22
Bamfumu bakuru mfwunu yi odzwa Yiisu
(Mat 26.1-5,14-16; Mar 14.1-2,10-11)
1 Kyiri kii mampa ma magwene a pfini, ki baakata Paake, ébehene.
2 Bakwuru ba bangaa ba Nzaami ya Baluo-mikyene bákasagha bu baadzwa Yiisu, lo bo báli a nzalamweẽ a baara.
Yuda kihi otyeghe Yiisu
3 Ankoho Satana ásomo mu mukolo a Yuda wu bákata Isikaryote. Nde áli mumõ ŋa kara li bantumu kwumu a buolo (12).
4 Nde ágyene ayigwihini ya bakwuru ba bangaa ba Nzaami ya bakwuru ba baakakebe Nzo a nzaami yi nene, mu mi mitala bunu nde akughu otyeghe Yiisu kundaa bo.
5 Bo básomo kunsa esee ya bagwihini ti bagwa nde nzi.
6 Yuda ákihi ya ábaana osagha mpeene yi faana mu otyeghe Yiisu ku ogwene a mpwumu a baara ogyahaba.
Binduono bi Yiisu bigyighili bilogho bibi kyiri kii Paake
(Mat 26.17-19; Mar 14.12-16)
7 Etsughu kii mampa ma magwene a pfini éto. Kye áli etsughu ki baakadzwa mwana a endoomo mu ogwa mukaba, mu odza kyiri kii Paake.
8 Mu obo, Yiisu ágweghe Piere ya Dzã, ya ályele kundaa bo ti: «Ligye ligyighili bilogho bi liidza bihi-a-be kyiri kii Paake.»
9 Bo báfwulu nde ti: «Kunu-ako we dzyi ti bihi ligyighili bye?»
10 Yiisu ágwi bo mvuru yi: «Mono, ŋa liisomo be munsa bvulu, be sa libwana a baghala mutsyini ya yughu li madza. Linama nde tee mu nzo yi aasomo nde,
11 ya lilyele nga a nzo bu: “Muluo bu afwulu we: Ngwumu a nzo yi aandza me kyiri kii Paake ya binduono bi me yini a yo?”
12 Nde sa asuo be ngwumu yi nene yi a ku yulu ku oli bilogho byehene mukughu. Me omo be liigyighili bilogho bi-odza mu kyiri kii Paake.»
13 Bo bágyene ya bámono mandagha mwohono ti bu ólyele bo Yiisu, ya bagyighili bi-odza bi kyiri kii Paake.
Nyuru ya makili ma Yiisu
(Mat 26.20,26-29; Mar 14.17,22-25; 1 Kor 11.23-26)
14 Matala mama odza bu mato, Yiisu ábwi nsini ya bantumu.
15 Nde ályele kundaa bo ti: «Me aandzyi ku olagha odza kyiri kii Paake ki ya be, nsomo-a-nsomo me mono mpara!
16 Mu kuulu me ndi mu olyele be yo, me ka aafirindza kye o, tee matala ma ootswighi kye mu Emfumu e Nzaami.»
17 Ya bu agwolo ebaha, nde ábvurulu matuono ya ályele ti: «Ligwolo ebaha ki, ya likaba kye be a be,
18 mu kuulu, me ndi mu olyele be, me ka afiriŋma mala ma bviini o, tee mu matala ma oogya Emfumu e Nzaami.»
19 Ŋa mbihi oŋo, nde ágwolo limpa, bu abvurulu matuono, nde átsyiri lo, ágwi bo lo ya ályele ti: «Yi me nyuru a me yi bágwi mu be. Liikasa bu mu okalibili me mweẽ.»
20 Bumõ si mu ebaha, bu bamana odza, nde ágwi bo kye ya ályele ti: «Ebaha ki eli ogwihini ku onyaghara mu makili ma me ma matsaŋama mu be.»
Yiisu lyele ti sa batyeghe nde
(Mat 26.21-25; Mar 14.18-21)
21 «Lo litala! Kwogho kii munde wu aatyeghe me eli emõ ya me ŋa yulu a tabele.
22 Mu engaŋma, Mwana a mbwuru faana ogye ti bu ogwaa Nzaami. Lo nyiĩ kundaa munde wu aatyeghe nde!»
23 Mu obo, bo bábaana ofwulu bo-a-bo, nande ŋa kara li bo aagyighili ndagha oyo.
Nande bvulu bukwuru ŋa kara li binduono
(Mat 20.24-28; 19.28; Mar 10.41-45)
24 Binduono si bíbaana otsoho bye-a-bye mu ogyahaba nande bvulu babake bukwuru.
25 Yiisu ályele bo ti: «Mikogho mi mansie miikatumu mansie ma bo, ya babo ba bali a litumu ŋa yulu a mo, baakata bo ba baakasa mi mibwe.
26 Lo ka oli bubo o mu be, ka lisa obo o. Ŋa kara li be, mbwuru wu bvulu bukwuru, akala ti wu bvulu bungagye, ya munde wu li mu okatumu, akala ti musala.
27 Nande bvulu bukwuru ŋa kara li munde wu aalabala myili mu odza ya munde wu li mu okasalala? Ka oli munde wu aalabala myili mu odza o? Lo ŋa kara li be, me ndi munde wu li mu okasalala.»
28 «Be lili babo ba baasi mukama ya me kunsa bigyeele.
29 Me mu obo, bu ógwi me Taara Emfumu, me obo si me aangwi be kye.
30 Mpaala be lidza ya liŋma emõ ya me ŋa tabele mu Emfumu e me. Ya be sa libwa nsini ŋa makubu mu olamana madzumu kwumu ya muolo (12) ma Isarayele.»
Yiisu lyele Piere ti sa atunu nde
(Mat 26.31-35; Mar 14.27-31; Dzã 13.37-38)
31 «Simõ, Simõ, Satana aaluomo we mu onyihi we ti bu baakakele bimburu bi bele,
32 Lo me aambuono Nzaami mu nkooro a we, mpaala kana li we linyaã obwa, ya mu matala ma akala aafiriyabvughuru we kundaa me, we gwa bambaala ba we bukyini.»
33 Piere ályele nde ti: «Mfumu, me aankughu mu osomo boloko ya mu okpa ya we.»
34 Yiisu ábvuhulu nde ti: «Piere, me ndyele we: Mu mpyibi yi a lolo yi, nsomo nsuhu akwolo, we sa tunu nsa tere ti we ka gyahaba me o.»
Empogholo e nzi, bikoghoro ya lipee
35 Yiisu áfirilyele kundaa bo ti: «Mu matala ma ángweghe me be ku ogwene obiri nzi, ku ogwene a empogholo, ku ogwene a bikoghoro, be áli liigweene a elogho?» Bo bábvuhulu nde ti: «Ti elogho we!»
36 Ya, nde ályele kundaa bo ti: «Lo mu matala ma, wu li a nzi, agwolo yo, bumõ si mu munde wu li a empogholo, agwolo kye, ya wu gwene a lipee atyeghe enkuru ya aswumu lipee limõ.
37 Me ndi mu olyele be ti, mandagha ma básono mu Mukaana a Nzaami mafaana otswighi mu me: Baatwulu nde mu muluo a baara ba babi. Mandagha mamo sa mamoŋono edzi-dzighi mu me.»
38 Bantumu bályele kundaa nde ti: «Mfumu, mapee mwolo mama.» Nde ábvuhulu bo ti: «Ookughu!»
Yiisu buono ku Munguo wu a mi-Olibve
(Mat 26.36-46; Mar 14.32-42)
39 Yiisu ápala ya ágyene ku Munguo wu a mi-Olibve ti bu óli epfu e nde. Binduono bi nde bínama nde.
40 Bu ato oko, nde ályele bo: «Lisamana mpaala be linyaã obwa mu bigyeele.»
41 Ŋa mbihi oŋo, nde ábulusihi bo ya ágyene mu etiiri ki bakughu otubu limeẽ, ákunu mabuo mu nsie ya ásamana.
42 Nde ályele bu: «Taara, kala we dzyi, maha me ebaha ki. Lo ka bu ndzyi me o, lo bu dzyi we.» [
43 Mu obo ngye-yulu áfi ku yulu mu ogwa nde bukyini.
44 Yiisu ámono mpara yi alagha kunsa mukolo, ya áfirisamana mu mpini yi luru. Tsughuru li nde líli ti mabere ma makili ma mali mu okatsolo mu nsie.]
45 Bu amana osamana, átemene ya ágyene ku oli binduono bi nde. Nde áyabaha bye bigyoŋomo tolo mu nkooro a nyiĩ.
46 Yiisu ályele bye ti: «Mu emakye be liigyoŋomo? Litemene, ya lisamana, mpaala linyaã obwa mu bigyeele.»
Bambumbulu basyimi Yiisu
(Mat 26.47-56; Mar 14.43-49; Dzã 18.3-11)
47 Ŋaala Yiisu nkini mu okabili, mpwumu a baara yígyi. Yuda, mumõ ŋa kara li bantumu kwumu a buolo (12), áayabiri mpwumu oyo. Nde áyasele ŋa bele a Yiisu mu onyuburu nde.
48 Yiisu ályele nde ti: «Yuda, me mu onyuburu we tyeghe Mwana a mbwuru!»
49 Ŋa omono binduono bi Yiisu mandagha ma mali mu ogya, bye bífwulu nde: «Mfumu, lidzwana mu mapee?»
50 Ya mumõ ŋa kara li bo ákaha musala a Mukwuru a bangaa ba nzaami ya atsyiri nde tswi lili kwogho-a-kwogho.
51 Lo Yiisu átsughu ndagha ti: «Linyaã! Lisa bwunu!» Mu obo, ábyeme tswi li mbwuru munde ya ádzuhu nde.
52 Ŋa mbihi oŋo, Yiisu ályele bakwuru ba bangaa ba Nzaami, bakwuru baba bankyele ba Nzo a nzaami yi nene ya bakwuru ba ba-Dzwife ba bágyi mu oyasyimi nde bu: «Be liigyi a mapee ya mimpagha, ti be liiyasyimi ntwumu,
53 bitsughu byehene, me aakankala ya be mu Nzo a nzaami yi nene, ya be ka liisyimi me o. Lo li me tala lili ndaa be ya lili lileene lili mpyibi.»
Piere tunu ti nde gyahaba Yiisu
(Mat 26.57–27.1; Mar 14.53–15.1; Dzã 18.13-27)
54 Mu obo, básyimi Yiisu, bábiri nde ya bágyene a nde ku nzo a mukwuru a bangaa ba nzaami. Piere ákanama bo la la.
55 Bábvughu mbaa ŋa kara-a-kara a mbala ya bábwi nsini. Piere ágyene ayibwa nsini ya baara ba bákagyoro mbaa.
56 Musala mutsyini wu mukaha wu áamono nde abwi nsini ŋa nkwu-a-mbaa, átuunu nde mihi ya ályele ti: «Baghala wuhu si aali ya nde.»
57 Lo Piere átunu ya ályele: «Ma mwana, me ka ngyahaba nde o.»
58 Mana matala bu maluru, mbwuru mukimi ámono nde ya ályele ti: «Wehe si li mumõ ŋa kara li baara ba bo.» Lo Piere ábvuhulu nde: «Pele ta baghala, ka oli me o.»
59 Tala litsyini bu liluru, mbwuru mukimi ágyighili onyeme: «Mu engaŋma baghala wu ya nde aali mu kuulu nde li musi Ngalile.»
60 Lo Piere ágwi mvuru yi: «Me ka ngyahaba mi dzyi we olyele o.» Mu ena kyini ekye, ŋaala Piere nkini mu okabili, nsuhu ákwolo.
61 Mfumu ákaghala ya átala Piere. Piere álibili mweẽ ndagha yi áli olyele nde Mfumu: «Mu mpyibi yi a lolo nsomo nsuhu akwolo, we sa tunu nsa tere ti we gyahaba me.»
62 Mu obo, Piere ábulupala ya ágwubulu mukaba a elili.
Baara batughu ya bakaha Yiisu
63 Baara ba bákakebe Yiisu bákasebe nde ya bákakaha nde.
64 Báfughu nde mihi ya bályele nde ti: «Bighili, nande aakaha we.»
65 Bo bákatsyala nde bitughu ku oluru.
Ekwuru kii ba-Dzwife esi muyala a Yiisu
66 Bwihi bu buki, ekwuru ki ba-Dzwife, bakwuru ba bangaa ba Nzaami ya baluo-mikyene bábvuŋunu ebini emõ. Bo bátumu bayabiri Yiisu kundaa ekwuru ki ba-Dzwife.
67 Bo bályele Yiisu ti: «Lyele bihi, kala we li Kriste.» Yiisu ábvuhulu bo ti: «Kala me ndyele be, be ka lisa kana o,
68 ya kala me mfwulu be, be ka ligwa me mvuru o.
69 Lo, obaana matala ma, Mwana a mbwuru sa abwa nsini ku kwogho-a-kwogho e Nzaami Nga-a-Mpwũ.»
70 Bo bwohono báfwulu nde ti: «We me Mwana a Nzaami?» Nde ábvuhulu bo ti: «Beme lilyele ti me ndi nde.»
71 Mu obo, bo bályele ti: «Bihi-a-be ka liifirisyili a nzala a bampughulu o. Bihi bameme liigyughu mi míipala mu muŋma a nde.»