9
Yiisu dzuhu enkpa-mihi kii emburu-ngughu
1 Yiisu bu akaluru mu nzili, ámono mbwuru wu áali enkpa-mihi kii emburu-ngughu.
2 Binduono bi nde bífwulu nde ndiri: «Muluo, nande áasi masumu mpaala baburu nde enkpa-mihi, ndeme, bwunu we biburu bi nde?»
3 Yiisu ábvuhulu bo ti: «Ka oli mu nkooro a masumu ma nde bwunu we mama biburu bi nde o? Lo mu kuulu bigyighili bi Nzaami bimoŋono mu nde!
4 Ŋaala bwihi nkini buki, bihi lifaana osala esala ki munde wu aagweghe me. Mpyibi yili mu ogya yiili mbwuru si mumõ ka kughu osala esala o.
5 Ŋaala me nkini ndi ŋa nsie, me ndi otsyeme o nsie.»
6 Yiisu ámana obili obo, átswulu manteẽ ŋa nsie, ápworo toro mu mõ ya ákili lo mu mihi mi enkpa-mihi.
7 Ya Yiisu ályele kundaa nde ti: «Gye yiswagha busu mu edzyi kii Silowe», mbaala ti, «wu bágweghe». Enkpa-mihi égyene, éswagha busu, ya ékayamono ŋa ékayabvughuru kye.
8 Baara ba bákakala ya nde kara lilo, ya babo ba bátswama okamono wu aakaluomo nzi, bályele ti: «Wu ka li mbwuru wu aakabwa nsini mu okaluomo nzi o?»
9 Baara babamõ bákalyele ti: «Me nde!» Babake ti: «Pele, mbwuru wu bali efa emõ ya nde.» Lo ndeme ákalyele ti: «Ngu me.»
10 Mu obo bo báfwulu nde ti: «Bunu-abo mihi mi we miisi mu odzughu?»
11 Nde ábvuhulu ti: «Mbwuru wu a nkwumu a Yiisu aapworo toro, aakili me lo mu mihi ya aalyele me ti: “Gye yiswagha busu mu edzyi kii Silowe”. Me obo me aangyene, me aanswagha busu ya me aambwi omono.»
12 Bo báfwulu nde ti: «Nde kunu-ako ali?» Nde ábvuhulu ti: «Me ka nsoolo o.»
Ba-Faridzyẽ bagwi enkpa-mihi ki édzughu bifwulu
13 Baara bábiri mbwuru wu áali enkpa-mihi kundaa ba-Faridzyẽ.
14 Ankoho ekye eli etsughu kii sabate ki ópworo Yiisu toro ya ádzuhu mihi mi mbwuru munde.
15 Ba-Faridzyẽ si báfwulu nde bunu-abo nde aabaana omono. Nde ábvuhulu bo ti: «Nde aakili me toro mu mihi, me aanswagha busu, ya me aambwi omono.»
16 Ŋa kara li ba-Faridzyẽ, babamõ bákalyele ti: «Mbwuru wu ka aafi kundaa Nzaami o, mu kuulu nde ka li mu ogwa etsughu kii sabate budziri o.» Lo babake bákalyele ti: «Bunu-abo mbwuru nga-a-masumu akughu ogyighili bilyimi bii okiŋimi bibi bu?» Ya ba-Faridzyẽ bákaghaba.
17 Bo báfirifwulu mbwuru wu áli enkpa-mihi ti: «Ya we, we bunu lyele mu mbwuru munde wu aadzuhu we mihi?» Nde ábvuhulu kundaa bo ti: «Nde li mubighili.»
18 Lo bamfumu ba-Dzwife bábihi osa kana ti, mbwuru wu li mu okamono wu áli enkpa-mihi aakakala. Mu obo, bo báti ba báburu nde mbili,
19 ya báfwulu bo ti: «Baghala wu li mwana a be? Ngaŋma nde áli enkpa-mihi ŋa líburu be nde? Ya mu bu, bunu-abo nde aasi mu omono?»
20 Ba báburu nde bábvuhulu ti: «Bihi lisoolo ti wu mwana a bihi ya nde áli enkpa-mihi ŋa líburu bihi nde,
21 lo bihi ka lisoolo o bunu-abo nde aasi mu omono ya nande aadzuhu nde mihi. Be lifwulu ndeme, buta nde li mbwuru wu akulu, nde ndeme kughu ogwa mvuru mu mi mitala nde!»
22 Ba báburu nde bábili obo mu nkooro a nzalamweẽ a bamfumu ba-Dzwife ba áli bagwolo mukakana wu opaha mu nzo a lisamana a ba-Dzwife, nswe munde wu aalyele ti Yiisu me Kriste.
23 Me mu obo ba báburu nde bályele ti: «Nde li mbwuru wu akulu, lifwulu ndeme.»
24 Ba-Faridzyẽ báfirita mbwuru munde wu áli enkpa-mihi mbili, ya bo bályele kundaa nde ti: «Gwa nsia kundaa Nzaami! Bihi lisoolo ti mbwuru munde li nga-a-masumu.»
25 Nde ábvuhulu kundaa bo ti: «Me ka nsoolo o kala ti nde nga-a-masumu ali. Lo me yi nsoolo me ndagha yini a mõ: Me áandi enkpa-mihi, mu bu me ndi mu okamono!»
26 Bo báfwulu nde ti: «Nde emakye aasi we? Bunu-abo nde aadzubulu we mihi?»
27 Nde ábvuhulu ti: «Me maandyele be yo, lo be ka liigyughu me o! Mu emakye be lidzyi yo ofirigyughu mu sa likimi? Behe si nzala a kuulu ti likala binduono bi nde?»
28 Ba-Faridzyẽ bábwi otughu nde ya bályele kundaa nde ti: «Me we li enduono e nde! Bihi, bihi lili binduono bi Moyidze.
29 Bihi lisoolo ti Nzaami ábili kundaa Moyidze. Lo mbwuru wu, bihi ka lisoolo ku aafi nde o!»
30 Baghala ábvuhulu bo ti: «Yi ndagha yi okiŋimi: Nde aadzubulu me mihi, lo be ka lisoolo ku aafi nde o!
31 Baara bwohono basoolo ti Nzaami ka aakagyughu banga-a-masumu o, lo nde aakagyughu mbwuru wu aakagwa nde budziri ya aakasa waa li nde.
32 Kaala bihi nkini límaagyughu ti mbwuru ámaadzubulu mihi mi munde wu báburu enkpa-mihi o.
33 Kala mbwuru wu ka áfi kundaa Nzaami o, nde ka aakaagyighili ndagha si mõ o.»
34 Ba-Faridzyẽ bábvuhulu nde ti: «We wu li kunsa masumu obaana bu báburu we, me we kughu oluo bihi!» Ya bo bábyi nde ágye ku mbala.
Okala binkpa-mihi mu mufulu
35 Yiisu agyughu ti bo baabyi mbwuru munde. Nde áyimono nde ya áfwulu nde ti: «We aasi kana mu Mwana a mbwuru?»
36 Nde ábvuhulu ti: «Mfumu, nde nande ali mpaala me nsa kana mu nde?»
37 Yiisu ábvuhulu nde ti: «We aamono nde! Me munde wu li mu okabili ya we.»
38 Mbwuru munde ábvuhulu nde ti: «Mfumu, me nsi kana!» Ya nde ákunu mabuo mu nsie ŋa nkulu a nde.
39 Yiisu áfirilyele ti: «Me aangyi mu nsie mu oyasa muyala, mpaala ba baagwene okamono bamono, ya ba baakamono bakala binkpa-mihi.»
40 Ndaama a ba-Faridzyẽ ba báli oŋo bágyughu mandagha mamo ya báfwulu nde ti: «Bihi si lili binkpa-mihi?»
41 Yiisu ábvuhulu bo ti: «Kala ti be áli binkpa-mihi, be ka likaakala a masumu o. Lo mu matala ma lili mu okalyele be ti: “Bihi lili mu omono”, masumu ma be mali nkini ya be».