasɔ lobie sɔ mitsue ara wa loaɖe mi kusia. 21 Kakɔi biara ga losɛ ne, loɣere ma Yudase gu mma loiɖe ma Yudase sɔ manyua ara nyanyarĩa ɔbara si mafiniki masiai Ɣaa si mafɔ Bosate Yesu maɖe.
22 “Kiniɔ ne, Siwarã ɣɛ me iso sɔ lokɛlɛ Yerusalem atoa sɔ loiɣe nnɛ loabɔrɛ me iso i mmɔ. 23 Simagɛ̃ dzɛ ɔɖuɖu ame loɔkiki ne, Siwarã Bielea to sitã me lotsue sɔ iyo irɛ gu inyɛwe se isia me i Yerusalem. 24 Wũ ngbã iisu me kuira, nnɛ lonya me iɖo nɖe sɔ loabara karabara ga i Bosate Yesu ɔpia me sɔ lobara. Fiɛ nnɛ ɔpia me sɔ lobara nɖe sɔ loɣere maturi Itɔ̃me Bielea sɔ Ɣaa sɛ ɔnyɔ bo nnya. 25 Loɔwe lokiki loɣere mi Itɔ̃me i Ɣaa sigarakaɖekɔ̃ iso, ɣɛɛ kiniɔ ne, loɣe sɔ mi kuwɛ̃ iisibanya me minya. 26 Nto loɣere mi nɔme sɔ, loisibatã mi kuwɛ̃ ngbã akɔnta. 27 Loɔɣere mi ira biara nɛ i Ɣaa to ɔbie sɔ mitsue. 28 Ne ɔso minyɔ so kukaakɔ gu mma ɔɖuɖu i Siwarã Bielea ɔsu sipia i mi nrɔɔ̃ ame sɔ mikɔkɔ. Miɖe matɔ̃ɖedze sɔ miakɔkɔ mma i Ɣaa ɔsu ɔtã mi sɔ mikararã. Midzuɛ̃ ma kukaakɔ alasɔ Ɣaa ɔsu ɔ̃ Ɔbi ima ɔfere i karɔ̃ sɔ si ɔɖi ma. 29 Loɣe kukaakɔ sɔ si lorui ne, maturi to maata maya mi iso masamarã mi lɛ kumɛgɔ i ɔgidi sɛ ɔkpɛ̃gu masɛrɛ fiɛ ɔ̃isɛ ɔnyɔ ma nnya. 30 Mi ndɛ̃ mawɛ̃ ana to maasu itɔ̃me sɛɛ mapɛyu makɔ maturi gbodzoo maayura iki ma mila ara ite ame. 31 Midzuɛ̃ so si minyigi kumɛgɔ lobiɛ i mi iti gu kumɛgɔ lote mi ara kasɛ̃ i kakɔme akɔ atɛ wa lowe i mi kɔrɛ ame.
32 “Kiniɔ ne, losu mi nto lopia i Ɣaa nrɔɔ̃ ame sɔ ɔdzuɛ̃ mi i ɔ̃ itɔ̃me nɛ nsɛ ibuai maturi si ipia mi kafɔkaɖe ɔle, itã sɔ miaɖe mma loaɖe sigarakaɖekɔ̃ ara gu mma ɔɖi ɔsɛ so. 33 Anɔ iirɛtɛ me i kuwɛ̃ sikã ɣee sikati ara iso. 34 Mi mɔmɔ ɣe sɔ wũ nrɔɔ̃ mɛgbe lobara ala karabara fiɛ loɖe ara lokuti losu lonyɔ mma nsiai me iso. 35 Lobara ara wagbe ɔɖuɖu lote mi kumɛgɔ ikote sɔ boabuai mawɛrɛba fiɛ si lonyigira mi Bosate Yesu itɔ̃me nɛ ɔɣɛ sɔ, ‘Kusɛkusɛ pia i ara itã ame iɖo ifɔ.’ ”
36 Gɔ Paulo ɔro ikaɖe ne, ɔpɛ agɛgɛ̃ ku ma ɔɖuɖu ɔkparamagu ma kayi. 37 Ma ɔɖuɖu ɔpɔrɛ wũ matsɛ kaku ala kumɛgɔ ɔto ɔmala ma so ɔso. 38 Nnɛ lotã so ɔkɔ̃ ma kɔra nɖe kumɛgɔ ɔɣere ma sɔ maisibanya wũ manya. Makɔ wũ masɛ maabo ɔkolo katɔ̃.