13
A Hulia Letemo
Iok, nga etue nem hana hel te hele lange Iesus ke teke, “Mele hel nge Kalelea te makmak pulumakau ke te heto hekeke NeHalang pe Pilatus nena hana mur te hune iri. Te hune iri pe eiria maluluch nga pulumakau nemur eiria.” Pe Iesus tuacholia iri ke pomai, “Iri mam, te hune iri ia? Te poreke toto nge hana lochloch ngana nenge Kalelea ma? Ero! Pe e hele pengpeng lange imo nenge teke a hulia lemo poinga poreke ngana mur ero lape a mete ke pomange iri. Iok, anau lange hana analoch pe rahtele mol nenge Siloam. Hana nemur, pele sase ngana e losio haka nge iri ke te mete. Iri mau te poreke toto nge hana lochloch ngana nenge Ierusalem kau? Ero! Pe e hele pengpeng lange imo, nenge teke a hulia lemo poinga poreke ngana mur ero lape a mete ke pomange iri.”
Iesus heleia helenga opene nei, “None ana popi tana e mes nga ana ume letena. Ana non i langa ae nem ke teke nau rara nganangana. Pe ae nem nganangana ero. Ol pe hele lange non nenge umume nga ana ume. ‘Ae nei nganangana ero ke hesinga iri mol lo i! O telesue ol! Iange hesil mene ich i.’ Ol pe non nenge umume neu hele, ‘Non soke, ae nem tu mukam ke hesinga elle mule. Pe esel hote ich nga huna pe etal teua ana ngaunga. Pe teke nganangana mule nga hesinga nem, urana. Pe teke ero e telesue ol.’ ”
Iesus Hemasmas Nga Sapat Ana Etue
10 Nga Sapat ana etue Iesus hetottoro nga hetoronga ana pele. 11 Pe hei e nge uneinei poia i ke kina chachau tu lamau pule. Haleles neu tu nge i ke hesinga iri analoch pe rahtele mol. Pe mes haka ke pengpeng ero. 12 Iesus esia i pe iu lange i pe hele, “Hei nem, am haleles nem het ol.” 13 La ol pe Iesus tal heke penna nge ana hei pe ueiuei mana mes haka ke pengpeng mule. Ol pe talun ke heto heke sapele NeHalang.
14  Pe non soke nenga hetoronga ana pele neu letena inin iange Iesus hemasmas nga Sapat ana etue. Ol pe hele lange hehei pe hana, “Etue iri rahtele elle ta umume ia ara ume mur. Pomalam aat nga etue nemur ke te hemasia imo. Pe nga Sapat ana etue ero.”
15  Ol pe Iesus tuacholia, “Imo mamulou mur! Nenge teke lemo pulumakau e ma tongki e mete ana ech nga Sapat ana etue, lape a einia ero ma? Imo lochloch lape a einia la! 16 Pe hei nei i Apraham tuna ia. Pe Non Poreke Ngana rahit tote i ke hesinga iri analoch pe rahtele mol (18). Ke ute pele nge poreke ero nge e hemas mule i nga Sapat ana etue.”
17 Iesus hele ke mau ol pe iri lochloch ngana nenge te hele poreke i temei tote iri. Pe iri hulua lochloch te iech toto nga ure lochloch ngana nenge Iesus poia ke urana.
Helenga Opene Mur Nga NeHalang Nena Naualanga Pe Nekinga
(Mat 13:31-33; Mak 4:30-32)
18 Iok Iesus hele, “Lape e hele urume NeHalang nena naualanga pe nekinga ke mere? Pe lape e hele urume langa utar? 19 I pomalaka nga ae tutuna nenge kinkino toto nenge none tue nga ana ume. Iok, ae nem haka ol pe tana palaungana toto. Pe ngie mur te talue reria kiniu nga perperna mur.” 20 Pe Iesus ontei mule, “Lape e hele urume NeHalang nena naualanga pe nekinga ke mere? 21 I pomalaka nga is unne sune nenge tepoi teu luluche nga beret nge halang toto pe te hulia nga tuninga e nge palaungana toto. Pe is nem poia beret itach ngana ke una haka ke palaungana toto.”
Pele Matana Hoholoch Ngana Sune
(Mat 7:13‑14, 21-23)
22 Ol pe Iesus i ke lala nga kileng mur pe hetoro olole ke ramana lala nge Ierusalem. 23 Pe mele onteia i, “Non soke, iri nenge NeHalang lape mene mule iri lape iri unne sune mana kai?”
Pe Iesus hele lange iri, 24 “Apur kikimo toto ke a teu langa piunga matana hoholoch ngana sune nem. Iange hulua halang lape te teke teteu la toto. Pe e hele lange imo pengpeng hulua lape teteu la ero. 25  Nenge teke pele tokoninga piu hele piunga nem lo imo lape ames mana nge hot ol. A ischong teueu pe a tangtang ke a teke, ‘Kole, o lohe piunga nge imem!’
“Pe i lape tuacholia ke teke, ‘E eteia imo ero pe e eteia aat ngamo ero pule iam!’
26 “Pe imo lape a teke, ‘Imem laka nenge mo ngau pe moin luluch nge iong. Pe iong laka nge o hetottoro nga lemem kileng ana kue mur.’
27  “Pe lape tuacholia iri ke teke, ‘E eteia imo ero pe e eteia aat ngamo ero pule! A ua toto lamam. Imo nenge a popoi poinga poreke toto ngana laka. Lemek ero toto imo!’
28  “Imo lape atu manmana nge hot pe a tangtang pe ngingimo chatrekreke pe a amneia melmelenga palaungana. Lape a esia Apraham pe Isak pe Iakop pe hetatalonga nemur nge tetu teu nga NeHalang nena naualanga pe nekinga. Pe imo sipomo lape a lasus toto. 29  Hulua halang lape teat nga chaia aka ngana pe chaia sio ngana pe nga kileng rumena pe nga kileng sana. Ke lape teare teu nga ngaunga matana palaungana nem nga NeHalang nena naualanga urana toto ngana. 30  Pe manmanna toto ke iri nenge iri hoena lape iri muka pe iri nenga muka lape iri hoena mule.”
Iesus Lape Mete Nge Ierusalem
(Mat 23:37-39)
31 Iok nga etue neu Paresio mur hel teat nge Iesus pe te hele lange i ke teke, “O ua nga kileng nei ke ola nga kileng unne. Iange non soke Herot teke hunune iong.”
32 Pe Iesus tuacholia iri, “Ala ke a hele lange non pallaklakanga kina nem, ‘Iau lape e helope hote uneinei mur pe e hemas mule hehei pe hana heueu pe nge rou pe nga etue mol ngana lape e heulo hote ak ume mur.’ 33 Pe ute nenge palaungana heueu nei mai ngana laka nenge e teke ela toto nge Ierusalem. Ke iau lape ei heueu pe nge rou pe nge pong nai ke ela toto. Iange manmanna toto ke hetatalonga e tehun sio mene nga kileng unne ero. Tehun pengpeng ia nge Ierusalem.
34 “Ochou! Imo hana nenge Ierusalem! Imo ahun lapue hetatalonga mur pe a tamal hune hana nenge NeHalang kulosia iri ke teat nge imo. Kokoes e teke e eukiraua imo ke pomanga pareo heingana nenge eu teua tutuna mur nga sahana ene. Pe imo lememo ero nge e eukiraua imo. 35  Ke lape NeHalang nau langa lemo pele ero toto. Pe e hele pengpeng lange imo, lape anau mule iau ero ol kela het nga etue nenge lape a hele ke a teke, ‘Petenga nge palaungana toto lange i nenge at nga Non Soke ene.’ ”
13:2 Ioa 9:2 13:7 Luk 3:9 13:8 2Pi 3:9,15 13:14 Exo 20:9-10; Deu 5:13-14 13:15 Luk 14:5 13:25 Mat 25:10-12 13:27 Psa 6:8 13:28 Mat 8:11-12 13:29 Psa 107:3 13:30 Mat 19:30 13:35 Psa 118:26