15
15:1-6 ‘Kirasini Pilipe Telemo Mele Olione Aku Sipu Pilipu Teamili.’ Nirimu Ungu Te (14:1-15:13 pali kanani.)
Olio ⸤‘Yesusi sike’ nimbu⸥ tondolo mundupu pilipu siye naa kolemolo yembomane konopu tondolo naa pulimo yemboma ‘Yesusi ambolko kondangi.’ nimbu enonga umbunema pea mendepo, olio oliolio konopu sipu molomolo ulume mindi naa teamili.* Olio yu-mele-mele ‘Kirasinge yemboma ‘Kirasi yu sike.’ ningu tondolo munduku pilimele mele siye naa kolko yu tondolo munduku ambolangi.’ nimbu eno lipu tapondomolondo kanoko peanga kanolemele ulume teamili. Olio pilimolo, Kirasi kepe yu yuyu ‘konopu sipu molombo ulume teambo.’ naa nirimu kanumu. Yuni pilipe terimu mele Pulu Yemonga bokune molemo mele isipe: ⸤Pulu Yemone “Mana pu.” nimbe lipe mundumbe ye Kirasimuni pe omba temba mele Depisini ou pilipelie nimbendo:⸥
“Yembomane nu ungu taka tondoko marake tengi
akumu na pea tengila.”
⸤nirimu.⸥§ Ou ⸤Pulu Yemonga⸥ bokune imbi toringi aku ungumene pali olio mane simbendo molemo.* ‘Olionga konopu tondolo pupili siye naa kolopo Kirasi ambolopolie ‘Pulu Yemone olio lipe tapondomba walemo sike ombá.’ nimbu tondolo mundupu pilipu nokopo molamili.’ nimbe Pulu Yemone ‘Aku ungume piliengi kene bokune tangi.’ nirimu-ne toringi molemo.
‘Konopu tondolo pupili siye naa kolko Kirasi ambolangi.’ nilimo Pulu Yemone ‘Eno Kirasi Yesusi tepa molemo mele manda manjiku teko molemele yemboma anjo yando konopu telune pupili kapola kapola molangi.’ nipili. ‘Eno pali konopu telune pupili molkolie olionga Awili Yesusi Kirasinge Lapa Pulu Yemonga imbi liku ola mundundengi.’ nimbe ‘aku siku molangi.’ nirimu.
15:7-13 Talape Lupe Yemboma Kinie Juda Yemboma Kinie Kirasi Enonga Pali Lipe Tapondolimunge Ungu Te (14:1-15:13 pali kanani.)
Pe kinié eno Kirasinge yemboma molemele kene ‘Pulu Yemonga imbi ola molopili.’ ningu Kirasini enondo “Pea tapu topo molamili waa.” nirimu mele aku siku enone enonga yemboma anjo yando “Pea tapu topo molamili waa.” nieyo. 8-9 Nane eno ⸤Romo yemboma⸥ nimbu sikiru: Kirasini ‘Pulu Yemone ‘sike nilimo’ ningu piliengi!’ nimbe, ‘Pulu Yemone anda-kolepalindu wendo ombá mele nimbe panjerimu mele paa sike wendo okomo piliengi!’ nimbe, ‘Juda yembo naa molemele yembomane Pulu Yemo kondo kolopa lipe tapondolimunge Pulu Yemo yunge imbi liku ola mundundengi.’ nimbe, Kirasi yu Juda yembomanga kendemande yemo omba molorumu. Juda yembo molemele yembomando ungu te aku sipe mele Pulu Yemonga bokune toringi molemo kanumu. Akumu i sipe:
‘Isirele yembomanga talapena
naa molemele yemboma molongena
nane nu kapi nimbu, konana nimbu
nunge imbi lipu ola mundundumbo.’
nimbe molemo kanumu. 10 Ungu te lupe nimbe molemola. Akumu isipe:
‘Isirele yembomanga talapena naa molemele yemboma,
eno Pulu Yemonga ⸤Isirele⸥ yemboma-kinie pea
konopu siku molangi.’§
nimbe molemo. 11 Ungu te lupe isipela:
‘Isirele yembo naa mololi yemboma,
Awilimu kapi niengi.
Yembomane pali yu kapi ningu konana nieyo.’*
nimbe molemo. 12 Pulu Yemone ungu umbu tondorumume pilipe yemboma nimbe sirimu ye te Aisayane ungu te pea nimbendo:
“Jesini kalopa limbe yemo ombá.
Yu omba Isirele talapena naa molemele
yembomanga ye nomi kingimu molopa eno nokomba.
Enone ‘Yu olio lipe tapondomba.’ ningu
pilku nokoko molonge.”
nirimu.
13 Mini Kake Telimunge tondolomone eno Pulu Yemo “Tembo.” nimbe panjerimu mele ‘Sike aku temba.’ ningu tondolo munduku pilimele mele ‘Pe siye naa kolko ‘Sike.’ ningu tondolo munduku paa pilku mololiku mindi pangi.’ nimbe, eno ‘Sike’ ningu tondolo munduku pilimelemonga pulumu Pulu Yemo yuni eno ‘Sike’ ningu tondolo munduku pilimele kanu ulumuni ‘Eno konopu awili teko siku konopu pe nipili molangi.’ nipili.
15:14-16:27 POLLONE YU KONGONO TERIMU MELE NIMBE SIPELIE ROMO YEMBOMANDO “ENO MOLAA.” NIRIMU UNGUMU
15:14-22 Pollone Yembo Lupema-Kinie Kongono Konopu Sipe Terimumunge Ungu Te
14 Nanga angokeme, ‘Eno sike ulu peangama mindi alieli teko molko, ungume pali sike pilku kondoko, anjo yando manda mane singe tondolomo sike eno-kinie pelemo.’ nimbu tondolo mundupu pilio. 15 Ungu mare ‘Eno altoko piliengi!’ nimbu na pipili naa kolopo tondolo mundupu pepá tondu. ‘Na kongono paa peanga te siembo.’ nimbe Pulu Yemone 16 na mako topa “Kirasi Yesusinge kongono tendambo.’ ningu Juda yembo naa molemele yemboma liku tapondani.’ nirimumunge aku tendu. ‘Yembo lupema Pulu Yemo popo toko kalko silimele kanopa peanga kanolemo melema mele molko, Mini Kake Telimuni ‘Eno Pulu Yemonga yembo manjiku molko, yembo kake telime molangi.’ nipili.’ nimbe Pulu Yemone na ‘Yembomanga popo tondoli yemo molko yemboma temane peangamo toko siliku andani.’ nimbe na mako torumumunge aku sipu eno ungu mare tondolo mundupu nimbu sipu pepá tondu.
17 Akumunge na Kirasi Yesusi-kinie pea tapu topo kongono telembolomonga Pulu Yemonga kongonomo tendeliomonga na ‘Papu telio.’ nimbu pilipu konopu silio. 18 Nane ungu te lupe paa naa nimbu simbo. Kirasini na lipe tapondolemo-na nane ungumu nimbu sipu ulu ⸤tondolo⸥ mare teliomonga yembo lupema Pulu Yemonga ungume pilku liku telemele aulkemo akisindendu ulu akume mindi nimbu simbo. 19 Mini Kake Telimuni na tondolo sirimumunge nane ulu tondolo mare terindu-ne§ kanokolie yembo lupema aku teringi. Aku kongono tembondo Kirasinge temane peangamo pali kolea awili Jerusalleme pulu polopo topo sipulie koleamanga pali topo silipu pupu kolea Illirikame poropinji topo sipu pora sirindu. 20 Ou kepe kinié yandopa yandopa kepe, ‘Kirasinge imbimu naa pilimele koleamanga yunge temane peangamo ‘paa piliengi!’ nimbu andopo topo siembo.’ nimbu pilio. “Ye tene ulke ponga ou polorumune ola ulke naa takambo.’ nimbu aku sipu teambo.’ nimbu pilio. 21 ⸤Nane ‘Teambo.’ konopu lelio mele⸥ bokune ungu te molemo, akumu isipe:
‘Yembo ou yunge temanemo naa toko siringi yembomane
yu kanonge.
Ungumu naa pilieringi yembomane
aku ungumunge ungu pulumu pilinge.’*
nimbe molemo. ⸤Aku sipe mele nane ‘ungu naa pilieringi yemboma nimbu siembo.’ konopu lelio.⸥
15:22-33 Pollone Romo Yembomando “Ombo Kanambo.” Nirimu Ungumu
Kolomongo Awili 16 Pollone Yembo Lupe Lupema “Molaa.” Nirimu Ungumu
22 Aku nimbu pilipu aku kongonomo ou ya tepo molio kongonomone eno Romo yemboma ombo kanombo aulkemo wale awisili pipi silimo.
23 Nalo kinié ikoleamanga na kongono tembo mare naa lemo, nane ponie awisili ‘Eno ombo kanamboa!’ konopu lepo molorundu, akumunge 24 ‘na kolea Sipéne pumbondo ou eno ombo kanopolie pumbo.’ konopu lekero. ‘Na eno-kinie konopu sipu pea tapu topo molomolo kinie pe na liku tapondoko kolea Sipéne mundu-pengi.’ nimbulie ‘Aku sipu tembo.’ konopu lepo molio. 25 Kinié aku telka nalo isili-ou Pulu Yemonga yembo Jerusalleme molemelema pupu lipu tapondo-pukuru. 26 ⸤Kirasinge yembo⸥ kolea Masedonia kinie Akaya poropinjiselonga moloringi yembomane Pulu Yemonga yembo Jerusalleme moloringimenga yembo koropama liku tapondongendo kou mone toya toko liku maku toringi ⸤kou monema simbo pukuru⸥. 27 Enono pilkulie ‘Aku teamili.’ ningu toya toko siringi nalo pundu mele toringila. Yembomanga minime lipe tapondolemo melema ou Juda yemboma-kinie perimu aku Pulu Yemonga mele peangama yembo lupema-kinie naa perimu akume siringi akumunge yembo lupemane pundu mele tongendo kalkundu lipe tapondomba melema Juda yemboma sikimili papu tekemele. 28 Akumunge na ikongonomo tepo pora simbondo ou Jerusalleme pupu ⸤kolea Akaya kinie Masedonia poropinjiselo yembomane liku maku toko na siringi⸥ kou monema yemboma sindi-pupulie nimbomone, pe kolea Sipéne pumbondo ou kolea awili Romo ombo eno kanombo. 29 Na pilkiru, ombó kinie Kirasini eno tepa kondomba ulu paa awisili na membo ombó.§
30 Angokeme, nane enondo tondolo mundupulie nimbondo: “Na ‘Lipu tapondamili.’ ningu na-kinie mindili siku Pulu Yemo nanga ningu mawa tendeko molangi.” nikiru. ‘Awili Yesusi Kirasi* sike.’ nimbu tondolo mundupu pilimolomonga kepe, Mini Kake Telimuni olio anjo yando konopu mondolemolo ulumu silimomonga kepe, akuselonga ‘aku tendangi.’ nimbu mawa tekero. 31 Pulu Yemondo nanga ningu mawa tendekolie, ‘Kolea Judia disiriki Kirasinge temanemo naa pilku lsingi yembomane na teko kenjiku mindili naa siengi. Nane Pulu Yemonga yembo Jerusalleme molemelema lipu tapondombo kinie kanoko peanga kanangi.’ nieyo. 32 ‘Na Pulu Yemone ‘Kapola, pu.’ nimu liemo ene molemelena na konopu silipu ombo eno-kinie pea wale mare tapu topo molomolomonga altopa konopu enge nipili.’ ningu aku siku Pulu Yemo mawa tendayo. 33 ‘Olio konopu pe nipili taka liku molangi.’ nilimo Pulu Yemo eno-kinie pali molopili. Sike aku tepili.
* 15:1 inie yakondo kolomongo-awili 14 nirimumunge ungu mele pilipe ya we nilipe pukumu. Te lupe molo. 15:3 Pillipai 2:6-8. 15:3 akumu Pulu Yemo. § 15:3 Konana 69:9, PeKorini 8:9. * 15:4 inie yakondo 4:23-24, OuKorini 10:6 (10:1-13 pali), PeTimoti 3:16. 15:8-9 Pe isili mele “Juda yemboma” niringi nalo ou “Isirele yemboma” niringi. Ungu talo pea manda. Isirelene Juda yemboma kalopa lsimu kanumu. 15:8-9 Konana 18:49. § 15:10 UnguManema 32:43. * 15:11 Konana 117:1. 15:12 Jesini ye nomi kingi Depisi merimu, Depisini Yesusi kalopa lsimu temanema OuSamuele 16:5-13, Mateyu 1:6,17, 21:9, Aisaya 11:1, LipeOraSirimu 5:5. 15:12 Aisaya 11:10. § 15:19 Ulu tondolo teringi temane mare LipeMundorumuYema 14:8-10, 16:16-18,25-26, 20:9-12, 28:8-9, ungu telu sipe mele PeKorini 12:12, Ipuru 2:3-4. * 15:21 Aisaya 52:15. 15:25 “Pulu Yemonga yemboma” nirimu akumu Kirasinge yembomando nirimu. Ungu pulu te inie yakondo 1:7*. 15:26 Lipe Mundorumu Yema 11:29-30, 24:17, temanemondo nirimu. OuKorini 16:1-4, PeKorini kolomongo-awili 8,9selo. Korini akumu Akaya poropinji sukundu lierimu kolea awilimu. § 15:29 23,28 Pe Pollo sike Romo purumu temanemo Lipe Mundorumu Yema 28:14-31 molemo. Nalo yuyu pilipe naa purumu. Ele yemane yu akune mengo puringi (Lipe Mundorumu Yema kolomongo awili 27-28 pali). * 15:30 bokumunge alsena anjokondo “6.Bikpela”, “23.Krais”. 15:31 Jerusalleme akumu Judia disiriki sukundu lierimu kolea awilimu.