IONI
Iesu Valana ꞌAtumaina Ioni ꞌana kilukiluma
Ioni tamu Iesu yana tovetutuyamavo 12 ꞌadi ꞌailaꞌa ꞌwainega. Taunina tutuya fuedi Iesu taiadi i yabayaba bega yana folova i ꞌisedi wata yana ve i nogaidi. Weꞌe Malika, Madiu wata Luke i kumeta i kiluma, mulieta Ioni i vemuli i kiluma.
Ioni yana veifufu ta na ꞌiseni ꞌwa da vo tamu tomogo i da kiluma weꞌe mogitana ꞌasaꞌaiana taunina i kiluma. Siwe kebu nuanuana taunina i na awaꞌaiꞌaia begaidi i vo, Yana tovetutuyamavo i vona,” weꞌe mogitana i da vo, Yana tovetutuyamavo ꞌa vona.”
Malamala fuedi i ꞌaꞌava tomotoga nuadi i fani Iesu yana wafa, yana tovoi-vaitugana wata yana laka abame faifaidi. Faifainanina Ioni nuanuana Iesu ifufuna i na kilumi tomotoga fueda faifaida. Vonanidi i kilumidiga ꞌAnuꞌanunu ꞌAtumaina yana ꞌaivaita ꞌwainega, vonanidi ꞌada fata ꞌwaidiega ta na vetumagana.
Yana kiluma ꞌeba velamu ꞌwaineye Ioni i kiavemageta Keliso lamuna faifaina, Kelisonina nagamidiotoga Yaubada taiadi i miamia mulieta Tamana i voneni i mai fwayefwayeye. Yaubada i kiavemageta ꞌwaideye Keliso ꞌwainega taunina yana ꞌaseta faifaina, bega Keliso ꞌana ꞌeba ꞌainana tamu, Yaubada ꞌana Tokiavemageta. Wata Ioni i veifufu Iesu ꞌeba nuavogana wata ꞌeba nuaꞌewa i ꞌidewadiga faifaidi, bega ta na luꞌiawawai nika ta na ꞌaseta-ꞌatumaia Iesu mogitana Yaubada Natuna. Weꞌe me Diu fuedi i baila kebu nuanuadi Iesu bega i luvewafai. Iesu yana wafa yana tovi-vaitugana wata yana souyagi enavo ꞌwaidie faifaidi i kiluma. Ioni ꞌana kilukiluma nageneye i vo,
Iesu folova toketokedi fuedi ꞌeba nuavogana wata ꞌeba nuaꞌewa i ꞌidewadi yana tovetutuyamavo matadie, siwe kebu matatabuna ꞌadi kilumaga deꞌe bukinina ꞌwaineye. Naninidi ꞌakonadi kilukilumidi ꞌwa na luꞌiawawadi bega ꞌwa na vetumagana Iesu Keliso taunina Yaubada Natuna wata ꞌana Venuaꞌivina. Vetumagananina ꞌwainega mia ꞌivauna wata ꞌatumaina ꞌwa na veluagai Iesu ꞌwainega. (Ioni 20:30-31)
1
Keliso taunina Yaubada yana Tokiavemageta i vetomotogaotoga.
1 Basenadiotoga Yaubada fwayafwaya wata abama bola kebu i da ꞌidewadiga, nagamidiotoga yana Tokiavemageta i miamia. Tokiavemagetanina Yaubada yana nuanua matatabuna ꞌana toluꞌivona. Taunina Yaubada ꞌana labilabina wata taunina ꞌasaꞌaiana Yaubadanina.
2 Tutuya ꞌeba velamunina ꞌwaineye Tokiavemageta Yaubada taiadi i miamia.
3 Yaubada yana nuanua ꞌwainega Tokiavemageta nani matatabuna i ꞌidewadi abame wata fwayefwayeye, kebu tamu nani taunina i da souye-maimaigeni.
4 Taunina miamia-vagaina yawaida lamuna wata ꞌwainega mia ꞌivauna wata ꞌatumaina ta veluagai, baniꞌodi mageta ꞌwaideye.
5 Tomotoga yadi sauluva sakoidi ꞌwa da vo baniꞌodi dudubala ꞌana tomia, siwe Yaubada yana Tokiavemagetanina i magemagesedi, weꞌe tomotoganidi kebu ꞌadi fata i na vetoketoke magetanina i na luveꞌweuya.
6-7 Yaubada nuanuana tomotoga magetanina i na ꞌasetai, begaidi yana tomataꞌaulele i vetunei bega i na luꞌivona ꞌwaidie. Tomogonina ꞌana wagava Ioni Tobafitaiso, i mai i luluꞌivona magetanina faifaina, bega tomotoga i na vetumagana ꞌwaineye.
8 Ioninina kebu taunina mageta, i vetoluꞌivonamo mageta faifaina.
9 Yaubada yana Tokiavemagetanina ꞌasaꞌaiana taunina mageta mogitana, fwayefwayeye i obuma matatabuda nuada i kiavemagetadi.
10 Yaubada yana nuanua ꞌwainega Tokiavemageta fwayafwaya i ꞌidewai mulieta i obuma i vetomotogaotoga, siwe ꞌasaꞌaiana taunina Iesu Keliso. I miamia siwe tomia fwayafwaya kebu i da ꞌasetaiga taunina ꞌadi toꞌidewadewa.
11 I mai taunina yana ꞌawalaweye siwe yana ꞌailaꞌa i baila.
12 Siwe ꞌifwaidi yana mai faifaina i sosoana i vetumagana taunina Keliso, Yaubada ꞌana Venuaꞌivina begaidi Yaubada i tauyedi taunidi natunavo.
13 Tomotoganidi baniꞌodi i tubuveꞌivau. Tubuveꞌivaunina kebu tomogo ma yana vavine ꞌwaidiega, wata kebu tamu tomogo yana nuanuayega, tubuganina Yaubada ꞌwainega yana ꞌailaꞌa faifaina.
Nuakalikali bwaikina i mai Keliso ꞌwainega.
14 Keliso i obuma i vetomotogaotoga taiadi ꞌa miamiana. ꞌIfwaima ꞌa ꞌiseni taunina magemagetana, yana sauluva tonovaotogidi wata ma yana nuakalikali i vevesauluva ꞌatumaina ꞌwaideye. Fai Yaubada Natuna tubuꞌeana begaidi Tamana yana toketokena i veleni bega taunina magemagetana.
15 Ioni Tobafitaiso i maiga bonana bwaikinega i luꞌivona ꞌailaꞌa ꞌwaidie Keliso faifaina i vo, Sino taunina, kumanina faifaina a luluꞌivona ꞌwaimie a vo, Avinodi yau a kumeta, taunina i mimai mulikuye, siwe taunina bwaikaotogina yau kebu baniꞌodiga fai yau bola kebu a da tubugaga nagamidiotoga taunina i miamia.”
16 Keliso tonuakalikali mogitana, tutuya fuedi i nunuakalikalieda wata i vevesauluva-ꞌatumaieda.
17 Basenadiotoga Mosese veꞌetoboda Yaubada ꞌwainega i veleda, weꞌe nuakalikali bwaikaotogidi wata sauluva tonovidi i mai Iesu Keliso ꞌwainega.
18 Kebu tamu aitoi Yaubada i da ꞌiseniga, ꞌaiseotogina Natuna Keliso fai ꞌana labilabina Tamana i sivemageseni tomotoga ꞌwaideye, Kelisonina siwe ꞌasaꞌaiana taunina Yaubada.
Ioni Tobafitaiso yana lauꞌage.
19 Me Diu toꞌedakumetavo i miamiani Ielusalema ꞌwaineye nuanuadi i na ꞌasetai Ioni Tobafitaiso aitoi, begaidi tomotoga ꞌifwaidi i vetunedi i nagoi ꞌwaineye i velutolieni. Tomotoganidi tovelomu ꞌifwaidi wata vanuga ꞌeba veluꞌui ꞌana toꞌisaveꞌavinavo.
20 Ioni yadi velutoli kebu i da vedumweꞌaiꞌaieni nani matatabuna i luꞌivoneyedi i vo, Yau kebu Keliso, Yaubada ꞌana Venuaꞌivinaga.”
21 Bega i velutolieni i vo, Weꞌe ꞌomu aitoi? ꞌAlo ꞌomu Ilaitia ꞌu vilamu Yaubada ꞌwainega?” Ioni i vo, Kebu.” Wata i velutoli i vo, ꞌAlo ꞌomu toluꞌivonanimu, kumanimu faifaimu basenadiotoga Yaubada i luꞌivona Mosese ꞌwaineye, i vo, Bola i na mai?” Nika wata i vo, Yau kebu kumanikuga.”
22 Wata tovelutolinidi i vo, Vetuma ꞌomu aitoi? Nuanuama taunimu ꞌu na luꞌivonemu bega ꞌa na vilama ꞌa na nagoi ꞌama tovetune ꞌwaidie ꞌa na veifufu.”
23 Bega Ioni yadi velutoli i tutuli i veifufu ꞌwaidie i vo,
Yau tovegolegole saliꞌavuꞌavuyega kumaniku a vo,
ꞌAuvea yana ꞌeda ꞌwa na vusia, wata ꞌwa na sivetonovidi yana ꞌeba nago.”
Vonanina deꞌe Ioni taunina faifaina i luluꞌivoneyeniga, basenadiotoga Yaubada yana toluꞌivona ꞌana wagava Aisea i kilumi.
24-25 Tovelutolinidi Falisi i vetunediga wata Ioni i velutolieni i vo, ꞌU vonaga ꞌomu kebu Keliso, kebu Ilaitia, wata kebu Yaubada yana toluꞌivona bwaikina, siwe awale tutuya fuedi tomotoga ꞌu bafitaisodi?”
26 I vonedi i vo, Yau ufa ꞌaisena ꞌwainega tomotoga a bafitaisodi, weꞌe tamu tomogo lilivamie siwe ꞌwa bavuyeni, saiꞌafoga yana folova i na velamu ꞌwaimie.
27 I mimai mulikuye siwe taunina toketokeotogina, yau kebu baniꞌodi. Kebu i da lubwaineku ꞌwaineye a na vetofolova fai taunina bwaikina a bunumayaga.”
28 Deꞌe baniꞌodi Ioni i veifufuyediga Bedani ꞌwaineye, Ufa Iolidani weꞌe noꞌo bega, wata bei tomotoga i bafitaisodi.
Iesu taunina Yaubada yana Sifi Siaina.
29 I ꞌatai Ioni i veveifufu ꞌailaꞌa ꞌwaidie nika Iesu i ꞌisanaweni i mimai i vonedi i vo, Sino tomogonina, Yaubada yana Sifi Siaina i mai ꞌwainega. Taunina yana wafa ꞌwainega tomia fwayafwaya matatabuda yada sakona i na ꞌewayavuledi. Tomotoga yadi sakona ꞌadi nuatavuna faifaidi sifi i nikenikedi i vevelomuyedi Yaubada ꞌwaineye, weꞌe Iesu taunina yawaina i na tauyeni yada sakona ꞌadi ꞌuꞌuma faifaidi.
30 Kumanina basenadi faifaina a luꞌivona ꞌwaimie a vo, Avinodi yau a kumeta, taunina i mimai mulikuye, siwe taunina bwaikaotogina yau kebu baniꞌodi fai yau bola kebu a da tubugaga nagamidiotoga taunina i miamia.”
31 Yau basenadi bavubavuku a vo, Keliso aitoi?” Siwe a mai a lalauꞌage wata tomotoga fuedi a bafitaisodi ufayega bega me Isileli Kelisonina i na ꞌasetai.”
32 Wata Ioni side baniꞌodi i luꞌivoneyedi tomotoga ꞌwaidie i vo, Bei a ꞌiseni ꞌAnuꞌanunu ꞌAtumaina Iesu i age-vagaseni ꞌana ꞌisaꞌisa baniꞌodi bunebune abamega i obuma i toa ꞌwaineye.
33 ꞌAiꞌedi kebu a da ꞌiseniga bola a da bavubavu, siwe a ꞌiseni nika nuaku i ꞌanitaꞌia bei a nuani, basenadi tutuyanina Yaubada i vetuneku a na bafitaiso ufayega i voneku i vo, Tamu tutuya ꞌu na ꞌiseni ꞌAnuꞌanunuku i na obu tamu tomogo i na age-vagaseni ꞌu na ꞌasetai kumanina ꞌawaie ꞌAnuꞌanunu ꞌAtumaina tomotoga i na veledi i na agedi ꞌwa da vo i da bafitaisodi ꞌAnuꞌanununina ꞌwainega.”
34 Tauniku matakuyega a ꞌiseni, a vona mogitana taunina Yaubada Natuna.”
Iesu yana tovetutuyamavo kumekumetadi.
35-36 I ꞌatai Ioni Tobafitaiso yana tovetutuyamavo ꞌadi ꞌailuga taiadi i tovotovoi, nika Iesu i ꞌiseni i mai i nunago. Bega Ioni i vonedi i vo, Sino tomogonina Yaubada yana Sifi Siaina.”
37 ꞌAdi ꞌailuga yana vona i nogai Iesu mulineye i nagoi.
38 Iesu i sivilai i ꞌisedi i velutoliedi i vo, Tamu avaꞌai yami nuanua faifaina ꞌwa mimaia?” Velutoliega yana velutoli i tutuli i vo, Tove, avaꞌaibe bei yamu vanuga?”
39 Iesu i vo, ꞌWa maia ta na nagoi a na vemi.” Taiadi i nagoi yana ꞌeba mia i vedi. Fai ꞌakonadi i lavia, baniꞌodi 4 kiloki, bei i miamiani nika i lovani.
40 Tomotoganidi ꞌadi ꞌailuga Ioni yana vona i nogai bega Iesu taiadi i nagoiga, tamu ꞌana wagava Anidulu, Saimoni Fita taina.
41 Anidulu Iesu taiadi i veifufuꞌaꞌava, tonovina i nago nika tatana i veluagai i voneni i vo, Saimoni, ꞌima ꞌakonadi Keliso, Yaubada ꞌana Venuaꞌivina ꞌa veluagai.”
42 Bega i vagavaia taiadi i maia Iesu ꞌwaineye. Iesu Fita i ꞌiseni i vo, ꞌOmu Saimoni, Ioni natuna, a na golemu Sifasa.” Sifasa ꞌana saivila Fita, me Guliki bonadiega.
Iesu nuanuana Filifi wata Nataniela.
43 I ꞌatai Iesu nuanuana i na nago ꞌawalawa Galili, Filifi i veluagai i voneni i vo, ꞌU mai taiadi ta na nago yaku tovetutuyama.”
44 Filifi ꞌana tuvada Bedasaida, ꞌatamananina ꞌwainega Anidulu wata Fita bega i maia.
45 Filifi Iesu yana vona i nogai Nataniela i veluagai i voneni i vo, ꞌU na nuani basenadiotoga Yaubada i vonaꞌawaufaufa ꞌawaie yana tomogo tamu i na vetunei i na mai, bega Mosese wata ꞌifwaidi toluꞌivonavo i kiluma Yaubada yana Buki ꞌwaineye tomogonina faifaina. Tomogonina ꞌakonadi ꞌa veluagai, ꞌana wagava Iesu, Iosefa tomogo Nasaledi natuna.”
46 Nataniela yawaina i lovoga i vo, Vona mogitana? Kebu tamu nani ꞌatumaina ꞌana fata i na mai ꞌatamananina Nasaledi ꞌwainega.” Yana vona Filifi i tutuli i vo, ꞌU mai ta na nago ꞌu na ꞌiseni.”
47 Tutuyanina Iesu Nataniela i ꞌiseni i mimai tomotoga i vonedi i vo, Sino taunina mogitana tomogo Isileli, yana sauluva matatabuna tonoviꞌavadi.”
48 Nataniela Iesu i velutolieni i vo, Baniꞌodi ꞌu munega ꞌu ꞌasetaku?” Iesu i vo, Nagami a ꞌisemu ꞌalaꞌai lamuneye ꞌu tovotovoi mulieta Filifi i luꞌivona ꞌwaimuye faifaiku.”
49 Nataniela i vo, Tove, ꞌomu mogitana Yaubada Natuna, wata me Isileli yama Kini.”
50 Iesu i vo, Ma yamu subisubia ꞌu vetumaganeku fai a ꞌasetamu wata yamu ꞌeba mia a luꞌivoneyeni. Yamu ꞌeba mia a luꞌivoneyeniga saiꞌafo nani siaina, siwe ꞌawaie nani bwaikidi ꞌu na ꞌisedi, ꞌeba nuavogana wata ꞌeba nuaꞌewa a na ꞌidewadi.
51 A vona mogitana, bola ꞌu na ꞌiseni abama i na ꞌanikililia, Yaubada yana anelose ꞌu na ꞌisedi i na lakalaka wata i na obuobuma yau a vetomotogaotoga ꞌwaikuye.”