2
⸤Sike ou ye marene Pulu Yemone ungu umbu tondorumume mindi pilkulie yemboma sumbi siku ningu siringi⸥ nalo marene Pulu Yemone ungu umbu tondolime naa pilku we kolo toko yemboma ningu siringila.* Kinié aku sipela eno molemelena ye marene ‘⸤Yesusi Kirasinge ungume mane sikimulu.’ ningu⸥ kolo toko mane singe. Kanu kolo toko mane singe yemane ‘Eno tondolo munduku pilimele mele munduku siye kolangi. Olio mane sikimulu ungume ‘Sike.’ ningu tondolo munduku piliengi!’ ningu kiyengo ningu ongo kolo toko kondi toko “⸤Pulu Yemo kinie kapola kapola molongendo i siku i siku teangi.” ningu⸥ ungu paa lupe mare mane singe. Awilimuni ‘Eno kolea kerine naa pangi.’ nimbe enonga nimbe kolondorumu, yunge mememone eno kelepa yando lsimu akumu kepe ‘Molo.’ ningu bulu singe. Aku tengemonga eno enono tamburumbu mindili nongo molko kenjinge aulkemo akisinge. ⸤Kirasinge⸥ yembo awisilini kanu yemane pipili naa kolko amboma kinie andoko wapora toko tenge mele manda manjiku tenge. Aku tengemonga yembo mare kanokolie ungu sikemo pelemo temane peangamo marake mele teko ungu taka tondonge. Kanu mane sili yemane ‘Mele awisili lipu nosemili.’ ningulie eno enono konopuni pilinge temanema kolo toko, eno temane toko sikulie “Kou mone melema siee.” ningu pangu singe. ⸤Nalo⸥ aku tenge mele Pulu Yemone koronga-ou pilipelie eno kote pilipe “Mindili nangi.” nimbe, nimbe panjerimu. ‘Eno mindili nonge.’ nirimu ungu kanumu manie naa purumu. We nokopa molemo.
⸤‘Pulu Yemone kanu yema sike mindili simbe.’ nimbu tondolo mundupu pilimolomonga pulumu isipe:⸥ Ou ⸤mulu koleana⸥ angello marene ulu pulu kerime teringi kinie Pulu Yemone eno mundupe siye naa kolopa, ‘Kote walemo wendo ombá kinie kote teangi, ou ka ulke paa sumbulu toli koleana nokoko molangi.’ nimbe ka-senene ka topa mindili nonge kolea kerine lipe mundorumu kanumu. Koronga-ou moloringi yemboma kepe Pulu Yemonga ungumu naa pilku yu bulu siringi kinie mundupe siye naa kolorumu. ‘Eno kolangi none topili.’ nirimu kanumu. ⸤Nalo none yemboma torumu kinie⸥ Noane ‘Yemboma sumbi siku molangi.’ nimbe yemboma mane sirimu ye kanumu kinie yunge yembo yepoko pakera kinie eno Pulu Yemone ‘None naa topili.’ nimbe lipe tapondorumumunge eno manda moloringi. Kolea awili Sodomo kinie Gomoraselonga yemboma ‘Teko kenjikimili kene kolangi.’ nimbe Pulu Yemone kanu koleaselo tepene topa kalorumu kinie kanu koleaselo tepe keku lierimu kanumu.§ ‘Yembomane na kolea Sodomo Gomoraselo topo kalorundu mele pilkulie nanga ungume naa pilku na bulu singe yemboma kinie aku sipu umbune mare simbo mele piliengi!’ nimbe aku terimu.* ⸤Kanu koleaselo tepene topa kalorumu kinie⸥ Pulu Yemone ye sumbi nili LLoto mindi lipe tapondopa ‘Naa kolopili.’ nimbe wendo lsimu kanumu. Yembomane ulu paa kerime teko wapora toli ulu lupe lupema teringi kinie LLoto yu paa kanopa keri kanopa paa kamele umbune kolorumumunge lipe tapondorumu. (Kanu ye konopu sumbi nimbe pelimu Sodomo molopa walemanga pali kanorumu kinie ⸤Sodomo yemboma⸥ alieli ungu manema pulue toko paa ulu lupe lupema teko kenjeringi mele kanopalie yu mini-wale mundupe konopu paa umbune tepili molorumu.)
Awilimuni ⸤teko kenjeringi yemboma kinie yembo sumbi nilime kinie⸥ sike aku sipe mele terimu liemo yuni yunge ungumu pilku liku ulu peangama telemele yemboma-kinie umbune wendo olemo kinie yuni ‘Umbune naa tepili.’ nimbe manda lipe tapondomba mele yuyu pilipe, ulu sumbi nilime naa teko, teko kenjilimele yemboma kote walemo wendo ombá kinie pundu tomba mele yuyu pilipe, aku walemo wendo ombándo kinié kepe eno mindili sipe molemo. 10 Ou-we-konopu-kerimuni waka kolemo mele pilkulie yembo mare ambo molo ye mare kanoko ‘Ulu te telemelanje papu.’ konopu leko, wapora toko ulu paa kalaro mololime teko, ‘⸤Pulu Yemo kinie namba pelemo yembo awilime kinie akumenga⸥ ungu mane tene olio naanokolemo.’ ningu liku bulu siku, aku telemele yemboma mele kaloli keri awisili olandopa simbe linge.
Kanu yembo kerime eno molemelena andoko kara puku, enonga konopumuni pilimele ulume mindi andoko teko, mulu koleana ⸤angello⸥ tondolo pulimo awilime kepe pipili naa kolko ungu taka tondoko, telemele. 11 Kanu yema maniendopa, enge te naa pelemo, angelloma eno olandopa, enge paa pelemo, nalo kanu yemane teko kenjilimele mele angellomane kepe Awilimunge kumbikerena kanu yemanga ungu bulkundu nindiku ‘Paa teko kenjilimele.’ naa nilimele. 12 Nalo kanu yema, mele takerama konopu naa pelemo mele, aku sipe konopu naa pelemo. Mele takerama konopu kimbu naa silimele. Ulu te tenge mele naa pilkulie walu telemele. Mele takerama walu molko, waloma walu leko, yemboma molemelena walu andolemele kinie yembomane eno toko kondolemele aku sipe mele ⸤kolo toko mane sili⸥ ye kanumene ungu ningema mimi siku pilku naa ningu, ungume ningu kenjilimele. Aku siku telemelemonga mele takerama walu andolemele kinie yembomane eno toko kondoko mindili silimele mele eno yemboma kepe aku siku mindili nonge.
13 Kanu yemane yemboma teko kenjiku umbunema silimelemonga eno enono mele kalolimu lingendo mindili nongela. Tangoli kepe ‘langi awisili nombo no tondolomo nombolie konopu simolo.’ ningulie, eno ⸤pepá topo sikiru yemboma⸥-kinie langi nongo no nongo, teko kalaro mondoko enonga imbime teko kenjiku, teko pipili kondolemele.§ ⸤Kanu yema aku siku kolo toli⸥ ulume telemele akumu konopu siku telemele. 14 Alieli amboma kanoko mongo-kenge teko ‘eno-kinie pea wa ulu kerinele teamili.’ ningu, ulu kerimu mindi teko molemele. Kirasinge yembo mare tondolo munduku naa molemelema kondi toko “Olione telemolo mele pea teamili.” ningulie eno-kinie ulu pulu kerime telemele. Eno melema kanoko konopu mondolemele ulu akumu enono sukuli mele teringimunge kinié yembomanga melema ‘liemili.’ ningu konopu mondoko molemele. ⸤Pulu Yemone⸥ aku telemele yema “Paa molko kenjengi!” nimbe, nimbe panjerimu. 15 Kolo toko kondi tolemele kanu yema aulke sumbi nilimu munduku siye kolko eno kekelepa toko, ⸤ye⸥ Beo malo Bellame purumu aulkena lombili pulimele. Bellame yu ⸤Pulu Yemone ungu umbu tondorumumu pilipe yemboma nimbe sirimu ye te* molorumu nalo⸥ ulu keri te tepa kenjimbemonga kou mone mele kalolimu singe limbe akumu konopu mondopalie ulu te sike tepa kenjerimu. 16 Kongi dongime ungu naa nilimele nalo telu mindi, Bellame kekelepa topa ulu te tepa kenjimbe terimu kinie, ‘Mundupe siye kolopili.’ nimbe, Bellame yu pumbe aulkemo pipi sipe, yu iri topa yembo ungu nilimele mele ungu te nimbe Pulu Yemone ungu umbu tondorumume pilipe yemboma nimbe sirimu ye kanumundu “Teko kenjikinu.” nirimu.
17 Kanu yema no pikipe wendo omba kumbululimo mele eno aku silime. ⸤Yembomane ‘no namili.’ ningu no pikipe wendo olemona pilimele kinie kumbululimo-na manda naa nolemele.⸥ ⸤Kupe topa pombera tolemo kinie kanokolie ‘Lo tomba.’ ningu konopu siku nokoko molemele nalo⸥ poporomene kupema we topa meli pulimo mele kanu yema aku silime molemele. ⸤Aku sipe, yemboma lipe tapondomba ungu te kanu yema-kinie naa pelemo. Pulu Yemone⸥ aku yemanga kolea sumbulu topa paa pombera toline molonge koleamo tepa mimi terimu. 18 Enone ungu nilimele akume aroma toko nilimele, kanu ungume tondolo te naa pelemo ungu wema. Ungu awisili kara puku ningu, yemboma kondi toko “Enonga ou-we-konopumu pepili kangimuni wapora andopa topa, ulu kerime tembando waka kolemo ulume teangi.” nilimele. Pulu Yemone “Naa teangi.” nilimo ulume ulsukundu yembomane telemele ulume yembo mare isili mindi wendo ongo Kirasinge ungumu ‘Sike.’ ningu molemele yemboma ‘Olionga ungume piliengi!’ ningu kondi tongendo aku telemele. 19 Teko kenjilimele ye kanumene enondo ningendo: “Olio telemolo mele manda manjiku tenge kinie ulume pali enonga konopuni pilimele mele manda tenge. Yembo tene molo ungu tene eno naa nokomba.” nilimele nalo eno enono ulu kalaro molemomane eno tepa kenjimbe ulumenga kendemande yema molemele, aku ulu kalaro molemo ulumene kanu yema mindili sipe nokolemo. Meltene yembo te “Kongono kendemande tendei.” nimu liemo yu aku melemonga kongono kendemandemo molemo akumunge kanu yema aku siku kongono kendemande yema molko, ⸤‘We molemolo.’ konopu lemele mele sike we naa molemele.⸥
20 Yesusi Kirasi, olionga Awilimu, olionga Lipe Tapondopa Mindili Nolemela Aulkena Wendo Lili Yemo,§ kanu yemane ou pilkulie ‘Yu sike aku sipe yemo molemo.’ ningu pilimele ulumuni ‘Ma koleana ulu pulu kerimene eno pipi sipe naa ambolopili. Kanu ulume munduku siye kolko wendo wangi.’ nimbe lipe tapondorumumunge we kapola molemele nalo altoko sukundu pungi liemo ulu pulu kerimene eno ka singe kamu paa molko kenjinge. Ou wendo naa wangi sike ka ulkena mele molko, molko kenjeringi nalo altoko sukundu pungi liemo paa kamu olandopa molko kenjinge.* 21 ⸤Aku nikirumunge⸥ pulumu isipe: Yemboma sumbi siku molonge aulkemo kanoko ⸤sukundu ongolie altoko ulsu puringi⸥ ye kanumene yemboma sumbi siku molonge aulkemo ou naa kanolemelanje papu. Kinié aku aulkemo kanokolie, ⸤Yesusinge⸥ ungu mane nimbu sirimulume pilku likulie munduku siye kolko liku bulu siringi liemo paa kapola molo.§ 22 Aku telemele yembomanga ungu iko tondolo kanga talo sike pelemo. Akuselone nimbendo:
⸤Te:⸥ ‘Owa tene meku topalie
anjo pupe pe kelepa yuyu omba nolemo.’
⸤Te:⸥ ‘Kongi te no lendelemele kinie
pe kelepa oline pupe peke pelemo.’*
nilimo kanuselondo nikiru.
* 2:1 bokumunge alsena anjokondo “35. profet”. 2:2 Giriki ungune “ungu sikemonga aulkemo” molemo. 2:5 Ou Pulu Pulu 6-8, Ou-Pita 3:20. § 2:6 Ou Pulu Pulu 19. * 2:6 Ou-Korini 10:6. 2:9 bokumunge alsena anjokondo “6.Bikpela”. 2:10 18 bokumunge alsena anjokondo “29. olpela bel”. § 2:13 Jutu 12. * 2:15 bokumunge alsena anjokondo “35. profet”. 2:16 Kambu 22-24, 31:16. Jutu 11, Lipe Ora Sirimu 2:14 kananila. 2:18 inie yakondo 2:10*. § 2:20 bokumunge alsena anjokondo “21.3. Man Bilong Kisim Bek Yumi”. * 2:20 Mateyu 12:45 2:21 bokumunge alsena anjokondo “45. stretpela man”. 2:21 Jutu 3. § 2:21 Ipuru 6:4-6, 10:26-27. * 2:22 Ungu Tondolo Kangama 26:11.