15
Sikai Yesu silâ pa Pilata
Matai 27:1-2,11-15; Luka 23:1-7,13-18; Yoane 18:28-40, 19:1-16
Simo lee, ku mbwale pwataki lâ, ŋineŋga kinzi patarawâŋa tamâta ŋalaŋala wa kinzi ŋgu nenzi katonâŋa wa kinzi pananâŋa tamâta ŋana ŋgua tukuŋa kâ wa kinzi tamâta mbâna-mbâna rârâni nde sipasau lâ, kala ilonzi taitu ŋana ma sipa Yesu lâ wâlo kaika ku sikai silâ pa Rom nenzi koipu toŋge, i ŋa mine Pilata. Aku siveta ikura nenzi ŋgua mine. Ŋineŋga Pilata ikasoŋa Yesu tu, “Noko nde Juda nenzi koipu ŋalae, tiya?” Ande Yesu itu lâ kawa mine tu, “Noko tamwata kuporo ŋguani ndaina.”
Ŋineŋga kinzi patarawâŋa tamâta ŋalaŋala sisowe ŋgua rârâ lâ Yesu tini. Aku Pilata ipai Yesu kilo tu, “Opopo, tiambo noko ma kuporo ŋgua toŋge taulo tia, a? Kuloŋo ŋga; kinzi sisowe ŋgua rârâ lâ noko tini.” Andeta Yesu iporo ŋgua toŋge tia, kala Pilata ilo rârâ.
Pilata io Yesu tu ma sipu lâ kâi popole tini imâte
Matai 27:16-26, Luka 23:16-25, Yoane 18:38-19:15
Aku Rom nenzi mâsi toŋge nde mine; ikura mbwera mbwera, lâ Juda nenzi kumbwa ŋinde, ande Pilata uru iyaute tamâta toŋge muŋga imo luma sakamao ilo, ikura kinzi Juda tamâta warakanzi nenzi pateâŋa mine. Aku lâ zoni ndaina, tamâta toŋge imo luma sakamao ilo, i ŋa mine Barabas. Muŋga i nuwala kinzi simandi sipara kunzi Rom nenzi koipu, aku sipunzi tamâta pinde pâta simâte. Mine kala kinzi Juda tamâta simâ pa Pilata ku sino papa tu ma iveta itogo muŋga uru iveta panzi mine.
Ande Pilata ikasoŋanzi mine tu, “Tiambo miki ilomi tu naŋa ma ayaute Yesu, ina Juda nenzi koipu ŋalae, imâ pami, tiya?” 10 Pilata nde isama tu kinzi patarawâŋa tamâta ŋalaŋala sipadâda nâ ŋana Yesu, aku ŋana duvi ŋinde kâ kinzi sikai simâ pa Pilata. 11 Andeta kinzi patarawâŋa tamâta ŋalaŋala nde sisowe kinzi tamâta ilonzi kalonzi tu ma sisarâwa kaika pa Pilata tu iyaute Barabas imâ panzi.
12 Mine kala Pilata ikasoŋanzi tu, “Mine nde naŋa ma aveta mana papa tamâta ŋine miki kapatu i ŋa tu ‘Juda nenzi koipu ŋalae’, a?” 13 Ande kinzi sisarâwa kaika tu, “Kupu lâ kâi popole tini imâte!” 14 Andeta Pilata ikasoŋanzi tu, “Ŋana sâ kâ, a? Iveta vetâŋa soki ndia.” Andeta kinzi kawanzi ŋalae sisarâwa kaika kilo tu, “Kupu lâ kâi popole tini imâte!”
15 Pilata itu iveta kie ara panzi tamâta, kala iyaute Barabas ilâ panzi. Ŋineŋga ikai Yesu ku io lâ kinzi zugu tamâta mbaunzi ilo. Aku kinzi sipalili i pâta lâ, ŋineŋga siluku ŋana ma sipu lâ kâi popole tini.
Kinzi zugu tamâta siporo ŋgua pavaligiŋa pa Yesu
Matai 27:27-31, Luka 23:26-32
16 Ŋineŋga kinzi zugu tamâta sikai Yesu silâ Rom nenzi luma ŋana pasauŋa kâ ilo, aku sisarâwa panzi nawalanzi zugu tamâta rârâni tu simâ. 17 Aku siveta “a” papa Yesu ku sisawa pasawaŋa ŋiŋi toŋge lâ tini, ŋineŋga simwali wâka-wâka toŋge ku sisawa lâ kulu tava. 18 Ŋineŋga mbaunzi kâki siveta ŋgua kapa-kapa papa mine tu, “Oe, Juda nenzi koipu ŋalae!” 19 Ŋineŋga sikai taumbwa tuka pinde, ku sipu i kulu mbwaninzi rârâ ŋinde wa sisupwara i tini wa. Aku sipare tukunzi papa ku sipanea i laŋeŋa tona. 20 Kinzi siporo ŋgua pavaligiŋa pa Yesu mine lee, ŋineŋga sikai pasawaŋa ŋiŋi piti lâ tini, ku sisawa tamwata ne pasawaŋa lâ tini kilo, aku sikai silâ tu ma sipu lâ kâi popole tini.
Kinzi sipu Yesu lâ kâi popole tini
Matai 27:33-56, Luka 23:33-49, Yoane 19:17-37
21 Kinzi soka nzâla silâ, ande sipakâtu kuku tamâta toŋge, i ŋa mine Saimon, iyoka imâ ŋana ilâ papa lawea ilo kâ. Aku kinzi zugu tamâta siveta kaika papa i tu ma ikale Yesu ne kâi popole kâ. Saimon nde papa Sairini tâno kâ, aku i nde Arisande ku Rufus rua tamanzi. 22 Kinzi sikai Yesu silâ lee sipâŋga nia ndamwa toŋge, sipatu ŋa tu Golgata. Ŋoa ŋine nde duvi mine tu, “Kulu Kâmba Nia”. 23 Ŋineŋga sikai waini pinde sigema tona lââ makisa ŋana isama nâna tia kâ, aku silua Yesu tu inu. Andeta inu tia.
24 Ŋineŋga kinzi sipu Yesu lâ kâi popole tini, aku siwae i ne pasawaŋa sikai nenzi nenzi. Kinzi sipagui mira itogo satu mine, ŋana sisama tu ea ma ikai Yesu ne pasawaŋa.
25 Aku lâ mboyo, kari tai lima kanaŋo ŋapa, ande kinzi sipu Yesu lâ kâi popole tini. 26 Aku lâ Yesu kulu âta, ande siŋgere ŋgua ŋinde muŋga sio i ilâ pa ŋgua nia ŋana. Siŋgere ŋgua mine tu, “Juda nenzi koipu ŋalae”. 27 Aŋga lâ Yesu waŋgira, ande sisonanzi nzanzare tamwatanzi rua tona. Toŋge nde sipu lâ kâi popole toŋge tini papa Yesu tini pa wia kâ, aŋga toŋge nde sipu lâ kâi popole toŋge tini papa i tini pa ŋâsi kâ. [ 28 Mine nde kinzi ŋgua-tulâŋa tamâta muŋgâŋa nenzi ŋgua nde ipâŋga kanaŋo. Ŋgua ŋinde nde mine, “Kinzi nenzi morâŋa tu i imo kinzi nzanzare tamwatanzi nawalanzi.”] *
29 Aku kinzi tamâta pinde soka nia ŋinde silâ wa simâ wa, sirurua kakalinzi ku siporo ŋgua pavaligiŋa papa mine tu, “Oe, noko tamâta ŋana kusapira Maro Kindeni ne luma sapâŋa ku kuŋgunu kâki kilo lâ kari ŋato nâ, a? 30 Mine nde kupavila tamwata tâ! Ŋine nâ kupile kâi popole aku kundue kumâ tâ!”
31 Aku kinzi patarawâŋa tamâta ŋalaŋala sitavanzi pananâŋa tamâta ŋana ŋgua tukuŋa kâ ande kala siporo ŋgua pavaligiŋa mine nâ. Kinzi siporo imâ naonzi nâ tu, “Opopo, i muŋga ivilanzi tamâta pinde, andeta ikura ŋana ipavila tamwata kâ, ande tia! 32 I nde Kirisi, Isrel nenzi koipu ŋalae, a? Mine nde mambo ŋine nâ i ma ipile kâi popole ku indue imâ, ande ma kalonda tawana i.” Aku kinzi tamâta rua muŋga sipunzi lâ kâi popole simo Yesu waŋgira, ande kinzi rua kala siporo ŋgua pavaligiŋa kaŋa taituni nâ pa Yesu.
Yesu imâte lâ
33 Kari ikâki imâ ŋgini lâ, ŋineŋga kondoma ŋalae itura tâno ndoni. Ikeno mine lee lala lâ, ikura kari tai ŋato mine. 34 Kari tai ŋato lâ, ŋineŋga Yesu isuŋa kawa ŋalae kâki isarâwa mine tu, “Eli, Eli, lama sabatani!” Ŋgua ŋine ne duvi nde mine, “Neŋgu Maro, neŋgu Maro, ŋana sâ kâ ŋga kupu muli pa naŋa!” 35 Aku tamâta pinde simandi laiti ŋinde nde siloŋo Yesu ne ŋgua ŋine, andeta siloŋo soki-soki kala siporo tu, “Kaloŋo ŋga, isarâwa papa Ilia!”
36 Aku nenzi tamâta toŋge ipalilu ilâ ikai nzomo, ku ipatuku lâ waini makisa ilo. Ŋineŋga iseŋge lâ lumbi-lumbi toŋge tini ku isuŋa kâki ilâ papa Yesu kawa tu indomo kâ. Aku tamâta ŋinde iporo tu, “Ara, mambo tamora ŋga. Tiambo Ilia ma imâ ikai i piti lâ kâi popole tini indue imâ, tâku tia tâku.” 37 Andeta Yesu nde isarâwa kawa ŋalae, ŋineŋga imâte lâ.
38 Aku ndainani nâ lalava matatola ŋalae uru itâra Maro Kindeni ne luma sapâŋa ilo ŋinde nde ipwa pwataki pa âta ku indue papa lâmbu mo rua lâ. 39 Aku kinzi zugu tamâta nenzi koipu imandi kâi popole tini laiti ŋinde nde imora Yesu imâte mine, kala iporo tu, “Mao kanaŋo, tamâta ŋine nde Maro Kindeni Natu.”
40 Aku kinzi taine pinde kala simandi malawae mwasa ku simora mâsi ŋinde tona. Maria i Makdala lawea taine imo kunzi, tava i nuwaka Maria, ina Yamesi nuwaka ku Josis rua tinanzi, aŋga Salomi. 41 Kinzi taine ŋato ŋinde muŋga soka kuku Yesu sikai kuleŋa papa lâ Galilaya tâno. Aku kinzi taine pinde rârâ kala simo kunzi tona, kinzi ŋinde muŋga soka Yesu muli silâ Jerusalem lawea.
Kinzi sio Yesu karae lâ kuru ilo
Matai 27:57-61, Luka 23:50-56, Yoane 19:38-42
42-43 Kari indue lala lâ, ŋineŋga Yosepe Arimatea lawea warika nde imâ. I nde tamâta ŋalae, aku kinzi tamâta mbâna-mbâna uru siporo tu i nde tamâta ara nâ. I kala uru io tini ŋana Maro Kindeni ne zo ŋana ma imâ ikai maro panzi tamâta lâ tâno kulu kâ. Aku ŋinde nde zo ŋana siveta kelekele sondo ŋana pwareâŋa ne zo sapâŋa kâ lâ wurita. Mine kala Yosepe ilâ imandi Pilata nao. Iruru tia, ipukâe tu ino Pilata ŋana ikai Yesu karae ku ilâ ikea. 44 Andeta Pilata nde ilo rua-rua, aku iporo tu, “O, i ŋine ŋga imâte lâ, tiya?” Aku isarâwa papa zugu tamâta nenzi koipu tu imâ, aku ikasoŋa tu, “Yesu imâte lâ, tiya?” 45 Pilata iloŋo ŋgua lâ koipu kawa tu Yesu imâte lâ, ŋineŋga isâu pa Yosepe tu ma ikai Yesu karae ilâ ikea. 46 Ŋineŋga Yosepe iko lalava pâne toŋge ku ikai imâ, aku ikai Yesu karae piti lâ kâi popole tini. Ŋineŋga ilita lâ lalava pâne, ku ikai ilâ io lâ kuru ilo. Kuru ŋinde muŋga siveta lâ nia mira. Aku Yosepe itambumbua mira ŋalae toŋge ilâ ipono kuru ŋinde kawa. 47 Aku Maria i Makdala lawea taine tava i nuwaka Maria, i Josis tina, ande kinzi rua simo ndaina ku simora Yesu ne kuru nia tona.
* 15:28 28 Nia ndoyo, ŋgua ŋine kala ikeno ŋgumbi ilo [], ande ikeno lâ pepa tini tia. Mine kala kinzi ilo-kalo tamâta situ tamâta toŋge imo muli nde iseŋge ŋgua ŋine ilâ kuku ŋgua ikeno muŋga.