21
İsusi Yerusalima baysun
(Mrk'. 11:1-11; Luk'. 19:28-40; İoan. 12:12-19)
1 Şorox Yerusalima ı̌šalayinşaki Zeytun buruğo Bet'fagey ayiza p'ap'at'an İsusen p'ə̌ şagirdə yaq'abi
2 şot'oğo pine: «Ef běš bakala ayize takinan. P'ap'ala k'inək' t'et'iya ğaç̌ sa elema q'a iz q'oduğa ak'alnan. Şot'oğo şadbi Bez t'ǒğǒl eçanan.
3 Şinesa və̌x sa əyit uk'ayin, şot'o metər coğab tadanan: "Morox Q'ončuğone lazım". Şot'inal hat'e saad şot'oğo taşt'una icaza tadale».
4 Moroxal xavareçalen pi me əyit bex p'ap'seynak'e baki:
5 «Sioni xuyərə upanan ki,
"Běğa, vi Padçağ vi tərəfe eysa,
Şo İçu ala nu biq'alone, elemi loxole arśe,
Q'oduği loxole arśi eysa Şo."»
6 Şagirdxo taśi İsusen əmirbi k'inək' bit'un.
7 Elema q'a iz q'oduğa eçeri şot'oğoy loxol içoğoy paltara laxi İsusa arśevt'unk'i.
8 Camaati gelet'ine içoğoy paltara yaq'a pastst'ay, bəzit'oğon isə xodurxoy taymoğot'un bot'i yaq'a pastst'ay.
9 İsusi běš tağala saal bač'anexun eğala camaaten metəre harayey:
«Davidi Ğara hosanna!
Q'ončuğoy s'iyen Eğalo bəxt'əvəre!
Ən alloyluğxo hosanna!»
10 İsus Yerusalima bağat'an dirist' şəhəren Şot'oxune əyitey. Amdarxon xavart'un haq'say: «Mo şuva?»
11 İz bač'anexun eğalt'oğon isə nexey: «Mo Galileyin Nazaret' şəhərexun bakala İsus xavareçale».
İsusi haq'i-toydalxo xramaxun şəp'esun
(Mrk'. 11:15-19; Luk'. 19:45-48; İoan. 2:13-22)
12 İsus xrama hari haq'i-toydalxo bitova t'et'iin şəp'eśi. Təngə badalbalxoy q'a göyərçin toydalxoy ist'olxo taranedi.
13 Şot'oğo metəre pi:
«"Bez k'oj afırıpseynak' bakala k'oj k'aleğale"
pine śameśe. Ama və̌n şot'o "fǔq'k'alxoy mesanan" c'urevk'e!»
14 Xrama bakat'an İsusi t'ǒğǒl k'ač'i saal axsağ amdarxone ı̌šalayinşaki, İsusenal şot'oğo q'olayebi.
15 Ama samci běyinšxon q'a k'anun zombalxon Şot'ay məət't'əl mandala əşurxo biq'suna saal xrama "Davidi Ğara hosanna!" uk'a harayk'ala əyloğo ak'i əcuğləyinşt'unbaki.
16 Şot'oğon pit'un: «Mot'oğoy k'ə upsuna inbaksa?» İsusen şot'oğo pine: «Hoo.
"Körpə əyloğoy q'a döş ukala əyloğoy ǰomoxun c'eğale
Vaynak' bakala tərif"
əyitə tenan k'alpe?»
17 İsusen şot'oğo barti şəhərexun c'ere. Şo Bet'anyina taśi uşe t'iyane mandi.
Bar nu tadala incilnə xod
(Mrk'. 11:12-14,20-24; Luk'. 13:6-9)
18 Savaxt'an İsus şəhəre qaybakat'an busanebaki.
19 Yaq'e t'ǒğǒl sa incilnə xod ak'i şot'o ı̌šalayinşebaki, ama xode loxol xazalaxun başq'a sa şey tene bə̌ğə̌bi. İsusen şot'o "barta ene vi loxol meyvə maq'an baki" pine, incilnə xodal hat'e saad q'arinebaki.
20 Şagirdxon mot'o ak'i məət't'əlt'un mandi, "axıri me incilnə xod hat'e saad hetəre q'aribaki?" pit'un.
21 İsusen şot'oğo coğabe tadi: «Və̌x düzinəz nex: əgər və̌st'a věluğ baki nu şüpələyinşakaynan, Bezi me incilnə xodin bel eçeriyo hik'ə ki? Lap me buruğo "hayza, va dənizə bosa" uk'aynan, hak'etərəl banekon.
22 Əgər və̌st'a věluğ bakayin, afırık'at'an ef çureğalt'u haq'alnan».
İsusa tadeśi ext'iyər
(Mrk'. 11:27-33; Luk'. 20:1-8)
23 İsus xrama hari zombat'an, samci běyinšxon saal azuk'i ağsaq'q'alxon Şot'o ı̌šalayinşaki xavart'un haq'i: «Hun me əşurxo mani ext'iyərenen bsa? Va ke ext'iyərə şine tade?»
24 İsusen şot'oğo pine: «Zuval və̌xun sa əyit xavar haq'oz, Bezi suala coğab tadaynan, Zuval mot'oğo mani ext'iyəren bsuna və̌x uk'oz.
25 K'unuk'bseynak' İoana ext'iyər mayine tadeśey? Göynuxun yoxsa amdarxoxun?» Şot'oğon burt'unqi içoğoy arane maslaatpsa: «Əgər uk'ayan "göynuxun", "p'oy şot'o het'aynak' tenan věbaki?" uk'ale.
26 "Amdarxoxun" upsunal camaataxun q'ǐne, axıri bitot'in İoana xavareçale hesabbsa».
27 Şot'o görəl metərt'un coğab tadi: «Teyan ava». İsusenal şot'oğo "t'e vədə Zuval mot'oğo mani ext'iyəren bsuna və̌x tez uk'al" pine.
P'ə̌ ğare barada məsələ
28 «P'oy və̌n me məsəlin barada k'ənan fikirbsa? Sa amdari p'ə̌ ğare baksa. Sunt'ay t'ǒğǒl taśi "ay bez ğar, taki ğe t'ulluğa əşp'a" nexe.
29 Şot'inal süft'ə "tez çuresa" pi, ama oşa pěšmanbaki tanesa.
30 Me amdar iz t'iyə̌mi ğare t'ǒğǒlal taśi p'urum hame əyitə nexe. T'e ğarenal süft'ə "tazsa, bez ağa" pi, ama oşa tene taysa.
31 İsə ef zənden, mot'oğoy mat'ine iz bavay çureğalt'u bex p'ap'esp'i?» Şot'oğon "samcit'in" pit'un. İsusen şot'oğo pine: «Və̌x düzinəz nex: naloggirbalxo q'a tarak'ala çupux və̌xun běš Buxačuğoy padçağluğa bağalt'un!
32 Axıri, İoan ef t'ǒğǒl düzgün yaq'a ak'est'eynak' eğat'an və̌n şot'o tenan věbaki. Ama naloggirbalxo q'a tarak'ala çupux şot'o vět'unbaki. Və̌n isə lap mot'o ak'it'uxun oşal tenan pěšman baki şot'o věbaki.
Pis bağbanxoy barada məsələ
(Mrk'. 12:1-12; Luk'. 20:9-19)
33 Q'erəz sa məsəlinə ǔmǔxlaxanan: Sa amdari oç̌ale baksa, eçeriyal t'e oç̌ala t'ulluğe lasak'sa. İzi hərrəminə çəpərebsa, bona ga kašp'i t'ulq'ač'k'ale düzbsa, t'iyana nəzərətbseynak' alloy sa q'alane biq'sa. Oşa isə me t'ulluğa bağbanxo şərten tadi, iç c'eri q'erəz ölkinəne taysa.
34 Hari bar girbala vədə p'ap'at'an şot'in içu koft'ala paya exst'eynak' iz k'ulurxo bağbanxoy t'ǒğǒle yaq'absa.
35 Ama bağbanxon şot'ay k'ulurxo biq'i sunt'u t'ap't'unne, t'iyə̌mint'u best'unbsa, xibimcit'u isə ǰělayinşt'unbsa.
36 T'e vədə t'ulluği q'ončuğon p'urum süft'int'uxunal gele q'erəz k'ulurxone yaq'absa. Ama bağbanxon şot'oğoy belal süft'int'oğoy bel eçeri əşurxot'un eşt'a.
37 Axırda "bez ğara hörmətt'unbon" pi, iz ğarane şot'oğoy t'ǒğǒl yaq'absa.
38 Bağbanxon isə ğara ak'i içoğoy arane metərt'un nex: "Oç̌al mot'o mandale! Ekinan kot'o besp'en oç̌al yaxq'an mandi!"
39 Hametərəl bsat'un, şot'o biq'i t'ulluğaxun t'ǒǒx c'evk'i best'unbsa.
40 İsə ef zənden me t'ulluği q'ončuğon hari me bağbanxo k'ə bale?»
41 Şot'oğon pit'un: «Me içoğoy ük' pisluğen buy bakalt'oğo əfçibale, t'ulluğa isə t'etər amdarxo şərten tadale ki, şot'oğon bara iz vədine içu tadat'un».
42 İsusen şot'oğo pine: «P'oy və̌n Ǐvel Śame boş mot'oğo tenan k'alpe ki?
"Barizap'k'alxon t'ǒǒx bosi ǰě
K'ojin binorina efala ǰěne baki.
Mo Q'ončuğoy əşey,
Beş piin běš baki mat mandala əşe".
43 Mot'aynak'al və̌x nexzu: Buxačuğoy padçağluğ və̌xun haq'eśi Şot'ay bar tadala azuk'a tadeğale.
44 Me ǰěne loxol bitalo śareğale, ǰě isə şi loxol bitayin, şot'o č'ak'k'ale».
45 Samci běyinšxon q'afariseyxon İsusi exlət'p'i məsəlxo ibakat'an q'amişt'unbaki ki, İsusen me əyitmoğo içoğoy baradane nex.
46 Şot'oğon çurt'unśi İsusa biq'at'un, ama camaataxun q'ǐt'unbi, şot'aynak' ki, camaaten Şot'o xavareçale hesabbsay.