27
Yiisu ŋa nkulu a Pilate
(Mar 15.1; Luk 23.1-2; Dzã 18.28-32)
1 Bwihi bu buki, bakwuru ba bangaa ba nzaami bwohono ya bakulu ba ekaana ki ba-Dzwife bákuru mfwunu yi otsyiri Yiisu mukakana wu lipfu.
2 Ya bu bakuru nde misyi, bábiri nde ya bágwi nde ŋa myaã mi Pilate, mfumu a etsulu e nsie.
Yuda dzwi nyuru a nde
(Big 1.18-19)
3 Yuda wu aatyeghe Yiisu, bu amono ti baatsyiri nde mukakana wu lipfu, ásobo bitsimi, ya áyibvurulu makwumu matere ma mipara (30) mimi bisyeẽ kundaa bakwuru ba bangaa ba nzaami ya bakulu ba ekaana ki ba-Dzwife,
4 ya ályele kundaa bo ti: «Me aansi masumu bu aantyeghe makili mama wu gwene osoolo ndagha!» Lo bo bályele ti: «Ka mitala bihi o! Oyo ndagha a we!»
5 Nde ábulutsili mipara mimi bisyeẽ mu nzo a Nzaami, ápala ya áyilele swe.
6 Bakwuru ba bangaa ba nzaami bágwolo mipara mimi bisyeẽ mimye ya bályele ti: «Ka oli a muswa mu olo mye mu baakabunu nzi a nzo a Nzaami o, mu kuulu mye mili mutala a makili.»
7 Bo bákuru mfwunu, báswumu nseghe a wu aakagyighili bilogho bi bámyene mu mubweẽ mu mipara mimye mu kuulu yikala mampyeme ma banzyi.
8 Me mu obo tee mu matala ma, baakata nseghe oyo «nseghe a makili».
9 Obo me bu ókeele mi áli ólyele mubighili Dzeremi: «Bo baagwolo makwumu matere (30) ma mipara mimi bisyeẽ, munde me mutala wu ólyele baana ba Isarayele, wu bákehe mu mbwuru munde,
10 ya bo baagwi mipara mimye mu nseghe a wu wu aakagyighili bilogho bi bámyene mu mubweẽ, bwunu a bu ógwi me Mfumu litumu.»
Pilate gwi Yiisu bifwulu
(Mar 15.2-5; Luk 23.3-5; Dzã 18.33-38)
11 Bábiri Yiisu ŋa nkulu a Mfumu a etsulu e nsie. Nde áfwulu nde ti: «Bunu, we me mukogho a ba-Dzwife?» Yiisu ályele ti: «Weme lyele yo.»
12 Lo mu matala ma ókafwulu nde bakwuru ba bangaa ba nzaami ya bakulu ba ekaana ki ba-Dzwife, nde ka ábvuhulu ndagha o.
13 Mu obo, Pilate ályele kundaa nde ti: «Bunu, we ka li mu okagyughu mandagha mwohono ma bali mu okakwighi we o?»
14 Lo Yiisu ka ábvuhulu nde mvuru o, ya mfumu a etsulu e nsie ákiŋimi ku olagha.
Bakehe Yiisu mukakana wu lipfu
(Mar 15.6-15; Luk 23.13-25; Dzã 18.39–19.16)
15 Mu nswe kyiri kii Paake, mfumu a etsulu e nsie ekye áli a epfu kii okapaha mbwuru a boloko mumõ, wu odzyi mpwumu a baara.
16 Mu matala mamo óli a mbwuru a boloko mumõ wu a nsia, nkwumu a nde [Yiisu] Barabase.
17 Pilate áfwulu kundaa mpwumu yi áabvuŋunu ti: «Nande be lidzyi ti me nyaã, [Yiisu] Barabase, bwunu we Yiisu wu baakata Kriste?»
18 Mu kuulu, nde ásoolo ti bo baatyeghe Yiisu mu nkooro a ebaa e bo.
19 Mu matala ma ábwi nde nsini ŋa epehe kii muyala, mukala a Pilate ágweghe mbwuru alyele kundaa nde ti: «Ka somo mu ndagha a mbwuru wu bunsumu wu o! Mu kuulu lolo mu nzolo me aamono mpara alagha mu nkooro a nde.»
20 Bakwuru ba bangaa ba nzaami ya bakulu ba ekaana ki ba-Dzwife bápeene a mampwumu ma baara mu kuulu mo maluomo Barabase ya badzwa Yiisu.
21 Bu afiribili, mfumu a etsulu e nsie áfwulu kundaa bo ti: «Mu bo buolo, be na lidzyi me nyaã?» Bo bábvuhulu ti: «Barabase!»
22 Pilate áfwulu kundaa bo ti: «Emakye me aansa mu Yiisu, wu baakata ti Kriste?» Bo bwohono bábvuhulu ti: «Bakomo nde ŋa kuruwa!»
23 Nde áfirifwulu bo ti: «Nde nsa bubi aagyighili?» Lo bo bákakehe bingubu mu mpini ya bákalyele ti: «Bakomo nde ŋa kuruwa!»
(Mar 15.15; Luk 23.24-25; Dzã 19.16)
24 Pilate bu amono ti nswe yi aalyele nde ka yifirikala a mupfunu o, lo mpaatsala yiikabvulu, nde ágwolo madza ya áswagha myaã ŋa nkulu a mpwumu a baara, ya ályele ti: «Me ka nsoolo ndagha mu makili ma o. Mitala beme!»
25 Baara bwohono bábvuhulu ti: «Nyaã makili ma nde mabwa ŋa yulu a bihi, ya ŋa yulu a baana ba bihi!»
26 Oŋo, nde ányaã bo Barabase. Lo Yiisu, bu bamana okaha nde nswa-nswa, Pilate ágwi nde ŋa myaã mi bo mu kuulu bakomo nde ŋa kuruwa.
Bambumbulu basi Yiisu munkulu
(Mar 15.16-20; Luk 23.11; Dzã 19.2-3)
27 Mpwumu yohono yi a bambumbulu ba mfumu a etsulu e nsie yíbiri Yiisu mu nzo a emfumu, ya yídzyi nde.
28 Bo bádzwulu nde binkuru ya bálaha nde enkuru ki ela kii mungala.
29 Bátwu ebara kii mansiene ya bákwighi nde kye ŋa yulu a mutswi. Bágwi nde edzyara akwara ŋa ngo-kwogho. Bu bakunu mabuo ŋa nkulu a nde, bábwi osa nde munkulu ya bákalyele ti: «Mukogho a ba-Dzwife, mboro a we!»
30 Bo bátswulu nde manteẽ, bágwolo edzyara ya bábwi okakaha nde ŋa mutswi.
31 Ya bu bamana osa nde munsensehẽ, bádzwulu nde enkuru ki ela ya báfirilaha nde binkuru bi ndeme. Ya bábiri nde mu okomo nde ŋa yulu a kuruwa.
Bakomo Yiisu ŋa yulu a kuruwa
(Mar 15.21-32; Luk 23.26-43; Dzã 19.17-27)
32 Bo bu bapala mu bvulu, bámono mbwuru mumõ wu a ku Sirene, nkwumu a nde Simõ, bákwighi nde kuruwa li Yiisu obiri.
33 Bo báto ŋa ebini ki baakata ti, «Ngolongota», mbaala ti, «etye ki mutswi a mbwuru».
34 Báŋmihi nde mala ma bviini li bábvughu ya nsogho-ŋmeẽ. Bu alyini lo, nde ábihi oŋma.
35 Bu bamana okomo nde ŋa yulu a kuruwa, bákaba binkuru bi nde mu empa kiili nga-a-bwehe me wu aagwolo.
36 Ya bo bábwi nsini mu okakebe nde oŋo.
37 Bo bátwulu liyu-yulu li mutswi a nde ebili ki lipfu li nde, básono ti: «Wu me Yiisu, mukogho a ba-Dzwife.»
38 Mu matala maana mamo, bambumbulu bákomo emõ ya nde ŋa yulu a makuruwa, bantwumu buolo, mumõ ku ngo-kwogho, wu muke ku engbambogho.
39 Baara ba bákaluru bákatughu nde ya bákanyihi mitswi mi bo,
40 ya bákalyele ti: «We wu aatsala nzo yi a ngili ya ofiritwu yo mu bitsughu bitere, bvwuhu nyuru a we weme. Kala ti we li Mwana a Nzaami, sughuru ŋa kuruwa!»
41 Bumõ si bakwuru ba bangaa ba nzaami, Baluo-mikyene ya bakulu ba ekaana ki ba-Dzwife, bákasa nde munsensehẽ ya bákalyele ti:
42 «Nde aabvwuhu babake, lo ka kughu obvwuhu nyuru a ndeme o! Nde li mukogho a Isarayele, mu bu nyaã asughuru ŋa kuruwa, ya bihi sa lisa kana mu nde!
43 Nde ási mukolo a nde mu Nzaami, nyaã Nzaami akwulu nde mu matala ma, kala ti nde dzyi nde, mu kuulu nde aalyele ti: “Me ndi Mwana a Nzaami!”»
44 Bantwumu ba bákomo ŋa yulu a makuruwa emõ ya nde bákatughu nde bwunu obo si.
Lipfu li Yiisu
(Mar 15.33-41; Luk 23.44-49; Dzã 19.28-30)
45 Obaana mu tala lili embehe tee mu tala lili matere, mpyibi yíbwi ŋa yulu a nsie yohono.
46 Ku bele a tala lili matere, Yiisu ásyama mu likyi lili mpini ya ályele ti:
«Eli, Eli, lema sabakatani?»
Mbaala ti: «Nzaami a me, Nzaami a me, mu emakye we aanyaghala me?»
47 Mu ba báli oŋo, bu bagyughu, bana bályele ti: «Ligyughu, nde li mu ota Eli mbili!»
48 Ŋaana oŋo, mumõ mu bo ábara áyigwolo nsana, átsubu mu bviini lili ŋeẽ, ya bu akuru yo mu edzyara, ágwi nde aŋma.
49 Lo babake bályele ti: «Makebe, litswe limono kala ti Eli sa ayabvwuhu nde!»
50 Lo Yiisu áfirisyama mu likyi lili mpini, ya átaghaba.
51 Ya mono, nkpaŋa eko yi aakakabala nzo yi a ngili yíkagha mu bipa byele, obaana ku yulu tee ku nsie. Nsie yínyiŋi, mameẽ ma manene mábaghala.
52 Mampyeme mádzubulu, baara balagha baba ngili baala áli bákpi, básighili mu lipfu.
53 Bo bápala mu mampyeme, ya ŋa mbihi a osighili o Yiisu mu lipfu, bo básomo mu bvulu lili ngili ya bámoŋono kundaa baara balagha.
54 Mukwuru a bambumbulu nkama (100) ya ba bákakebe Yiisu, bu bamono bu ónyiŋi nsie ya mi míbwi, bábagha nzalamweẽ yi alagha ya bályele ti: «Ngaŋma, wu ali Mwana a Nzaami!»
Badzyighi Yiisu
(Mar 15.42-47; Luk 23.50-56; Dzã 19.38-42)
55 Oŋo óli a bakaha balagha ba bákatala la-la. Bo bákanama Yiisu obaana ku Ngalile, ya bákabulusalala nde.
56 Mu bo oli a Mari musi Mangadala, Mari ngughu a Dzake ya Dzodzefe, ya ngughu a baana ba Nzebede.
57 Nkonkolo bu yito, baghala mumõ wu esini wu a nkwumu a Dzodzefe, musi Arimate, ágyi. Ndehe si áli enduono e Yiisu.
58 Nde áyimono Pilate ya áluomo nde nyuru a Yiisu. Pilate ágwi litumu ti bagwa nde yo.
59 Dzodzefe bu agwolo nyuru a Yiisu, ádzyi yo kunsa nkpaŋa yi a lino li linyaghara.
60 Nde átwulu yo mu dzunu li ndeme li linyaghara li átsimi kunsa limeẽ, ákimini limeẽ li linene mu okyi dzunu ya ágyene o nde.
61 Mari musi Mangadala ya Mari wu muke áli bábwi nsini ŋa nkulu a mpyeme.
Batwulu bambumbulu mu okebe mpyeme a Yiisu
62 Etsughu ki eluono áli etsughu ki ékanama etsughu ki baakabwehẽ sabate. Bakwuru ba bangaa ba nzaami ya ba-Faridzyẽ bágyene mu emvuŋunu kundaa Pilate,
63 bo bályele ti: «Mfumu, bihi liilibili mweẽ ti nga-a-mpya munde, ŋa aali nde mweẽ, nde ályele ti: “Ŋa mbihi a bitsughu bitere, me sa nsighili mu lipfu.”
64 Mu obo, gwa litumu mu kuulu bakebe mpyeme tee mu bitsughu bitere, mfangolo binduono bi nde biyaturu nde ya bilyele kundaa baara ti: “Aasighili ŋa kara li ba bákpi!” Ya mpya yi masini oyo sa yibvulu yi a nsomo.»
65 Pilate ályele kundaa bo ti: «Be lili a babo ba baakakebe. Ligye likebe mpyeme bwunu a bu lidzyi be.»
66 Ya bo bu bagyene, bákebe mpyeme, bu bakuru yo mu limeẽ ya basi yo bilyimi, bátwulu ba baakakebe oŋo.