7
Maro Kindeni ne tukuŋa ipole timbunda nenzi vetâŋa siŋga
Matai 15:1-9
Kinzi Parisai ŋgu sitavanzi kinzi pananâŋa tamâta ŋana ŋgua tukuŋa kâ pinde nde soka Jerusalem simâ ŋana sipasau kuku Yesu. Andeta matanzi ilâ simora tu Yesu ne pâri-tamâta pinde ŋandai sipua mbalaunzi muŋga lâ ŋineŋga sika. (Ŋine nde duvi mine; kinzi Parisai aŋga kinzi Juda tamâta rârâni uru sipaveta kuku timbunzi muŋgâŋa nenzi vetâŋa rârâni. Mine kala ambo kinzi ma sipua mbalaunzi sondo tia, ande ma sika tia. Aku mine nâ, ambo kinzi ma silâ pa nââ nia, ŋineŋga sitaulo simâ kilo, ambo sipua tinikoa nenzi muso piti lâ mbaunzi wa kâpwa tia, ande ma sika tia. Mao nâ, kinzi sipaveta kuku vetâŋa rârâ siloŋo wa sikai lâ timbunzi ŋinde, kala uru sipua kulo-kâmba wa moe-sambure wa.)
Mine kala kinzi Parisai tamâta sitavanzi kinzi pananâŋa tamâta ŋana ŋgua tukuŋa kâ nde sikasoŋa Yesu tu, “Ŋana sâ kâ ŋga noko ne pâri-tamâta ŋandai sipaveta kuku timbunda nenzi vetâŋa, a? Ayo, tinikoa nenzi muso ikeno mbalaunzi yo, andeta sika!”
Andeta Yesu itu lâ kawanzi tu, “Opopo, nanayoni ŋgua-tulâŋa tamâta Aisaia itula miki kilalami pwataki tu miki kawami kaporo ŋgua kie toŋge, aŋga ilomi nde keno piti. Mao nâ, Aisaia ikai Maro Kindeni kawa ku iŋgere ŋgua lâ pepa tini mine tu,
‘Kinzi ŋgu ŋine uru sipanea naŋa koa tia nâ lâ kawanzi, aŋga ilonzi nde keno pa naŋa tia ndo.
Kinzi uru situla tamâta nâ nenzi ŋgua tukuŋa ku siporo tu, “Maro Kindeni kawa ŋgua kala ŋine”. Mine kala sipanea naŋa koa tia nâ.’
Miki kapile Maro Kindeni ne ŋgua tukuŋa marumbu lâ, aku ilomi ipaipa kuku tamâta nâ nenzi mâsi.”
Ŋineŋga Yesu ipainzi kilo tu, “Mao nâ, miki uru kapu mulimi papa Maro Kindeni ne ŋgua tukuŋa, ŋana kapono muli pa warakami nemi vetâŋa nâ. 10 Ŋana tu Mose muŋga iporo tu, ‘Noko ma kupono muli pa tina-tama kawanzi ŋgua. Ambo tamâta toŋge iporo ŋgua soki panzi tina-tama, ande kinzi katonâŋa ma sipu i pâta imâte’. 11 Andeta miki uru kapanananzi tamâta ŋgua kie toŋge. Miki uru kaporo tu, ‘Ambo tamâta toŋge ne mbaliŋa keno ŋana isukanzi tina-tama, andeta ipainzi tu, “Mbaliŋa ŋine ande iloŋgu patea tu ma ao ilâ papa Maro Kindeni, kala ma avilami tia”, ande tamâta ŋinde iveta soki tia.’ 12 Opopo, miki kaporo ŋgua soki mine nâ, kala kapono nzâla ŋana i ma ivetanzi tina-tama sondo. 13 Mine nde miki kalaŋa kapole Maro Kindeni ne ŋgua tukuŋa, aku koka timbumi nenzi vetâŋa muli nâ. Aku miki uru kapanananzi tamâta ŋana sipaveta kuku vetâŋa soki-soki rârâ mine nâ.”
Kelekele ndia iveta tamâta ilo muso
Matai 15:10-20
14 Yesu isarawanzi tamâta tu simâ kuku kilo, ŋineŋga ipainzi tu, “Miki rârâni kaloŋo naneŋgu ŋgua, aku ilomi patea sondo ŋga. 15 Kelekele ndia ikeno pa nia yo ŋineŋga ilâ pa tamâta ilo, ande ŋinde ikura tu iveta i ilo muso lâ Maro Kindeni nao, ande tia ndo. Aŋga ilo-kalo wa vetâŋa ndia ikeno tamâta ilo ŋineŋga iyâti imâ pa nia yo, ande ŋinde nâ iveta i ilo muso lâ Maro Kindeni nao. [ 16 Ambo miki taŋami keno, ande kaloŋo ŋgua ŋine sondo.”] *
17 Yesu iporo ŋgua ŋine lâ, ŋineŋga ipilenzi ku ilâ luma ilo. Ŋineŋga i ne pâri-tamâta sikasoŋa i ŋana ŋgua tambirâŋa ŋinde ne duvi. 18 Andeta Yesu ipainzi tu, “Opopo, miki warakami kala ilomi kalomi ipâŋga tia yo, a? Tiambo miki kasama ŋine tia tâ: kelekele ndia ikeno pa nia yo ŋineŋga ilâ pa tamâta ilo, ande ŋinde ikura tu iveta i ilo muso lâ Maro Kindeni nao, ande tia ndo. 19 Ŋana tu kelekele mine ŋandai ilâ tamâta ilo ŋga. Ŋinde ma ilâ kapwa ilo nâ, aku muli ma imbariŋa lâ.” (Yesu ne ŋgua ŋinde itula pwataki tu kâpwa rârâni nde ara ŋana taka kâ.)
20 Ŋineŋga Yesu iporo kilo tu, “Ilo-kalo wa vetâŋa ndia ikeno tamâta ilo ŋineŋga iyâti imâ pa nia yo, ande ŋinde nâ iveta tamâta ilo muso lâ Maro Kindeni nao. 21 Ŋana tu vetâŋa sakamao kie-kie iyoka pa tamâta ilo ku iyâti imâ pa nia yo. Mao nâ, kinzi tamâta nenzi ilo-kalo sakamao uru igagatinzi ŋana sipalulua tininzi potomule wa, sipanâwe wa, sipunzi tamâta pâta simâte wa, sipanawe tamâta kaiwanzi wa, 22 ilonzi yosi ŋana tamâta nenzi kelekele wa, siveta mâsi potomule kie-kie wa, siporo ŋgua laŋeŋa tava ŋgua sakamao wa, sipadâda wa, situ tamâta laginanzi wa, siveta vetâŋa kapa-kapa wa. 23 Mao nâ, vetâŋa sakamao kie-kie ŋinde rârâni ipâŋga tamâta ilo ku iyâti imâ pa nia yo, aku vetâŋa mine nde iveta i ilo muso lâ Maro Kindeni nao.”
Tinikoa ŋgu taine toŋge kalo tawana Yesu (Kinzi Juda ŋgu uru siporo tu ŋgu ŋinde nde sitogonzi mbwâmbwa)
Matai 15:21-28
24 Yesu imandi ipile lawea ŋinde, aku iyoka ilâ pa Tair lawea, lâ tinikoa ŋgu toŋge nenzi tâno. Iyoka paveâŋa nâ ilâ luma toŋge ilo, ŋana tu i ilo tu ma imo simbo nâ ikura zo pinde. Andeta i parina nde isala nia ndoni lâ, kala ikura ŋana ipavea kâ, ande tia. 25 Aku taine toŋge imo nia ŋinde, i natu taine nde koroani saka ipagagara lâ. Taine ŋinde iloŋo pâri tu Yesu imâ lâ, aku walele nâ imâ papa ku ipare tuku lâ Yesu kie tini laiti. 26 Andeta taine ŋinde ŋandai Juda taine ŋga; i nde Grik taine, aku ipâŋga lâ Fonisia lawea ikeno pa Siria tâno kâ. Taine ŋinde ino kaika pa Yesu tu ma isoki koroani saka piti lâ i natu taine ilo.
27 Andeta Yesu isia ŋgua papa tu, “Kinzi uru lâlu kapwanzi silanzi lâlu muŋga lâ ŋga. Ambo sikai lâlu kapwanzi ku siliŋi ilâ panzi mbwâmbwa, ande ŋine nde ara tia.” 28 Andeta taine itu lâ Yesu kawa mine tu, “Tamâta ŋalae, noko kuporo mao nâ; ambo taitu kinzi mbwâmbwa uru sika kâpwa punu-punu ŋinde lâlu sika mbo iyauru indue ŋgili kulu ŋinde.”
29 Ŋineŋga Yesu ipai taine tu, “Noko kawa ŋgua ŋinde nde ara ndo. Mine nde kutaulo kulâ. Koroani saka nde ipile noko natu ku ilâ lâ.” 30 Aku taine nde itaulo ilâ luma kilo, aku mata ilâ imora natu ikeno moe kulu, ande koroani saka ipile i ku ilâ lâ.
Yesu iveta tamâta kapa toŋge iporo ŋgua kilo
Matai 15:29-31
31 Ŋinde ilâ lâ, ŋineŋga Yesu imandi ipile Tair lawea, aku ikatona nzâla ilâ pa Saidon lawea ilo. Ipâŋga ŋinde, ŋineŋga indue ilâ pa Galilaya lââ bwalika ŋgaŋe, aku ilâ ipâŋga Dekapolis tâno. 32 Ilâ ipâŋga lâ, ŋineŋga kinzi sikai tamâta toŋge taŋa pasâe wa mela-mela duvi kaika lâ, ku sikai simâ pa Yesu. Aku sino papa tu ma itaŋo tamâta ŋinde ŋana iveta i tini ara kilo.
33 Mine kala Yesu ikai tamâta ŋinde simbo nâ sipilenzi ŋgu ŋalae ku kinzi rua siyâti silâ. Ŋineŋga Yesu io mbau sili ilâ tamâta ŋinde taŋa ilo, aku isupwara veli-veli lâ mbau sili tini, ŋineŋga itaŋo tamâta mela-mela tona. 34 Ŋineŋga Yesu mata kâki pa samba ku iveta kusu lâ, ŋineŋga iporo tu, “Epata” (ŋgua ŋinde nde duvi mine, “Noko kupwa”). 35 Aku ndainani nâ tamâta ŋinde taŋa ipwa aku mela-mela duvi pao, kala iporo ŋgua pwataki.
36 Yesu indi kaika panzi tamâta tu ma sitapâri pa tamâta toŋge ŋana mâsi ŋinde kâ ndimo. Andeta tia; kinzi situ pâri ŋine aku isala nia ilâ. 37 Kinzi pinde siloŋo aku wisinzi motutu, kala siporo tu, “Opopo, i ne vetâŋa rârâni nde ipâŋga ara nâ. Mao nâ, ivetanzi tamâta taŋanzi pasâe tu siloŋo ŋgua, aŋga ivetanzi tamâta kapa tu siporo ŋgua pwataki.”
* 7:16 16 Nia ndoyo, ŋgua ŋine kala ikeno ŋgumbi ilo [], ande ikeno lâ pepa tini tia. Mine kala kinzi ilo-kalo tamâta situ tamâta toŋge ipâŋga lâ muli nde iseŋge ŋgua ŋine ilâ kuku ŋgua ikeno muŋga.