21
Yiisu moŋono kundaa binduono nsaama
1 Ŋa mbihi oŋo, Yiisu áfirimoŋono kundaa binduono mu mukogho a mubu wu a Tiberyade. Bu me bu ámoŋono nde.
2 Simõ-Piere, Toma wu baakata ti Mbu, Natanayele wu a bvulu lili Kaana mu Ngalile, baana ba Dzebede ba babaghala ya binduono byele bikimi, báli emõ.
3 Simõ-Piere ályele bo ti: «Me ngyene ku osyama banswi.» Bo bályele nde ti: «Bihi si, ya we liigye.» Bo bápala ya básomo mu bwara. Lo mu mpyibi oyo, bo ka bábagha si nswi mumõ o.
4 Mu minkya-nkya, Yiisu ágyi ya átemene ŋa mukogho a mubu, lo binduono ka bíkasoolo o ti nde áali.
5 Yiisu áfwulu bo ti: «Baana ba me! Be ka lili a nswi wu odza o?» Bo bábvuhulu nde ti: «Pele!»
6 Nde ályele bo ti: «Litubu likoho ku ngulu yi a kwogho kii babaghala yi a bwara ya be sa libagha banswi.» Mu obo, bo bátubu likoho, ya ka bákaleene opaha lo mu madza o, mu kuulu banswi ba bákogholo áli balagha.
7 Enduono ki ókadzyi Yiisu ku olagha élyele Piere ti: «Munde me Mfumu!» Simõ-Piere bu agyughu ti munde me Mfumu, ásyere mu bala enkuru e nde kii ŋa yulu ki áli amaha nde, mu kuulu nde áli mpene, ya ábwi mu madza.
8 Binduono bibike bíyabvughuru ya bwara ku mukogho a madza, ya bákayadzuru likoho li lílwulu mu banswi, mu kuulu bo ka báli la ya mukogho a madza o, yini a ku bele a mankpaã nkama (100).
9 Bo bu bapala mu bwara, bámono ŋa ebini ekye mbaa yi makala, nswi ŋa yulu a mo ya limpa.
10 Yiisu ályele bo ti: «Ligya a ndaama a banswi mu babo ba liibagha be.»
11 Simõ-Piere áfirikumu munsa bwara ya ádzuru likoho ŋa nsie. Likoho áli lilwulu mu banswi, nkama ya makwumu-mataana ya batere (153) ma banswi ba banene. Lo, si buulu ti banswi áli balagha, likoho ka líkagha o.
12 Yiisu ályele bo ti: «Liyadza». Enduono si emõ ka ébagha bukyini o mu ofwulu nde ti «We nande li?» Mu kuulu bo bákasoolo ti nde me Mfumu.
13 Yiisu ásele ŋa báli bo, ágwolo limpa ya ágwi bo lo, nde ási bwunu obo si mu nswi.
14 Lilo líli sa lili tere li óyamoŋono Yiisu kundaa binduono bi nde, ŋa mbihi a ŋa ásighili nde ŋa kara li ba bákpi.
Yiisu ya Piere
15 Bo bamana odza, Yiisu áfwulu Simõ-Piere ti: «Simõ, mwana a Dzã, we dzyi me ku obvulu babake ba?» Nde ábvuhulu nde ti: «Eẽ, Mfumu, we soolo ti me ndzyi we.» Mu obo Yiisu ályele nde ti: «Kebe baana ba bindoomo ba me.»
16 Mu sa lili ywolo, Yiisu áfirifwulu Piere ndiri: «Simõ, mwana a Dzã, we dzyi me?» Piere ábvuhulu nde ti: «Eẽ, Mfumu, we soolo ti me ndzyi we.» Yiisu ályele nde ti: «Kala munkaala bindoomo bi me.»
17 Mu sa lili tere, Yiisu áfirifwulu Piere ti: «Simõ, mwana a Dzã, we dzyi me?» Piere ányoõ mu kuulu Yiisu áfwulu nde mu sa lili tere ti: «We dzyi me?» Ya nde ábvuhulu ti: «Mfumu, we wu soolo mandagha mwohono, we gyighili osoolo ti me ndzyi we.» Yiisu ályele nde ti: «Kebe bindoomo bi me.
18 Mu engaŋma me ndyele we ti: ŋa áli we munkuru-mbala, we áakakuru musyi a bala a we weme ya áakagye ku ákadzyi we. Lo ŋa akala aaŋmini we, we sa gyala myaã ya mbwuru mukimi akala aakuru we musyi a bala, ya obiri we ku akala aagwene dzyi we.»
19 Yiisu ábili obo mu osuo bu akala lipfu li Piere liigwa Nzaami nsia. Ŋa mbihi oŋo, Yiisu ályele nde ti: «Nama me.»
Yiisu ya enduono ki ákadzyi nde
20 Piere bu akaghala ku mbihi, ámono enduono ki ókadzyi Yiisu mu okayanama bo. Me nde áli aasiŋi ŋa etulu e Yiisu, ŋa bákadza bo, ya ályele ti: «Mfumu, na munde aatyeghe we?»
21 Piere bu amono nde, áfwulu Yiisu ti: «Mfumu, nde bunu akala aabwana?»
22 Yiisu ábvuhulu nde ti: «Kala me ndzyi ti nde akala mweẽ tee mu matala ma aayamvughuru me, ŋana yitala we? We, nama me!»
23 Mu ndagha oyo, nsia yitsaŋama ŋa kara li binduono ti enduono ekye ka ekpa o. Mu engaŋma Yiisu ka ályele Piere o ti Dzã ka akpa o, lo nde ályele bu: «Kala me ndzyi ti nde akala mweẽ tee mu matala ma aayamvughuru me, ŋana yitala we?»
24 Me enduono ekye kyeme eli mu osuo bumpughulu mu mandagha mamo mwohono ya aasono mo, ya bihi lisoolo ti bumpughulu bu nde buli bubu ngaŋma.
25 Yiisu áfirisa mandagha ma malagha makimi. Kala ti ali basono nsyini-nsyini mu mõ, me aantsimi ti, nkini nsie nsyini ka yikaabagha ebini o kii otwulu mikaana myehene mimye mi bakaasono.