12
12:1-10(12:1-6) Pollo Uru Kumbu Tepa Kanopalie Ungu Tondolo Mare Awisili Pilierimu Kinie (12:7-10) Meltene Yunge Kangine Torumu Temanemo (11:16 pulu polko kanani.)
Nane nanu kapi nimbu nanga imbimu nanu lipu ola mundukuru mele* paa lipu ola mundumbola. Aku naa tembo kinie teko kenjilimele nimbu simbo nikiru mele naa pilinge. Aku tembo kinie sike tepo kenjimbo, na nanu imbi lipu ola mundupu kapi nimbo ulumuni sike eno kinie na kinie olio naa lipe tapondomba nalo ⸤nanga imbimu lipu ola mundupu nanu kapi nimbu ungu te pea niembo⸥. Awilimuni uru kumbu mele sipe ungu lopi tepa perimu ungu mare na nimbe sirimumenga ungu mare ⸤na nanu kapi nimbu⸥ niembo. Kirasinge ye te kanopo imbi silio, kanu yemo ponie tene-po omba pupili ou Awilimuni yu lipe sinjipe memba mulu kolea awi-suku-singi mulu kolea tenga sukundu memba purumu. Aku yemo kalu pali meli purumu molo minimu mindi meli purumunje, na naa pilio. Pulu Yemone mindi yuyu pilimo. 3-4 Kanu yemo, Pulu Yemone mulu kolea paa peangana lipe sinjipe meli purumu mele na pilkiru, ⸤nalo⸥ akumu kalu pali memba purumu molo minimu mindinje, na naa pilkiru. Pulu Yemone pilimo. Kanu yemone ungu mare pilierimu kanu ungume ⸤‘Yemboma piliengi!’ ningulie⸥ yembomane ningendo perelemela. ‘Yembomane naa ningu siengi.’ ningu mi tolemele ungume pilierimu. Ye te aku sipe ulu te terimu ⸤nikiru⸥ yemonga imbimu lipu ola mundundupu kapi nindimbo nalo nanga imbimu lipu ola mundupu kapi naa nimbo. ‘Nanga imbimu lipu ola mundembo.’ nimbulie na tondolo te naa pelemo mele kinie umbune na kinie wendo olemo mele kinie mindi nimbu sipu imbi lipu ola mundumbo.§ Molo nane sike nanu kapi nimbu nanga imbi lipu ola mundulkenje, sike ungume mindi nilkemonga na kekelepa toli ye te naa molka. Nalo ⸤Pulu Yemone urukumbuni lipe ora sirimu, na melema kanorundumunge⸥ nanu kapi nimbu nanga imbi lipu ola mundulkenje kapola naa latelka kene nanga imbimu lipu ola naa mundumbo. ⸤Na-kinie aku sipe ulume wendo orumu mele mindi⸥ yembomane pilkulie nanga imbi liku ola mundunduku na liku awi silimelanje kapola naa telka. Na we tepo molopo ungu nimbu silioma mindi pilkulie na molio mele sumbi siku pilinge kinie papu. ⸤Andi yemane enonga imbi kapi ningu liku ola mundulimele mele paa naa tembo.⸥*
Pulu Yemone na mulu koleana memba pupe na mele paa peangama lipe ora sirimu kanorundumunge ⸤na paa kara pulke nalo Pulu Yemone⸥ Na ‘kara naa pupili.’ nimbe nanga kangikundu mindili nombo molombo melte sirimu. Aku mélemo ⸤kurumenga nomi⸥ Setenenga kendemande tene ‘Na mindili nopili.’ nimbe alieli mindili silimo. ⸤Pulu Yemone⸥ “Na nanu ye awilimu molio.’ konopu naa leambo.’ nimbelie na-kinie ‘aku sipe umbune wendo opili.’ nirimu. ‘Awilimuni na lipe tapondopa umbune kanumu wendo lindepili.’ nimbu wale yepoko yu tondolo mundupu mawa terindu nalo yuni ⸤umbunemo wendo naa lipelie⸥ nando nimbendo: “Yembo te tondolo naapelemo kinie nanga tondolomone yu enge paa olandopa pelemomonga nane nu we kondo kolio ulumuni nu manda moloni.” nirimu. ⸤Yuni aku sipe nirimu⸥ munge na tondolo naa peli yemo moliomonga na nanga imbi lipu ola mundumbondo konopu silio.§ ⸤Tondolo naa pepili moliomonga Kirasinge tondolomo na-kinie pepa na nokolemo-na pilipulie aku sipu telio.⸥
10 Na Kirasinge kongono tendeliomonga
kuru tolemo molo kangi pange-mange telemo
molo konopu enge naa pelemo kinie kepe,
na teko kenjiku ungu taka tondoko teko pipili
kondolemele kinie kepe,
na-kinie umbune awisili wendo olemomonga
mindili nolio kinie kepe,
yembomane na konopu keri panjikulie
‘Na umbunema wendo opili.’ ningu
na teko kenjiku mindili silimele kinie kepe,
na konopune umbunema tepa waengo naa nipili
molio kinie kepe,
aku sipe umbunema wendo wendo olemo kinie na tondolo te naa pelemo kinie, ⸤Kirasinge tondolomo na-kinie pepa na nokolemo⸥ monga tondolo pupili moliomonga konopu waengo sipu ‘Kanu ulume wendo opili.’ nimbu molio.
12:11-21 Pollone “Kirasinge Korini Yemboma Kirasinge Ungumu Tondolo Munduku Pilimele Mele Siye Naa Kolko Kamu Tondolo Munduku Pilku Molangi.” Nirimu Ungu Te (11:1 pulu polko kanani.)
11 ⸤‘Nanga imbi ola molopili.’ nimbu nanu kapi nimbu kanu ungu nikirumu⸥ manda naa tepili, nimbu kenjipu kekelepa tokoro nalo enone ‘Na teambo.’ ningu ulku tokomele-na aku tekero. ⸤Andi yemane na ningu kenjeringi kinie eno piliengi eno Korini yembomane⸥ na ‘ye peangamo.’ ningu kapi nindilimelanje papu. Nalo kapi naa ninderingimunge na nanu kapi nimbu imbi lipu ola mundondu. Na sike imbi naa molemo yemo nalo andi yema “Olio Kirasini “Nanga kongonomo tende-paa.” nimbe lipe mundorumu ye peanga awili olandopama molemolo.” nilimele yemanga na ye manie te naa molio,* akumunge enone na aku siku kapi nindilimela. 12 Kirasini “Nanga kongonomo tende-paa.” nimbe lipe mundorumu yemane telemele mele ‘na eno-kinie molopolie ⸤‘Na aku sili ye te molemo.’ ningu kanangi.’ nimbu⸥ yuni lipe mundorumu yemane telemele mele nane aku sipu ulu mare terindu. Na paa mindili sirindu umbunema ‘We meambo.’ nimbu siye naa kolopo tondolo mundupu molopolie, Pulu Yemone mindi manda ulu tondoloma telemo mele ulu tondolo awisili lupe lupema tepo, yemboma kanokolie paa mini-wale mundulimele ulu tondoloma terindu kanumu. 13 Nane Kirasinge yembo talape mare kinie terindu mele olandopa, eno Korini Kirasinge yembo talapemo kinie terindu mele maniendopaye? Ulu telu mindi yembo talape lupema-kinie terindu, eno Korini yembo talapemo-kinie naaterindu, akumu kongono tenderindumunge eno umbune sipu ⸤“Mele kalaa.” naa nirindu.⸥ Eno umbune aku sipu naa sirindumu lawa terindu nalo lawa terindumunge na-kinie konopu keri naa panjiku, siye kolangi.
14 Kinié na eno molemelena wale yepoko sipu ombó tekero§ nalo ombolie eno umbune te si⸤pu “Melema siee.” ni⸥ mbondo naa ombó. Na enonga melema konopu mondopo limbondo naa ombó. Na eno konopu mondopo kanombondo ombó. Ambolangomane anupili lapali pe liku tapondongendo melema naa nosindilimele; anupili lapalini ambolangoma liku tapondongendo melema nosindilimele kanumu. 15 Aku sipu, nane ‘Eno lipu tapondambo.’ nimbu konopu sipu nanga melema eno simbo, na nanu kepe eno simbo. Nane eno konopu olandopa mondoliomonga enone na laye teko konopu mondonge kinie papuye?
16 Aku sikenje nalo nane eno umbune te naa sirindu. Nalo ⸤enonga ye marene ‘Pollone olio⸥ umbune we sikimu. Yu ⸤mele naa kalemolomonga⸥ kou mone wa limbendo nimbe pangu sikimu. ⸤Yemboma lipe tapondombando “Siee.” naa nikimu.⸥’ nilimele. ‘Kondi toli ulu pulumu Pollo kinie pelemo.’ nilimele. 17 Akumu nambemune nilimeleye? Nane ye mare eno molemelena “Paa.” nimbu lipu mundorundu kanumu “Enonga melema wa lindengi paa.” nimbu lipu mundorunduye? 18 Nane ou Taitasi “Eno molemelena paa pu!” nimbu tondolo mundupu lipu mundorundu kinie olionga angenu te “Taitasi kinie tapu toko pale.” nimbu lipu mundorundula kanumu. Pe Taitasi eno moloringine ombalie eno nimbe pangu sipe melema wa lsimuye? Taitasi kinie oltonga konopu telu sipe pepili kongono naa telemboloye? Oltone ulu telemboloma telu sipu naa telemboloye?*
19 I pepá topo sikirumu ‘ ‘ ‘Yuni telemo mele sumbi sipe telemo.’ ningu piliengi!’ nimbe topa sikimu.’ ningu pilimeleye? ⸤Paa molo!⸥ Pulu Yemo pilipe molopili inikiru: ‘Kirasini “Ni.” nilimo mele nilio. Nanga yembo konopu mondolio yemboma, nane ulu telioma pali eno lipu tapondopo konopu tondolo pupili molonge ulume mindi telio.’ nikiru. ⸤Akumu kolo naa tokoro, Pulu Yemone pilimo.⸥ 20 Na eno molemelena ombo kanombondo laye mini-wale pukumu. ‘Na eno molemelena ombó kinie eno ‘Olio molopo kondomolomonga kanopa peanga kanopili.’ konopu lemele mele yembo te naa kanombo.’ nimbu piliomonga aku sipe mini-wale pukumu. ‘Enone ‘na ye peangamo’ konopu leko ‘Na kanamili.’ ningu pilimele mele ombó kinie na kanokolie ‘Yu aku sipe naa molemo.’ ningu kanonge kinie kapola naa temba.’ nimbu piliola. ‘Ombo kanombo kinie eno nambolka ulume teko molongenje.’ nimbu piliomonga mini-wale pukumu.
‘Eno kerepale ningu,
⸤teko kondoko mele peangama nosilimele⸥ yemboma kinie
konopu keri panjiku,
popenge teko mumindili kolko,
yemboma kondo kolko liku naa tapondoko
eno enono yu-mele-mele nokoko,
yembomanga ungu bulkundu nindiku,
andoko kolo toko yemboma temane toko siku,
kara puku,
anjo yando ungume naa pilku konopu telumu
naa pepili ulume yu mele mele teko embambo siku,
ulu keri aku sipema teko paa molko kenjinge kinie kanombonje.’ nimbu piliomonga na mini-wale pukumu. 21 ⸤Eno molemelena ombo kanombomonga ungu te pea pelemola.⸥ ‘Eno molemelena altopo ombó kinie eno kanoko molangi nanga Pulu Yemone na tepa pipili kondomba. Ou ulu pulu keri teringi yembomane teko kenjeringi mele kanoko keri naa kanoko konopu alowa naa teringi liemo ulu aku sipe mele te na-kinie wendo ombá.
Amboma kinie yema kinie wapora toringi ulume kinie,
ye naa puku ambo naa lili yemboma
ulu kerinele teringi ulume kinie,
aku siku ulu kerime mindi tengendo waka kolko
konopu kimbu siku andoko teringi ulume kinie,
aku siku teko kenjeringi ulu kanume kanoko keri kanoko konopu alowa naa teringinje. Ou teringi mele we teko molomelenje.’ nimbu pilipu na mini-wale mundupu molio. Sike aku siku teko molangi ondu liemo kanopolie na eno-kinie konopu umbune tepili kola tembo.
* 12:1 inie yakondo 11:16-33. 12:2 Nawenje? ‘Pollo yuyu.’ ningu pilimele; inie nondopa 12:7 nilimo. 12:2 Juda yembomane pilkulie ‘Mulu kolea yepoko pakera lemo.’ ningu pilieringi. Olio “mulú” nilimolo akumu “Mulu kolea te.” niringi. Pollone kanu yemo “Mulu kolea yepoko sipemonga purumu.” nirimu. § 12:5 inie yakondo 11:30. * 12:6 Pala ⸤ ⸥ akune molemo ungu akumu 11:12 molemo mele. 12:7 ‘Kanu mindilimu yembomane Pollo umbune siringimendo naa nirimu.’ konopu lemolo. ‘Yu kuru awili tepa torumu te pora naa nimbe we perimumundu nirimunje.’ nimbu pilimolo. 12:7 bokumunge alsena anjokondo “42. Seten”. § 12:9 inie yakondo 11:30. * 12:11 inie yakondo 11:5; bokumunge alsena anjokondo “1. aposel”. 12:13 bokumunge alsena anjokondo “43. sios”. 12:13 inie yakondo 11:7-9. § 12:14 inie anjokondo 13:1. * 12:18 Kou-mone liku maku toringimundu nirimunje. Aku liemo kanu ungumu inie yakondo kolomongo 8-9selo molemo. Taitasi lipe mundorumu temanemo 8:6,16-24 molemo.