3
Yesu iveta tamâta toŋge mbalau sakamao ipâŋga ara kilo lâ pwareâŋa ne zo sapâŋa
Matai 12:9-14, Luka 6:6-11
Zo toŋge Yesu ilâ luma ŋana pasauŋa kâ ilo. Aku tamâta toŋge imo ndaina, i mbalau toŋge panzukuma lâ. Aŋga kinzi tamâta pinde sio ŋana Yesu kâ. Kinzi situ sisama mine; tiambo i ma iveta tamâta ŋinde tini ara kilo lâ pwareâŋa ne zo sapâŋa, tiya? Kinzi situ ma sio Yesu lâ ŋgua nia ŋana ŋinde kâ. Aku Yesu ipai tamâta mbalau sakamao ŋinde tu, “Noko kumâ kumandi ŋai.”
Ŋineŋga ikasoŋanzi tu, “Mose ne ŋgua tukuŋa isâu pa kinda tu ma taveta vetâŋa ara lâ pwareâŋa ne zo sapâŋa, tiya?, taveta vetâŋa sakamao. Aku ŋgua tukuŋa isâu pa kinda tu ma tavilanzi tamâta lâ zo sapâŋa tu simo ara, tiya?, tayaulanzi.” Taitu kinzi siporo tia, kawanzi buu nâ.
Aku i mata kikimbwaki ilea panzi ku wisi nâna. Imora tu kinzi taŋanzi kaika ndo, kala i ilo malia ŋana ŋinde kâ. Ŋineŋga ipai tamâta ŋinde tu, “Kusowea mbalau.” Isowea mbalau lâ, aku mbalau ipâŋga ara kilo. Aku ndainani nâ kinzi Parisai tamâta simandi silâ, aku sipasau kunzi Herot ne tamâta. Kinzi silâ taitu sipa ŋgua tu ma siroto nzâla ŋana sipu Yesu pâta imâte.
Kinzi ŋgu ŋalae sipasau lâ lââ bwalika tini laiti
Matai 12:15-16, Luka 6:17-19
Ŋineŋga Yesu ikainzi ne pâri-tamâta ku sipile lawea ŋinde silâ pa lââ bwalika. Aku tamâta ŋgu ŋalae nde soka kuku i. Kinzi ŋinde nde papa Galilaya tâno, aŋga Judia tâno, aŋga Jerusalem lawea, aŋga Idumea tâno, aŋga Jodan lââ tini pinde, aŋga Tair lawea wa Saidon lawea wa. Kinzi ŋgu ŋalae tina nde siloŋo pâri ŋana mâsi kie-kie Yesu iveta ŋinde, kala simâ papa. 9-10 Yesu muŋga ivetanzi pukoŋa tamâta rârâ tininzi mbalaunzi ara kilo. Mine kala kinzi pukoŋa tamâta rârâ simâ siŋge i lâ. Kinzi situ ma sio mbalaunzi ilâ sitaŋo i. Mine kala Yesu ipainzi ne pâri-tamâta tu, “Tamâta ŋgu ŋalae simo ŋai kala sipono naoŋgu. Mine nde kao wâŋga toŋge yâti tu ma nakâki kulu.” 11 Aŋga kinzi koroani saka simora i kilala pwataki, kala situndu lâ Yesu nao sisarâwa mine tu, “Noko nde Maro Kindeni Natu!” 12 Andeta iporo kaika indi panzi tu ma situla i parina mine ndimo.
Yesu ipateanzi pâri-tamâta saŋao kanaŋonzi rua
Matai 10:1-4, Luka 6:12-16
13 Ŋineŋga Yesu ikâki tuu kulu, ku isarawanzi tamâta pinde i ilo panzi ŋinde tu ma simâ papa. 14 Simâ lâ, ŋineŋga ipateanzi tamâta saŋao kanaŋonzi rua tu ma simo kuku i. Ipateanzi tu ma muli isupwanzi silâ situla Maro Kindeni kawa ŋgua, 15 aku i walo ilanzi sikai i ndamwa ŋana sisokinzi koroani saka piti tona. 16 I ipatea Saimon ku io ŋoa Petero lâ tini, 17 aku ipatea Yamesi, i Sebedi natu, tava tai Yoane, ku ipatu kinzi rua ŋanzi toŋge tu, “Boanesis”. (Ŋoa ŋinde nde duvi mine tu, “Tamâta Sitogo Mbamba Ipu”.) 18 Aku ipateanzi Andaria, ŋga Pilip, ŋga Bartolomyu, ŋga Matai, ŋga Tomas, ŋga Yamesi i Alfius natu, ŋga Tadius, ŋga Saimon Selot, 19 aŋga Judas Iskariot, ina ma muli ikai kulu-pâŋga ŋana Yesu kâ ku io ilâ kinzi kazâŋa tamâta mbaunzi ilo.
Kinzi tamâta pinde siporo tu Yesu ikai wurâta kuku Belsebul, ina koroani saka nenzi koipu ŋalae
Matai 12:31-32, Luka 11:14-22
20 Yesu ipateanzi tamâta ŋinde lâ, ŋineŋga ilâ pa luma kilo. Andeta kinzi tamâta ŋgu ŋalae nde sipasau kuku kilo ku sipono nao, kala Yesu tavanzi ne pâri-tamâta sikura tu sisaŋona sika, ande tia. 21 Aku Yesu see kinzi siloŋo pâri ŋana ŋinde kâ, kala simâ tu sikale i kaika kâ. Kinzi siporo tu, “Opopo, ipâŋga kapa lâ.”
22 Aŋga kinzi pananâŋa tamâta ŋana ŋgua tukuŋa kâ pinde nde sipile Jerusalem lawea sindue simâ, ku sivaligi Yesu tu, “Belsebul, i ŋa toŋge Sadana, ande ipagagara i lâ. Mine kala ikai koroani saka nenzi koipu ŋalae ŋinde ne walo ku isokinzi koroani saka piti.”
23 Mine kala Yesu isarawanzi tu simâ kuku, ku isia ŋgua panzi mine tu, “Mana mana ŋga Sadana ma ikura tu isoki i tamwata ne ŋgu, a? 24 Miki kalomi ŋgere sondo ŋga; ambo kinzi tamâta nenzi lawea taitu ma sipwa pwataki simo ŋgu rua ku sikai kazâŋa pa warakanzi, ande lawea ŋinde ma sipayaula ndo. 25 Ambo tamâta toŋge natu-timbu ma sipwa pwataki simo ŋgu rua ku sikai kazâŋa pa warakanzi, ande ŋgu ŋinde ma sipayaula ndo. 26 Aku mine nâ, ambo Sadana ikai kazâŋa pa tamwata kala ne ŋgu sipwa pwataki, ande i ma ikura tu imo tia, ŋana tu i ne walo ma marumbu lâ. 27 Mao nâ, tamâta toŋge ikura tu iyoka kaa nâ ilâ tamâta kaika toŋge ne luma ilo ku ikai i ne kelekele, ande tia. I ma wâlo nâ ipa tamâta kaika ŋinde muŋga lâ ŋga. Ambo iveta mine lâ, ŋineŋga i ma ikai tamâta ŋinde ne kelekele rârâni keno ne luma ilo ŋinde marumbu lâ. 28 Naŋa aporo mao nâ pami; tamâta nenzi kiesaka kie-kie wa ŋgua sakamao ŋinde wa, ande Maro Kindeni ikura tu izavaru kiesaka ŋinde rârâni piti lâ tininzi. 29 Ambo taitu tamâta ea iporo ŋgua pavaligiŋa pa Maro Kindeni ne Koroani Sapâŋa, ande Maro Kindeni ma izavaru kiesaka ŋinde piti lâ tini, ande tia. Tamâta ŋinde ne kiesaka ŋinde ma keno papa mine ku imo nâ.”
30 Yesu iporo mine ŋana duvi ŋine kâ; kinzi muŋga siporo tu, “Koroani saka ipagagara i.”
Ea kinzi nde Yesu tina wa tai wa
Matai 12:46-50, Luka 8:19-21
31 Lâ zoni ndaina Yesu tina wa tai kinzi nde simâ sipâŋga kala simandi nia yo, ku sipasupwa imâ papa. Kinzi situ i ma imâ imoranzi. 32 Aŋga tamâta ŋgu ŋalae nde sisaŋona siŋge i lâ, aku kinzi pinde sipai Yesu tu, “Kuloŋo, noko tina wa tai kinzi nde simâ simandi nia yo kala sisarâwa pano.”
33 Andeta iporo taulo panzi tu, “Naŋa nana wa taiŋgu wa nde ea kinzi.”
34 Ŋineŋga i mata ilea panzi tamâta ŋinde kala sisaŋona siŋge i lâ, ku iporo tu, “Naŋa nana wa taiŋgu wa kala simo ŋai! 35 Ŋana tu tamâta ea kinzi uru siveta ikura Maro Kindeni ne pateâŋa mine, ande kinzi ŋinde sitogo naŋa taiŋgu wa mwaneŋgu wa nana wa.”