18
Kolomongo-Awili 18
Kolea-Awili Bepillono Kamu Kiri Lierimu Semanemo (17:1-19:5 pali)
U akumu kanopole nirindumuni, pe kelepo kanorundu kinia angello se mulu-koleana mania orumu. Akumu yu kolea nokomba namba paa awili se mondopa, yunga tondolo pa sélimuni ma-koleana pa senderimu. Yuni paa tondolo ru nimba nimbale:
“Kolea-Awili Imbi Paa Olandopa Mololi Bepillono
kamu kiri liemu. Kiri lepa pora simu.
⸤U yombo awisili akuna moloringi-na-kolo kiniá⸥
Setenenga kendemande-kuruma
‘Olionga koleamo.’ ningu akuna pelemele.
Kuru kiri kalaro mololima kinia
kera kalaro mololima kinia
kanopo kiri pilielemolo kerama kinia
akuna pelemele.
‘Kanu koleana yombo moloringimane
we-koleamanga pali yombo talapema
wa ulu-kirinale senge uluma pelemo no-waene
paa tondolomo nangi.’ nimba
ta nirimu noringimunga kamu kiri lierimu.
Koleamanga pali ye nokoli kingimane kepe
yu-kinia wa ulu-kirinale seringila.
Mana topo-ropo toringi yemane
kála seko méle kirima yakala koloringimunga
ono yu-kinia topo-ropo toko
kou-mone awisili liltingi.”
nirimu.
4-5 Kanu-kinia pe mulu-koleana ungu se lupa wendo orumu pilierindu kinia nimbale:
“Nanga yomboma,
aku koleamonga ulu-pulu-kirima
lepa mulu-koleana ola olemo,
aku koleamone sepa kinjerimu uluma
Pulu Yemone pilipa molemo kene
ono aku koleamo munduku kelko ultu wangi.
‘Yunga ulu-pulu-kiri selemo akuma
pea kopu sepo naa samili.
Ulu-pulu-kiri selemo akumanga Pulu Yemone
umbuna simbama olio pea naa liemili.’ ningu
wendo wangi.
Yuni yando sepa kinjerimu akumunga
onone anju aku siku yu pundu toko siengi.
Yuni yando serimu akumunga
onone anju sere leko pundu tangi.
Yuni no enge nili mingi kapona
sepa wamorumumu liku sere leko
no enge nili olandopa púlimu yu nopili siengi.
Yu yuyu u ‘molopo kondambo.’ nimba
yunga imbi ambolopa paka topa kála sepa molorumu
akumunga pundu toko yu mindili siku
umbunama mepili siengi.
Yuni konopuni pilipale
“Na ambo nokoli kuwini molopo
kuwininga polona molio.
Na ambo wayere naa molio.
Na waltikele kepe kola sepo kola-ulka naa molombo.”
nimba pilielemo.
Akumunga, ena selumunga
yunga umbuna wendo ombáma wendo ombá.
Yombo kolonge kuru awisili wendo omba,
yombo awisili kola seko, kolea gele lemba.
Sepene yu nomba pora simba.
Yuni uluma aku sipa sepa kinjimbamonga
yu kote sendepa pilielemo Pulu Ye Awilimu
paa enge nili olandopa pelemo yemone
yu apurupa mindili akuma simba.
“Yu-kinia wa ulu-kirinale seko, mongo kondoko yu yakala kolorumu uluma pea yakala kolko seringi ye nokoli kingimane yu sepene nomba ilia wendo ombá kinia kanokole kola seko kola-ulkana wale awisili molonge. 10 Yu mindili nombá mele kanokole paa mini-wale munduku paa sulu seko gilku ninguli:
“Ai ya! Ai ya! Kolea imbi paa ola mololimu,
kolea paa awili enge nili Bepillono!
Ena-mongo selumunga mindi
nunga seko kinjerinumunga
uluma waltikele wendo okomo.” ningí.
11 Mana topo-ropo tonge yema ononga topo-ropo toko kou-mone lingí mélema naa lingímunga ono kola seko wale awisili kola-ulka molonge. 12 Topo-ropo toko taltonge mele akuma i-sipa: Kou-gollo kinia kou-sillipa kinia umbu-kou kou-mone awili sepa pulimúma kinia kulumbu kake kou-mone paa olandopa pulimúma kinia; múlu kake peangama kinia, múlu kondoli lupa-lupama kinia; unju lupa-lupa muna tolima kinia, méle lupa-lupa kongi ellepene ungúni seko wamonge mélema kinia, unju kou-mone awili sepa pulimane seko wamonge mélema kinia, kou-boronisi kinia kou-aini kinia kou puni-mana nilima kinia aku koumane seko wamonge mélema kinia, aku mélema taltoko, 13 kangina ‘muna topili.’ ningu wambola seko wamoko kalolemele sinamono kinia sipási kinia, paura-keku kalolemele kinia muna tolemoma kinia, wambola lupa-lupa muna tolima kinia, no-waene kinia unju-ollipi wambola kinia, rasi-witi kinia, rasi-witimuni seko wamolemele pellawa kinia; kongi kao sipisipima kinia; kongi ose kinia osene kundulimú karoma kinia; kongono we sendenge kendemande molonge yombo, ‘konopu naa pepa kongi mele molemele.’ ningu mengo pungu kou-mone topo-ropo tonge yomboma kinia; aku méle taltongema pali yombomane kelko koleamanga lupa liku mengo ongo makete seko kou lingí aulkamo mania pumbámonga kola senge.
14 Onone ninguli: ‘Nu méle peanga kou-mone olandopa pulimú mélema ‘paa liemboa!’ konopu lenoma mania pumu. Méle peanga kande-kandema nu yakala kolonuma kinia nunga au nilinu méle kou-mone olandopa pulimú peangama kinia kamu nu mundupa kelepa mania pumu. Mélema kelepa nu-kinia naa lemba kanoni.’ ningí. 15 Aku mélema topo-ropo toko kou-mone awisili liku singí yemane sulu seko gilku yu mindili awili sepa nombá mele kanokole paa mini-wale mundungí. Kola seko kola-ulka molkole 16 ru ningu ninguli:
“Ai ya! Ai ya! Kolea imbi paa ola mololimu,
ambo kamakoma pakoko molemele mele
wale-pakoli kondoli pakopa,
kou-gollo kinia kou kangi lupa-lupa kololi
kou-mone awili sepa pulimúma kinia,
kulumbu kake sepa
kou-mone awili sepa pulimúma kinia
akumane yu au nimba molorumu.
17 Ena-mongo selumunga yuni kou-mone
awili sepa purumu taltolemo mélema
paa kamu kiri liemu.” ningí.
“Nomu-kusana andoli sipi nokolemele yema kinia sipimanga kongono selemele yema kinia nona andoko topo-ropo toko kou-mone limili yomboma kinia aulka sulu seko gilkuli kanonge. 18 Sepe nombámonga iliamo kanoko ninguli: “I kolea-awilimu none seli se lierimuye?” ningí. 19 Ma-kungupu liku pakoko kola seko kola-ulka molkole ningímuni ru ningu ninguli:
“Ai ya! Ai ya! Kolea imbi paa ola mololimu,
sipi nomuna mengo andoko
akuna kou-mone awili sepa taltorumu
kou-mone awili seko liltingi koleamo!
Ena-mongo selumunga
aku koleamo kamu kiri liemu.” ningí.
20 Mulu-koleana molemele yomboma kinia,
Pulu Yemonga yomboma kinia
Karasini “Nanga kongonomo sende-paa.”
nimba lipa mundorumu yema kinia
Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilku
yomboma ningu siringi yomboma kinia
i koleamone ono mindili sipa sepa kinjerimumunga
Pulu Yemone apurupale
yu mindili sipa sepa kinjikimumunga
yu lepa kinjilimumunga
konopu awili seko siee!”
nirimu.
21 Kanu-kinia angello paa enge nili sene kou paa awili se ola lipa nomu-kusana topa mania mundupa nimbale:
“I sekeromo mele aku sipa
ulu-tondolo wendo ombá sene
kolea-awili imbi paa ola mololi kolea Bepillono
topa kinjimba kinia
yombomane i koleamo kelko naa kanonge.
22 Gita toko, kolape-mingi langoko,
bikollo ungu siku, konane ningu,
aku siku ulu selemele unguma
kelko kamu kelko naa pilingí.
Ulka takoko méle seko wamolemele kongonomanga
yomboma kelko kamu naa kanongela.
‘Pellawa samili.’ ningu kou awili sene
rasi-witi kali lemele kinia ungu nilimú ungumu
kelepa kamu naa nimbá naa pilingí.
23 Nu koleamo kamu kelepa sepe-llame pa naa sembá.
Ye se ambo limba molo ambo se ye pumbándo
ungu nilimili mele
nu koleamo kelko kamu naa pilingí.
U nunga topo-ropo toringi yema
koleamanga pali ye kamakoma moloringi.
Nuni ma-koleana yomboma pali
ambo konga mélema
kolo toko kondi toko sirinu akumuni
yombomane ulu-kiri awisili seringi.
24 Pulu Yemone ungu-umbu tondorumu unguma pilku
yomboma ningu siringi yomboma kinia
Pulu Yemo yunga yomboma kinia
yuni topa kondorumumanga memema
yunga koleana lemó;
ma-koleamanga pali toko kondoringi yombomanga
memema kepe aku koleana lemó.
Aku uluma pali wendo orumuma
kolea Bepillonone sepa kinjerimumunga
wendo orumu.”
nirimu.