8
Saulo néeni yáaca, áabenai wówa náajcha náiinua'inaa Esteban.
Saulo cánaquedeerri náa'a éebidenai Dios chuáni
Liyáali éerrimi lichána naméda jináwiu najúnta náa'a éebidenai Dios chuáni Jerusalén rícu. Ne bácai rími náa'a apóstolubini máaquenai Jerusalén rícu, ne náa'a quinínama éebidenai nacáarraliau quinínama cáinabi ítala Judea shínaaca ya Samaria. Áabi washiálicuenai sáicani naquéni Estébanmi yá'ee náicha bájialanaa linácueji. Nácula Saulo licánaqueda náa'a éebidenai Dios chuáni, liwárrua'eewoo cuíta jútainimi lijédaque'e liárdedani washiálicuenai ya íina, ya libánua nayá cuíta manúmai rícula.
Náiiwadeda sáicai chuáni Samaria rícu
Ne náa'a rúnaanimi jiácoo Jerusalén rícucha, náiiwadeda'ee Dios chuáni táshia náctau jíni. Felipe, báqueerri néenaa, liá'eewoo chacáalee mawí cáiiwanaca Samaria shínaaca lichána'eewoo litáania nalí Cristo nácue sái. Náawaca'eewoo náa'a chóniwenaica, quinínama nábedacoo Felipe chuáni nácu, nacábacala liméda jócai nacába cáji nanáneewa. Íchaba chóniwenai wáalianai espíritu máashiini chúneneu, ya náa'a espíritu máashiinica najiá'eewoo namáidada náucha, ya lécchoo íchaba macáwani ya náa'a tucútucunica chúneneu. Linácueji liéni sáicta wérri nawówa lirrícu liá'a chacáaleeca.
Ne néeni báqueerri washiálicuerri jí'ineerri Simón, quéecha éewerri lirrúwoo limálica, lichálujueda chóniwenai Samaria ísanaca libésunacoo washiálicuerri cawéni wérri. 10 Quinínama, náa'a sáamanai ya náa'a salínaica, néemi'e lirrú quinínama, ya namá'ee: “Léwa namáni nácucha liáni ‘liá'a Dios wíteeca’.”
11 Naméda'ee liwánaca néewida'ee lirrú, jiníwata limálicaji rícueji, lichálujueda nayá íchaba éerri. 12 Ne quéecha'inaami néebida sáicai chuánshi nácu Felipe íiwadedani, linácueji liá'a Dios wánacaalactalaca, ya linácue sái liá'a Jesucristoca, tándawa washiálicuenai ya íina nabáutisau. 13 Áawita Simónimi léebida liwána nabáutisa liyá lécchoo, lichána'eewoo litálideda Felipe, licáarrudau licába liá'a máanui jócai licába cáji ya señal licábanica.
14 Quéecha'inaami náa léenaa náa'a apóstolu yáaine Jerusalén rícu, Samariacala'ee éebiderri Dios chuáni, nabánua'ee néerra Pé'eru ya Juan. 15 Náiinu'inaami néerra, na'óra nanácu náa'a éebidenai Dios chuáni Samaria rícu, quéewique'e narríshibia Espíritu Santo. 16 Jiníwata jócai íinu nanácu újnibi liá'a Espíritu Santoca; bácai rímii nabáutisau Jesús Wawácali jí'inaa nácu. 17 Néenee Pé'eru ya Juan nachánaa nacáajiu nanácu, cháwa'ee narríshibia Espíritu Santo.
18 Simón, licába'inaa Espíritu Santo íinu nanácula, jáicta apóstolubini chánaa nacáajiu chóniwenai nácui, libáuli'e liá nalí warrúwa, 19 limá'ee nalí:
—Yáa nulí lécchoo liérra wíteeshica, quéewique'e nuchánacta nucáajiu, lirríshibiaque'e lécchoo Espíritu Santo.
20 Néenee Pé'eru éeba'ee lichuáni:
—¡Jiwárruani yúcau jiájcha, jiníwata jimáca jirrúwoo jiwéni warrúwayu liá'a Dios wíteeca! 21 Jiyá jiní wána jirríshibia jiyáca, jiníwata Dios náneewa jiwówa jócai machácani. 22 Jimáaca liérra jijíconaacoo, ya jisáta cáiwinaa Dios, cájbamicta liméetua jijíconaa chácala jimá jirrú wawárra. 23 Nucábacala jiyá cashiámu jiwówa máashiiyu, ya jijíconaa bájiderri jiyá.
24 Simón éeba'ee:
—I'óraa iwácaliu nunácueji, jócubeecha máashii libésunacoo léjta imáyu'u nulí.
25 Liáwinaami quinínama náyada nayáu náiiwadeda Dios chuáni, náa'a apóstoluca náiiwa sáicai chuánshica íchaba chacáalee júbini Samaria shínaa rícu, ya tá'ee néejoocoo Jerusalénrai.
Felipe ya liá'a jí'ineerri etiope
26 Liáwinaami liáni, báqueerri ángel wawácali shínaa limá Feliperru: “Jibárruau ya jiáu báchairra, lirrícuba liá'a iníjbaa Jerusalén néenee sáica yáairricoo Gazala.” Liéni iníjbaa bésuneerriu jiníctala yáairri. 27 Felipe bárrua'eewoo, jáiwa liáwai; ne iníjbaa lícu lijúnta yáacau báqueerri cawéni wérri, wánacaleerri ruwárruani ruá'a reina Etiopía sáica. Liéni washiálicuerrica yáairriu Jerusalénra liá sáicai Diosru. 28 Jái éejoocoo liácoo lichácaaleerrau, wáairriu liácoo carroza rícuu ya liliá'ee liácoo licáashtemi liá'a cáiiwadedacai Dios chuáni báinacu, jí'ineerri Isaías.
29 Espíritu má'ee Feliperru: “Jiáyu jirrúniu lirrú liérra carrozaca.” 30 Quéecha'inaami Felipe lirrúnicoo, léemi'e etiope liliá liácoo Isaías cáashtemica; néenee Felipe sáta léemiu jíni:
—¿Jiá léenaa jéemica léja liérra jiliéni jiyáca?
31 Léeba'ee liá'a etiopeca:
—¿Chíta quéewoo'u nuá léenaa nuéemiqui jiníni, jiní yáa léenaa líiwa nulí?
Néenee lisáta Felipe yúcha quéewique'e líirracoo liwáacoo léema nácu. 32 Liá'a tánerricoo cáashta íta'aa liliéni liyáca liwówau limáca:
“Natéete liyá jicá'a áabai oveja natéeni náiinuactalacani;
jicá'a áabai oveja máachu, máaquerricoo manúma nanáneewa náa'a dáulenai nayá líichuna,
chacábacanaa liérra washiálicuerrica jócu liméecu linúmau.
33 Carrúni jináatate namédacani, ya jócu naméda lirrú machácanica;
¿tána éewa natáania litáqueenaimi nácueji?
Jiníwata licáwica nédani cáinabi ítacha.”
34 Liá'a cawénii washiálicuerri etiopeca, lisáta léemiu Felipe:
—Jíiwate nulí, yáawaiyini, ¿tána nácueji litáania liyá léji liéni cáiiwadedacai Dios chuáni báinacu, linácu liyá jájiu o báqueerriweeca?
35 Néenee Felipe, liwína cáashta liliácta liyá quéecha nácu, etiope liéni liyáca, líiwa lirrú sáicai chuánshi Jesús nácue sái. 36 Mátacachu, nabésunau áabai shiátai yácta, limá'ee liá'a cawéni washiálicuerrica:
—Áani ái shiátai já'a; ¿nuéewaminaa nubáutisacoo?
[ 37 Felipe má'ee lirrú:
—Jéebidacta quinínama jiwówa yáajchau, éewerriu.
Liá'a washiálicuerri léeba'ee:
—Nuéebida Jesucristocala Dios Cúulee.]
38 Néenee liwána carroza bárruacoo; jáiwa náurrucoo chámatanaa shiátai yáacula, jáiwa Felipe báutisa liá'a etiopeca. 39 Quéecha'inaa najiácoo shiátai yácucha, Espíritu Wawácali shínaa litée Felipemi, liá'a cawénii washiálicuerrica jócu léejoo licába mawiá jíni; ne liyá mamáarraca lijínacoo lishínaa iníjbaa lícuu sáicta wérri liwówa. 40 Felipe íinu'e Azótola, ya libésunau chacáalee jútainimi líiwa liácoo sáicai chuánshica cáashia líinu Cesareala.