22
Nkumu yi kyiri kii mabala
Yiisu áfiribili kundaa bo mu mankumu, ya ályele ti: «Emfumu ki mayulu efaana ya mukogho mutsyini wu áagyighili kyiri ki mabala ma mwana a nde. Nde ágweghe basala ba nde mu oyita ba bágwi mpighi a kyiri kii mabala mbili, lo bo ka bádzyi ogya o. Nde áfirigweghe basala bakimi ya ályele bo mu otuoho mukyene wu kundaa ba bágwi mpighi: “Mu matala ma, baamana onaã bi-odza, baadzwi bangoomo ya bibuolo bi me bibi maala, byehene biikughu, ligya ku odza!” Lo babo ba bágwi mpighi, bágyene obo ku ogwene okihi mbili, mumõ ku manseghe ma ndeme, wu muke ku nkaala a nde, bana bu babwirili basala ba nde, bátughu bo ya bádzwi bo. Mukogho ákolo nkehe. Nde ágweghe bambumbulu ba nde mu oyidzwa babo ba baadzwi basala ba nde ya otsughu bvulu li bo mbaa. Ŋa nseele, nde ályele kundaa basala ba nde ti: “Byehene bibi kyiri kii mabala biikughu, lo ba baagwi mpighi ka baakakala ba bafaana o. Ligye mu mapfulu, ya lita baara bwohono ba liimono be mbili bagya ku kyiri.” 10 Basala ba nde bápala, bágyene mu manzili ya bábvughu baara bwohono ba bámono bo, ba babi ya ba babwe. Mbala a kyiri yílwulu mu baara. 11 Mukogho bu agyi mu okabulutala ba baagyi ku kyiri, nde ámono mbwuru wuulu ka álaha enkuru kii kyiri o. 12 Nde áfwulu kundaa nde ti: “Ndughu a me, we bunu aasi mu osomo mu kuu ogwene a enkuru kii kyiri?” Lo mbwuru munde ka ábvuhulu nde ndagha o. 13 Mu obo mukogho ályele kundaa basala ba nde ti: “Likuru nde misyi mu myili ya mu myaã, litsili nde ku mbaala ku oli mpyibi, oko ku ookala bilili ya odza myini.” 14 Baara balagha báti mbili, lo ba básuolo bali ndaama.»
Ofiri mpagha kundaa Sedzare
(Mar 12.13-17; Luk 20.20-26)
15 Mu obo, ba-Faridzyẽ báyikuru mfwunu bunu baaleghebe Yiisu mwere mu mi aabili nde. 16 Ŋa mbihi bo bágweghe kundaa nde binduono bi bo, emõ ya baara baba emvuŋunu ki Erode mu olyele ti: «Muluo, bihi ligyahaba ti we nga a engaŋma ya ti we li mu okabululuo baara nzili a Nzaami mu engaŋma, ku ogwene a obara mbwuru, mu kuulu we ka aakatala baara mu bidzili o. 17 Lo lyele bihi, we bunu tsimi mu ndagha yi: Oli a muswa mu ofiri mpagha kundaa Sedzare bwunu we pele?» 18 Lo Yiisu bu asoolo bitsimi bi bo bi bibi, ályele kundaa bo ndiri: «Bampibi! Mu emakye be lidzyi otsihi me? 19 Lisuo me mupara wu baakafiri mpagha.» Bo básuo nde denye* mumõ. 20 Nde áfwulu kundaa bo ti: «Edzili ki ya bisono bi bibi na?» 21 Bo bábvuhulu kundaa nde ti: «Bibi ndaa Sedzare.» Mu obo, nde ályele kundaa bo ti: «Libvurulu bibi Sedzare kundaa Sedzare, ya bibi Nzaami kundaa Nzaami.» 22 Bo, bu bagyughu mandagha mamõ, bákiŋimi, bábulusihi nde ya bágyene.
Efwulu mu osighili mu lipfu
(Mar 12.18-27; Luk 20.27-40)
23 Mu etsughu ekye, ba-Saduseyẽ ba baakalyele ti osighili mu lipfu ka oli o, báyabehene ku bele a Yiisu ya bo báfwulu nde ti: 24 «Muluo, Moyidze ályele ti: “Kala ti baghala kpi ku ogwene oburu baana, mbwee a nde sa akie mupfiili, mu oburu nde baana”. 25 Ku bula bu bihi óli a baana nsaama ba baghala baba taara mumõ. Wu a nsomo, kie mukala, kpi ku ogwene a baana, ya sihi mukala a nde kundaa mbwee wu aanama nde. 26 Bumõ si kundaa wu a buolo, kundaa wu batere ya tee mu bo bwohono nsaama. 27 Ŋa nseele, ŋa mbihi a bo bwohono, mukaha kpi. 28 Lo ŋa akala oosighili baara mu lipfu, nde mukala a na aakala, buulu bo bansa nsaama áli balumu ba nde?» 29 Yiisu ábvuhulu kundaa bo ti: «Be liigwuŋumu, mu kuulu ngu okala Bisono, ngu okala lileene li Nzaami, be ka lisoolo bye o. 30 Ŋa akala oosighili baara mu lipfu, ka okala a balumu o, bwunu we bakala o, lo bo sa bakala ti anga bangye-yulu mu yulu. 31 Ya, mu mi mitala osighili o ba bákpi, be ka lítala ndagha yi ólyele be Nzaami o ti: 32 Me ndi Nzaami a Abarahame, Nzaami a Idzake, ya Nzaami a Dzakobe?” Nde ka li Nzaami a ba bákpi o, lo nde li Nzaami a baba mweẽ.» 33 Mampwumu ma baara mákiŋimi ŋa mágyughu mo maluo ma nde.
Mukyene wu bvulu bunene
(Mar 12.28-34; Luk 10.25-28)
34 Ba-Faridzyẽ bu bagyughu ti Yiisu aakuru miŋma mi ba-Saduseyẽ, bo bábvuŋunu ŋa ebini kyini ekye. 35 Ya mumõ mu bo, muluo-mikyene bu adzyi otsihi Yiisu, áfwulu nde ti: 36 «Muluo, nsa mukyene bvulu bunene mu Mikyene?» 37 Yiisu ályele kundaa nde ti: « “Dzyi Mfumu Nzaami a we mu mukolo a we wohono, mu mugwumu a we wohono ya mu mayele ma we mwohono”. 38 Munde me mukyene wu bvulu bunene ya wu a nsomo. 39 Wu a myele wu a faana a nde me wu: “Dzyi nganda-mbwuru a we ti budzyi weme”. 40 Mikyene myehene ya mibighili mili kunsa mikyene myele mi.»
Kriste ya Dabvide
(Mar 12.35-37; Luk 20.41-44)
41 Buulu ba-Faridzyẽ áli bábvuŋunu, Yiisu áfwulu kundaa bo ti: 42 «Etsimi e be bunu eli mu nkooro a Kriste? Nde mwana a na ali?» Bo bábvuhulu kundaa nde ti: «Wu a Dabvide.» 43 Nde ályele kundaa bo ti: «Lo bunu-a-bo, mu Mufulu, Dabvide áti nde “Mfumu”, ŋa ályele ti:
44 Mfumu aalyele kundaa Mfumu a me ti:
Bwa nsini ŋa kwogho e me kii babaghala
tee ŋa aantwulu me mitaara mi we ŋa nsie a myili mi we?
45 Kala ti Dabvide li mu ota nde “Mfumu”, lo bunu nde akughu ofirikala mwana a nde?» 46 Mbwuru si mumõ ka ákughu ogwa Yiisu mvuru mu ndagha nsyini o. Ya obaana etsughu ekye, ka oli a mbwuru wu áafirikabagha bukyini mu ogwa nde bifwulu o.
* 22:19 Denye, mupara wu esyeẽ wu bákafiri mpagha mu nde