27
Pɔɔlo Gi Kyu Gikolii De Oꞌ Kpe Rom
Imɔ gɛmara mɔ, Wura Fɛsitusɛ mɔ‑rɛ mɔ-abelɛnsɛ mɔ mɛ tɔgɛ kyule abara yɛɛ Pɔɔlo mɔ‑rɛ mɔ-nanboana mɛꞌ loo gikolii kyu kpe Itali gɛsinkpan so. Mɛ kyu Pɔɔlo de asa abono mɛ keda ɔmɔ kyu tii de ibu mɔ dɔ ako kyu wɔra ɔbelɛnsɛ ɔko abaa dɔ. Mɛ kya terɛ mɔ yɛɛ Gyuliyusɛ. Mɔ ne n kya kerɛ Rom awura asogya gikpen gibono mɛ kya terɛ yɛɛ Ɔgusitan gikpen mɔ so. Me‑rɛ Pɔɔloana a nyɛ gikolii giko gibono gi lii Adiramatiyum ɔsowolɛ so. Gikolii mɔ gi laa naa-naa de Esiya isowolɛ so nfono akolii belɛ-belɛ a kya kpaa yelɛ mɔ. Imɔso a dii loo gikolii mɔ dɔ, ne a kyon. Ɔnyen ɔko bo aye dɔ, mɛ kya terɛ mɔ yɛɛ Arisetaakusɛ. Ɔ lii Tɛsalonika ɔsowolɛ ɔbono ɔ bo Masadoniya gɛsinkpan so mɔ.
Gɛdɛ kɛsɛ mɔ, a kpaa loo Sidon ɔsowolɛ so. Ɔbelɛnsɛ Gyuliyusɛ gi kerɛ Pɔɔlo so dɔɔdan. I lii fɛɛ ɔ sa mɔ ɔkpa yɛɛ ɔ laa taalɛ kpaa faala mɔ-kyɛmenɛana de mɛꞌ nyɛ sa mɔ ilaa tirisɛ de oꞌ kyu kpe ɔkpa mɔ.
A lii Sidon kyon a kya kpe mɔ, afuu a kya da lii de aye-ansi dɔ. Imɔso a naa de gikyaafiya gibono mɛ kya terɛ gimɔ yɛɛ Saapurosɛ mɔ gikun dɔ kyon kpaa naa de nkyu mɔ nsansana. Ne a kpaa sindi Silisiya de Panfiliya nsinkpan so, ne a kyon kpaa loo Mira ɔsowolɛ ɔbono ɔ bo Lisiya gɛsinkpan so mɔ. A fo nno mɔ, a lii gikolii gibono dɔ. Ɔbelɛnsɛ Gyuliyusɛ gi kpaa wu gikolii giko. Gikolii mɔ gi lii Alɛsandiriya gi kya kpe Itali gɛsinkpan so. Imɔso o kyu aye kyu wɔra gɛnen gikolii gɛbono dɔ.
Gikolii mɔ gi naa faa dɛɛ-dɛɛ gɛnen‑n nkɛ kalɛsɛ nko. Afuu a yɛgɛ i wɔra ɔlon sa aye pɛi ne a kpaa loo Kinidusɛ ɔsowolɛ so. Afuu mɔ aŋ kya sa aye ɔkpa de aꞌ nyɛ kpe ansi ntintin. A san kpasa daa de Keriiti gikyaafiya gikun dɔ, ne a kpaa kyon sindi Salimoni nfono apoo mɔ gi bɔɔ mɔ. A naa de nfono nkyu gi bɔɔ mɔ, i kii wɔra ɔlon sa aye pɛi ne a kpaa fo gɛtɛɛko mɛ kya terɛ nno yɛɛ Okunten Dɛnsɛ. Nno i sindi Lasiya ɔsowolɛ.
Pɛi de aꞌ loo Okunten Dɛnsɛ gɛnen mɔ, a wu yɛɛ a kɛɛla ɔkpa dɔ. Gɛnen aberɛ abono mɔ, Gyuda awura gɛnɔ ŋminde gɛkɛ gɛ ti baa kyon. Lii gɛnen gɛkɛ gɛbono kyu kyon mɔ, afuu aberɛ ne. Imɔso fo kyu gikolii naa ɔbon so mɔ, iŋ boran. Nfono mɔ, Pɔɔlo gi ka abono mɛ bo gikolii mɔ dɔ mɔ yɛɛ, 10 “Abelɛnsɛ, fɛɛ gɛnɔɔbono n kya wu aye-ɔkpa ɔbono a kya kpe faa, a tɔgɛ yɛɛ aꞌ kpe ansi dɔ mɔ, a laa gyi gyɛrɛbi belɛ. Iŋ gyɛ gikolii mɔ de atɔ mɔ wolɛ. Foŋbii aye gbaa-gbaa kee a laa sii.” 11 Gikolii wura mɔ de ɔbono ɔ kya kerɛ gikolii mɔ so mɔ mɛ mɛŋ kyule ibono Pɔɔlo gi tɔgɛ mɔ, ne Ɔbelɛnsɛ Gyuliyusɛ gi nu mɔmɔ-lɛɛ ilaa tɔgɛsɛ mɔ taa Pɔɔlo-lɛɛ gɛnɔ mɔ yɛgɛ. 12 Abono mɛ tɔgɛ yɛɛ aꞌ kpe mɔ mɛ nyaakyɔ don aye abono nkana a laarɛ fɛɛ aꞌ sii kyena pɛi mɔ. I kya nyiile yɛɛ nfono a laa sii kyena pɛi mɔ iŋ bo gikyena awo aberɛ. Mɔmɔ-nwɔnsa ne yɛɛ foŋbii mɔ, a laa taalɛ loo Fiinisi ɔsowolɛ so de aꞌ sii kyena nno awo aberɛ mɔ pɛi de aꞌ kii yii ɔkpa. Fiinisi bo Keriiti gɛsinkpan so. Keriiti nno mɔ afuu a kya da lii daa gibaafon kolon wolɛ so. Imɔ ne n gyɛ owi ɔtɔrɔten so. Imɔso a koso Okunten Dɛnsɛ mɔ, ne a yii aye-ɔkpa.
Afuu Belɛ A Tigi Wɔra Aye
13 A kya tɔgɛ yɛɛ a laa nyise ɔkpa mɔ, nfono mɔ, afuu abono a laa nen gikolii mɔ kanpɛ mɔ a kya da kyu kpe de nfono so a kya laarɛ de aꞌ kpe mɔ. Abono mɛ bo gikolii mɔ dɔ mɔ, mɛ wu gɛnen mɔ, mɛ mara akyɔlɛ yɛɛ gɛnen afuu abono so mɔ, aye-gikpe mɔ gi laa wɔra ɔdan. Gɛnen so mɔ a loo gikolii mɔ dɔ, ne mɛ sangɛ gikolii mɔ ɔfɛ, ne a yii ɔkpa. A kpɛ san a naa sindi Keriiti gigengen. 14 Iŋ taa kɛɛla mɔ, afuu belɛ ako ne n kpɛ kpaa da ginyadon so lii gigengen so. Mɛ kya terɛ gɛnen afuu abono ginyen yɛɛ Owi Ɔbaliiten Soso Afuu.
15 Nfono mɔ afuu mɔ a da gikolii mɔ mɔ, iŋ bo awɔrabi de gikolii mɔ giꞌ nyɛ kpe de nfono so a kya laarɛ mɔ. I yɛgɛ afuu mɔ a sola aye‑rɛ gikolii mɔ kpe nfono so afuu mɔ a kya kpe de mɔ. 16 Afuu mɔ a sola aye kyu kpaa loo gikyaafiya pii giko gikun dɔ. Mɛ kya terɛ gɛnen gikyaafiya mɔ yɛɛ Kawuda. Nno ne a san kyu gɛnsipɛɛrɛ kyu lɛɛ gikolii pii gibono gi kyaa de gikolii belɛ mɔ lii nkyu mɔ dɔ ne a bɔɔ bɔɔ ifɛ mɔ, ne a kyu gimɔ kyu taga gikolii belɛ mɔ dɔ. 17 A lɛɛ gikolii pii mɔ lii nkyu mɔ dɔ gɛnen mɔ, gikolii mɔ apalɛbo mɛ kyu ɔkpa ɔko so ne mɛ kyu ifɛ kyu ŋminde gikolii belɛ mɔ gɛten kamaasɛ pɛwu kyaabɔɔ faa girin de afuu mɔ a mɛŋ sa aꞌ nyɛ kyadɛ gimɔ. I bo gikolii apalɛbo mɔ gifuu yɛɛ afuu mɔ a laa naa sola gikolii mɔ kyu kpe Sɛɛtisɛ nfono giŋɛsii gi da agyɛsi nkyu mɔ dɔ mɔ de gikolii mɔ giꞌ sii. Imɔso mɛ lɛɛ gikuru gibono afuu a kya da gimɔ kyu nen gikolii mɔ mɔ, ne nkyu mɔ gi san gi so gikolii mɔ gi naa gi naa. 18 Imɔ gɛnen gbaa mɔ, afuu mɔ a kya da ken-ken, ne i yɛgɛ gikolii mɔ gi kya kyengben. Imɔso gɛdɛ kɛsɛ mɔ mɛ yii gɛsɛ mɛ kya lɛɛ ilaa ibono gikolii mɔ gi so mɔ mɛ kya too nkyu dɔ de gikolii mɔ giꞌ nyɛ koso oduduu.
19 Gɛkɛ sasɛ mɔ, mɛ lɛɛ gikolii mɔ nyoro so ilaa tirisɛ iko kyu too nkyu dɔ. 20 Owi ɔbono mɔ, soso i wɔra faa tum‑m, ne aŋ baa a kya wu yɛɛ owi ne, abɛɛ gigyɛkpebi ne, nkɛ gikyɔ. Afuu belɛ mɔ a kpɛ san a kya da de ginyadon, aŋ kya tɔrɔ. Imɔso aye-nwɔnsa berɛ giŋ taa baa gi gyanꞌ yɛɛ a laa baa nyɛ nkpa.
Wurubuaarɛ Gi Nyiile Pɔɔlo Yɛɛ
Gikolii Mɔ Dɔ Awura Mɛ Laa Nyɛ Nkpa
21 Gɛnen nkɛ nbono mɔ abono pɛwu mɛ bo gikolii mɔ dɔ mɔ mɛ mɛŋ baa mɛ kya gyi sɛi. Nfono mɔ Pɔɔlo gi lii yelɛ mɔmɔ-ansi dɔ ne ɔ tɔgɛ sa mɔmɔ yɛɛ, “Me-nanboana, fɛmɛn nu me asɛ de a mɛŋ sa aꞌ koso lii Keriiti mɔ, nkana gɛnen gɛnsipɛɛrɛ de gyɛrɛbi baarɛ ɔnan maŋ tu aye. 22 Imɔ‑rɛ imɔ gɛnen gbaa faa, idɛ kon berɛ, n dɛ fɛye giserɛ. Fɛꞌ keda fɛye-nyoro. I kya nyiile yɛɛ fɛye ɔko‑rɛ ɔko maŋ sii nkyu ndɛ dɔ, gɛnen mɔ, gikolii belɛ mɔ wolɛ ne nan wɔra gisiisɛ. 23 I mɛŋ gyɛ giyan so ne nɛ taalɛ n kya tɔgɛ fɛye gɛnen. Deeri gɛnyɛ mɔ, me-Wurubuaarɛ ɔbono nꞌ bo mɔ-gibaa dɔ ne mɔ ne nꞌ kya son mɔ, gi yɛgɛ mɔ-ɔsɔɔ ɔko gi lii Wurubuaarɛ dɔ ba me asɛ. 24 Ɔsɔɔ mɔ gi buu sa me yɛɛ, ‘Pɔɔlo! Gɛŋ sa foꞌ selɛ gifuu. I gyɛ ibono fo laa yelɛ Rom wura belɛ mɔ ansi dɔ. Nu kee yɛɛ Wurubuaarɛ gi kyule sa fo yɛɛ fo-nanboana abono mɛ bo gikolii gidɛ dɔ pɛwu faa kee mɛ laa nyɛ nkpa.’
25 “Imɔso me-nanboana, fɛꞌ keda fɛye-nyoro. Me berɛ, nɛ sɔɔ Wurubuaarɛ gyi yɛɛ gɛnɔɔbono ɔ yɛgɛ mɔ-ɔsɔɔ mɔ gi baa tɔgɛ sa me faa, gɛnen ne i laa wɔra kee ne. 26 Afuu mɔ a laa da gikolii mɔ de aye kyu kpaa fo gikyaafiya giko gigengen.”
Gɛnsipɛɛrɛ Gɛ Tu Gikolii Awura Mɔ
27 A koso lii “Okunten Dɛnsɛ” mɔ, imɔ nkɛ gudu nnan mɔ, gɛnen gɛkɛ gɛbono gɛnyɛ mɔ, afuu mɔ a sola aye‑rɛ gikolii mɔ a dɛ aye a naa a naa Adiriya ɔbon belɛ mɔ so. I baa fo gɛnyɛ de nsana mɔ, abono mɛ kya palɛ gikolii mɔ mɛ dɛsɛ yɛɛ nno a fo mɔ, a kya fuude gigengen. 28 Gɛnen so mɔ mɛ kaala nkyu mɔ okin kerɛ. Mɛ kaala kerɛ gɛnen mɔ, mɛ wu yɛɛ nfono a naa mɔ, imɔ-okin gyɛ fɛɛ nyamesɛ abaa gisoro gikpadɔ oko. A kpe ansi dɔ ŋmaraa mɔ mɛ kii kaala nkyu mɔ okin kerɛ. Mɛ kaala ginyɔsɛ gibono mɔ, mɛ wu yɛɛ nno-lɛɛ okin mɔ i gyɛ abaa gisoro gikpadɔ gudu ginun. 29 Mɛ wu gɛnen mɔ, mɛ selɛ gifuu yɛɛ foŋbii mɔ, i laa naa sola aye kpaa da de afolɛ abono a bo gigengen mɔ fɛɛ. Imɔso mɛ lɛɛ lɛɛ ilaa boduduusɛ inan iko kyu kyɔlɔga de gikolii mɔ gɛmara-gɛmara, ne mɛ san ma‑a dalaa yɛɛ, “Gɛdɛ gɛꞌ kɛ daa de‑e.”
30 Gikolii mɔ apalɛbo mɔ ako mɛ laarɛ fɛɛ mɛꞌ selɛ lii gikolii mɔ dɔ. Imɔso mɛ penɛ yɛɛ mɛ kya laarɛ de mɛꞌ kii kyu ilaa boduduusɛ iko kyu kyɔlɔga de gikolii mɔ ansi-ansi bɔla de gɛmara-lɛɛ mɔ. Mɛ kya penɛ gɛnen daa de mɛꞌ nyɛ ŋara lɛɛ gikolii pii gibono gi bo gikolii belɛ mɔ dɔ mɔ gyanꞌ nkyu mɔ so. 31 Mɛ kya wɔra gɛnen pɛwu mɔ, Pɔɔlo gi bii mɔmɔ-nwɔnsa dɔ. Imɔso ɔ tɔgɛ sa Ɔbelɛnsɛ Gyuliyusɛ mɔ‑rɛ asogya abono aye‑rɛ ɔmɔ a bo gikolii mɔ dɔ mɔ yɛɛ, “Anyen adɛ mɛ nyi ne mɛ mɛŋ sii kyena gikolii gidɛ dɔ mɔ, fɛye ɔko‑rɛ ɔko maŋ lii. Fɛ laa sii nkyu ndɛ dɔ.” 32 Pɔɔlo gi tɔgɛ sa ɔmɔ gɛnen mɔ, asogya mɔ mɛ ŋɛ ifɛ ibono i dɛ gikolii pii mɔ kyaga de gibelɛ mɔ kɛbi, ne gikolii pii mɔ gi kyon de nkyu.
33 Gɛdɛ gɛ kya ba gɛꞌ baa kɛ mɔ, Pɔɔlo gi kolɛ abono pɛwu mɛ bo gikolii mɔ dɔ mɔ yɛɛ mɛꞌ gyi agyudɔ. Pɔɔlo gi tɔgɛ sa mɔmɔ yɛɛ, “Ibono fɛye-nwɔnsa gi mɛŋ tɛ fɛye gɛten kolon ne fɛ mɛŋ kya gyi faa, ndɛ imɔ nkɛ gudu nnan ne. 34 Imɔso n kya kolɛ fɛye, fɛꞌ gyi agyudɔ de fɛꞌ nyɛ nyɛ ɔlon. Sɛi maŋ wɔra fɛye dɔ ɔko‑rɛ ɔko. Fɛ laa lii gimu nkpa de alanfiya.”
35 Pɔɔlo gi tɔgɛ sa ɔmɔ gɛnen ta mɔ, o puru bodobodo ne ɔ dalaa faala Wurubuaarɛ, asa mɔ pɛwu ansi dɔ. Ɔ dalaa ta mɔ, ɔ gbaa bodobodo mɔ ne o yii gɛsɛ ɔ kya gyi. 36 Nfono mɔ, i keda mɔmɔ pɛwu kee nyoro, ne mɛ san laarɛ ilaa ikoana, ne mɛ gyi. 37 Aye abono pɛwu a bo gikolii mɔ dɔ gɛnen mɔ gɛgyɔnɔ gɛ gyɛ asa nwɛ nnyɔ ikue-isa de saalaa anyamesɛ asee. 38 Mɛ gyi kaabo mɔ, mɛ lɛɛ ilaa ibono i bo gikolii mɔ dɔ mɔ too nkyu dɔ de gikolii mɔ giꞌ nyɛ koso oduduu.
Gikolii Mɔ Gi Kyadɛ
39 Gɛdɛ gɛ kɛ ne gikolii mɔ apalɛbo mɔ mɛ wu yɛɛ mɛ kya fuude gɛsinkpan so mɔ, mɛ mɛŋ bii yɛɛ gɛsinkpan kolon gɛdɛ ne. Mɛ wu apoo mɔ gigengen gɛtɛɛko, mɔ, mɛ sa gɛwɔnsa yɛɛ i laa sa gikolii belɛ giyelɛ. Imɔso mɛ tɔgɛ kyule abara yɛɛ mɛ laa palɛ gikolii mɔ kpaa yela nno.
40 Nfono mɔ mɛ kɛbi ilaa boduduusɛ mɔ mɛ kyu kyɔlɔga de gikolii mɔ mɔ too nkyu dɔ. Mɛ wɔra gɛnen mɔ, mɛ sangɛ ifɛ ibono nkana mɛ kyu ŋminde iyii ibono i kya palɛ gikolii mɔ mɔ. Ne mɛ diirɛ gikolii mɔ ansi dɔ-lɛɛ gikuru belɛ gibono gi kya keda afuu ne i kya nen gikolii mɔ mɔ. Nfono mɔ gikolii mɔ gi yii ansi gi kya kpe de gigengen mɔ so. 41 Nno mɔ giŋɛsii gi da agyɛsi belɛ-belɛ, ne gikolii mɔ gi kpaa ŋmɛɛ de amɔ, ne gi sii. Afuu bolonsɛ ako a san a kya da gikolii mɔ gɛmara-gɛmara, gi kya kyadɛ. 42 Asogya mɔ mɛ wu gɛnen mɔ, mɛ tɔgɛ kyule abara yɛɛ mɛ laa mɔɔ abono pɛwu mɛ keda tii de ibu ne mɛ kyu ɔmɔ kyu wɔra mɔmɔ-abaa dɔ mɔ. I mɛŋ gyɛ gɛnen mɔ, foŋbii mɔmɔ ako mɛ laa naa tɔɔlɛ lii gigengen so de mɛꞌ selɛ.
43 Ɔbelɛnsɛ Gyuliyusɛ ɔbono ɔ kya kerɛ asogya gikpen mɔ so mɔ berɛ kya laarɛ de ɔꞌ mɔlɛgɛ Pɔɔlo de ɔꞌ nyɛ nkpa. Imɔso ɔ gya asogya mɔ yɛɛ mɛ mɛŋ sa mɛꞌ wɔra gɛnen. Ɔ tɔgɛ abono mɛ bo gikolii mɔ dɔ mɔ yɛɛ, “Fɛye abono fɛ nyi nkyu mɔ, fɛꞌ daa gitin loo nkyu mɔ dɔ de fɛꞌ tɔɔlɛ lii gigengen. 44 Fɛye asɛnsɛ mɔ, mɔ, fɛꞌ keda iyii ibono i kyadɛ kyadɛ i gyanꞌ nkyu mɔ so mɔ kyu lii gigengen.” Gɛnen ne a san wɔra ne aye pɛwu a nyɛ lii gimu nkpa de alanfiya.