22
Yes daaba to Yuda tiil eez to tirav Yesu imaat
(Mt 26:1-5; Mk 14:1-2; Yo 11:45-53)
Saawe to lupuuŋ tiina to yes Yuda tau tilup zi pa suŋuuŋ ve tighan mberet tau le yis mako na, ene ilam igharau wa. Saawe tana, tiwaato tighe ‘Pasova.’ * *
Yes daaba to watooŋrau tomania yes ŋgara to tutuuŋ tiroi pa eval tiina tau titaghon Yesu na. Tighe pale tipaburigin malmal ma vene. Tauvene tiil eez to tikis Yesu ve tiravu imaat. *
Yudas isaav ighe i pale ighur Yesu ila koiŋa nimazi
(Mt 26:14-16; Mk 14:10-11)
Saawe tana, Sadan izeev Yudas Iskariot. Mbiwa to Yesu saŋavul ve ru, i toozi ee. *
Tauvene i ila to yes daaba to watooŋrau ve ŋginiiŋa to Rumei Tiina, ve yesŋa tivasavo zi pa eez sindei tau i pale ighur Yesu ila nimazi. Yes tilooŋ saveeŋ tooni le lolozi poia kat, ve yesŋa timbu saveeŋ tighe pale tigham le maet siriv. Yudas iyok pa saveeŋ toozi, ve ila isasaŋan. Ighe saawe poia eta ivot, ve eval tiina tileep tomania Yesu mako, o ighuru ila nimazi.
Mbiwa to Yesu tila tigharaat aniiŋ to Pasova
(Mt 26:17-19; Mk 14:12-16; Yo 13:21-30)
Tilepleep le saawe to lupuuŋ tiina to ghaniiŋ mberet tau le yis mako na ivot. Mataaz tana, ene saawe to tirav sipsip natŋa pa ghanghaniiŋ to Pasova itaghon tutuuŋ to Maaron. *
Tauvene Yesu imbaaŋ Petrus yesuru Yoan ighe: “Yamru amuuŋ ala ve agharaat leen aniiŋ to Pasova. Leso ravrav na, talup ghiit pa ghanghaniiŋ.”
Yesuru tighasoni tighe: “Yo ughe nila nigharaata izi sindei?”
10 Yesu iyol aliŋazi ighe: “Yamru aloŋ ala nugh tiina Yerusalem, mako aghita ŋeer ee ibaad uur to yaa, ve ilaagh ŋarui gham ilat. Matamim kisini ve ataghoni. Ruum sindei tau ighe i iloŋ ila, yamru ataghoni aloŋ ala. 11 Ve asaav pa ruum tawe taama aghe: ‘Paduduŋaaŋ toit ighason ghom ighe: Ruum loolo tau yo ughuru pa yes loomba na, igheen sindei? Pa i ighe tomania mbiwa tooni tilup zi ta sene pa ghanghaniiŋ to Pasova.’ 12 Ŋeer tana pale itotoi ruum loolo tiina ee payam. Igheen izala saaŋa. Nugh to lepoogh ve ghanghaniiŋ, ene tigharaata wa. Yamru agharaat leen aniiŋ izi ta sewe.”
13 Yesu isavsaav pazi le isov, ra yesuru tipuli, ve tiloŋ tila Yerusalem, ve tighita gabua isov ivot itaghon Yesu aliiŋa. Tauvene tigharaat aniiŋ to Pasova izi ta sewe.
Yesu tomania mbiwa tooni tighan aniiŋ to Pasova
(Mt 26:20-25; Mk 14:17-21; Yo 13:21-30)
14 Ravrav izi, ve saawe to Pasova ivot, ra Yesu tomania mbaŋooŋa
tooni tilup zi, ve mbolezi izi pa ghanghaniiŋ. 15 I isaav pazi ighe: “Ŋgar tsiau iyaryaaŋ naghe itiŋa talup ghiit pa ghanghaniiŋ to Pasova tane le isov, o nagham yavyavuuŋ. 16 Ve yau nasaav payam: Irau naghan aniiŋ to Pasova muul mako le Maaron itotoi pooz tooni ivot ighazooŋ ve Pasova anooŋa tooni ivot.” *
Yesu irei mberet ve vaen pa mbiwa tooni
(Mt 26:26-30; Mk 14:22-26; 1Kor 11:23-25)
17 Ra Yesu igham rubruub vaen, ipait Maaron pani, ve izuzuuna ila pazi. Ve isaav pazi ighe: “Aghamu ve aghun le irau gham. 18 Yau nasaav payam: Yau aat naghun vaen muul mako le irau Maaron itotoi pooz tooni ivot ighazooŋ.”
19 Ra igham mberet, ipait Maaron pani, iteeva, ve ireii irau zi. Ve isaav pazi ighe: “Ene yau mizag. Yau aat napul taug ve namaat payam. Ŋgar tau naghamu ne, matamim kisini ve ataghoni. Leso matamim iŋgal ghau.” *
20 Tighan le isov, ra Yesu itaghon ŋgar raraate pa rubruub vaen. Ighamu ve isaav ighe: “Rubruub tane, ene siŋig tau pale imaliŋ payam ve ipariaaŋ saveeŋ mbuaaŋ to eez paaghu tau pale Maaron ve tamtamon tivalupu zi timin eemon. *
21 Eemon alooŋ. Tsiam ee tau ilepleep tomani ghiit pa ghanghaniiŋ ne, pale ighur ghau nala koiagŋa nimazi. *
22 Onoon, Tamtamon Naatu, i aat itaghon eez tau Maaron ighuru pani na. Eemon ŋeer tau pale ighuru ila koiŋa nimazi, ene ikaria tauu wa.” *
23 Mbiwa tooni tilooŋ saveeŋ tane le tigham ŋgar naol ve tivaghasoni zi tighe: “Wai, iit tane, sei pale igham tauvene?”
Ŋeer tau ighe imin tiina, i aat itatan tauu
(Mt 20:25-27; Mk 10:42-44)
24 Ra mbiwa tooni tivazorai zi pa toozi sei ta eeza tiina iliiv zi tisov. *
25 Tauvene Yesu isaav pazi ighe: “Ŋgar to nugh nugh tau Yuda mako na, yam awataghi wa. Kinik toozi tipapait tauzi ezazi, ve monmon titotoi tapirizi pa yes tau tileep ila sambazi na, ve titatan zi. Ve daaba siriv tau tiŋginŋgin zi na, tighe tamtamon tipait zi pa uleeŋ tau tighamgham pazi na. 26 Eemon ŋgar tauvene igheen tsiam sov. Tamtamon tau ighe eeza tiina kat iliiv yam asov na, i aat itatan tauu eeza, ve igham uraat payam imin tazmimŋa geegeu. Ve ŋeer tau ighe imuuŋ payam na, i aat ibees payam. *
27 Laak, sei ta eeza tiina? Ŋeer tau mboole izi ve ighanghan, ma ŋeer tau iŋgalŋgal aniiŋ ve ibesbees pani ne? Ene i ta mboole izi ve ighanghan. Ve aghita. Yau naleep tomani gham, ve nabesbees payam.” *
28 “Onoon, tovaaŋ naol ivot payau. Eemon yam apul ghau mako. Ayozyooz tomani ghau le ilam aazne. 29-30 Tauvene yau aat naghur gham pa uraat to ghamuuŋ pooz, imin Tamaŋ ighur ghau to nagham pooz. Leso murei aleep ila niamim to ghamuuŋ pooz izi nugh tsiau, ve aŋgin rumei saŋavul ve ru to yes Israela. Ve itiŋa pale talup ghiit ila boor tsiau, ve taghanghan ve taghunghun.” *
Yesu isaav ighe Petrus pale ipaisamuna
(Mt 26:31-35; Mk 14:27-31; Yo 13:36-38)
31 Ra Yesu isaav pa Simon Petrus ighe: “Oo Simon Simon, uyamaan ghom wa! Sadan izuari ghi ighe igham gham amin le. Tauvene i pale itoov ghuruuŋ ila tsiam imin ŋeer tau ilos wit tooni ve itiri izaa, leso ivalagh anooŋa ila soghan, ve uuli ila soghan. *
32 Eemon yau naghur ghom ila suŋuuŋ tsiau wa: Leso utap pa ghuruuŋ ila tsio sov. Ve saawe tau yo utoor ŋgar tsio ve umuul, yo aat upalot toŋvetaz tsio.” *
33 Petrus ilooŋ saveeŋ tane, ve isaav pa Yesu ighe: “Tiina, yau irau napul ghom mako. Isaav ighe tighur ghom uloŋ ula ruum to yavyavuuŋ, ene aat ituru tala. Ve isaav ighe tirav ghom umaat, ene aat yau paam, tirav ghau namaat tomani ghom!”
34 Tauvene Yesu iyol aliiŋa ighe: “Aa Petrus, nasaav payo kat. Mboŋ aazne, yo aat upaisamun ghau pai tol, o tatareek itaŋ.”
Yes mbiwa aat tigham lugluug, pepeel ve mbuzaagh ve tilaagh tomania
35 Ra Yesu ighason mbiwa tooni ighe: “Laak, muuŋ saawe tau nambaaŋ gham ala pa uraat na, yau nasaav payam naghe: Yam alaagh tomania lugluug, pepeel, ma zuzuuŋa to aghemim sov. Ve mindai? Saawe tana, yam ambool pa gabua eta?”
Yes tiyol aliiŋa tighe: “Mako. Yei nimbool pa gabua eta mako.” *
36 Yesu isaav pazi muul ighe: “Aazne, ene saawe ite. Isaav ighe lemim lugluug, na aghamu tomania pepeel, ve alaagh tomania. Ve ighe lemim mbuzaagh mako, na ala agholia nonoghiiŋa tsiam to ŋgoaaŋ, mako agham maeta, ve ala aghol lemim mbuzaagh. 37 Pasaa, Maaron aliiŋa ziiri ee tau tiboode na isaav ighe:
‘Yes tighita tighe i tamtamon saghati ee tau imalaaŋ pa tutuuŋ.’
Mboŋ aazne, saveeŋ tane aat ighur anooŋa ivot payau itaghon Maaron ŋgar tooni. Pasaa, saveeŋ naol tau tiboode izaa tsiau na, anooŋa ighe ivot tane.” *
38 Mbiwa tooni tisaav pani tighe: “Tiina, ughita. Mbuzaagh ru tane.”
Yesu isaav pazi ighe: “Ena irau.”
Yesu isuŋ izi loloz Oliv
(Mt 26:36-46; Mk 14:32-42)
39 Ra Yesu ipul nugh tiina Yerusalem, ve izala pa loloz Oliv itaghon ŋgar tau monmon ighamghamu na. Ve mbiwa tooni titaghoni gha yesŋa tizala. 40 Tila tivot ta sewe, ve i isaav pazi ighe: “Yam aleep ta sene ve asuŋ Maaron. Leso atap pa tovaaŋ sov.” *
41 Ra ipul zi tizi tileep, ve ilaagh ila soghan rig, ve iput aaghe ve isuŋ. 42 Ighe: “O Tamaŋ, ighe lolom tauvene, na upasalia rubruub tane payau. Eemon utaghon ŋgar tsiau sov. Utaghon taum lolom.” *
43 Saawe tau Yesu isuŋsuŋ, aŋela ee to sambam izilam ve ipaloti. 44 Yesu loolo ipataŋan kat le punita tomania siŋ toŋtoŋia izi taan. Tauvene isuŋ ariaaŋ kat. *
45 Isuŋ le isov, ra imuul ila to mbiwa tooni, ve ighit zi tighengheen. Pasaa, lolozi ipataŋan kat. 46 Tauvene isaav pazi ighe: “Wai, yam agheen pasaa? Aburig ve asuŋ Maaron. Mako pale tovaaŋ ivot payam ve atap.”
Tikis Yesu
(Mt 26:47-56; Mk 14:43-50; Yo 18:3-11)
47 Yesu isavsaav soone, ve Yudas igherev eval tiina gha tila tivot tooni. (Mbiwa saŋavul ve ru, Yudas, i toozi ee.) I iŋarui Yesu ila ighe iyaŋin pani. 48 Yesu isaav pani ighe: “Yudas, mindai? Yo ughe uyaŋin pa Tamtamon Naatu, gha leso ughuru ila koiŋa nimazi?”
49 Mbiwa tau tiyozyooz tomania Yesu na, tighilaal gabua tau pale ivot. Tauvene tighasoni tighe: “Tiina, mindai? Pale nipas mbuzaagh ve nirav zi?”
50 Ra toozi ee, ipas mbuzaagh tooni izaa, ve isiki le isap motin ŋeer ee taliiŋa, ziige ila pa tapir. Ŋeer tawe, i daaba to watooŋrau besooŋa tooni. 51 Eemon Yesu isaav ighe: “Ai, irao! Apul zi tigham ŋgar tane.” Ra igham besooŋa tana taliiŋa, ve ipaako ila niia le poia muul.
52 Ra Yesu isaav pa yes zeran to watooŋrau tomania ŋginiiŋa to Rumei Tiina, ve pooza siriv tau tilam pa kisiiŋni na ighe: “Mindai ta alaagh tomania mbuzaagh ma zaab, ve alam pa kisiiŋ ghau? Yau ŋeer to ghamuuŋ malmal? 53 Saawe naol, itiŋa talepleep izi Rumei Tiina naagho. Puughu mindai ta akis ghau pataghaaŋ ta sewe mako? Poia. Akis ghau lak. Mboŋ aazne, ene saawe tsiam. Pa ŋgar to ndoroom igham uraat toman tapiri.”
Petrus ipaisamun Yesu eeza
(Mt 26:69-75; Mk 14:66-72; Yo 18:25-27)
54 Yesu isavia saveeŋ tane le isov, ra tikisi, ve tighamu tila, ve tighuru iloŋ ila daaba to watooŋrau ruum tooni. Petrus itaghon zi, eemon ilaagh soghan rig gha ila. 55 Tamtamon siriv tindav yav izi sirsiir to ruum tawe loolo, ve mbolezi izi ila yav ziige. Tauvene Petrus ila ve mboole izi tomani zi.
56 Malau mako ve besooŋa livaa paaghu ee ila le ighita Petrus mboole izi yav ziige. Tauvene itugh maata pani, ve isaav ighe: “Ou, ŋeer tane ilaghlaagh tomania Yesu paam.”
57 Eemon Petrus ipaisamun tauu ighe: “Wai livaa, ŋeer tawe, yau nawataghi mako.”
58 Tileep rig, ve ŋeer ite ilam le aana ighilaal Petrus. Tauvene isaav pani ighe: “Ai, yo tane, toozi ee paam!”
Eemon Petrus iyol aliiŋa ighe: “Ee-e ŋeer tsiau, yau mako.”
59 Tileep rig, ra ŋeer ite iburig gha aana aavo iyaryaaŋ ighe: “Onoon kat, ŋeer tane, i ilaghlaagh tomania Yesu. Pa i paam to Galilaia.”
60 Eemon Petrus iyol aliiŋa ighe: “Wai ŋeer tsiau, saveeŋ tau yo usavia na, yau nawataghi rigta mako.” Petrus isavsaav soone, ve tatareek itaŋ. 61 Saawe duduuŋ tana, Yesu itoor ghi, ve maata imuul ila pa Petrus. Petrus ighita, ve maata iŋgal saveeŋ tau Yesu isavia pani na. Saveeŋ tauvene: “Mboŋ aazne, yo aat upaisamun ghau pai tol le isov, o tatareek itaŋ.” 62 Tauvene Petrus iburig ivot ila muuri, ve itaŋ tiina toman loolo isaghat kat.
Tirav Yesu ve tipamogheraini
(Mt 26:67-68; Mk 14:65)
63 Yes tau tikiskis Yesu na, tiravravu, ve tipamogheraini. 64 Tipoos maata pa uuli ve tighasoni tighe: “Yo propet, ne? Poia. Usaav lak! Sei ta irav ghom ne?” 65 Yes tiveleghi ve tisik saveeŋ sasaghati naol pani.
Tipayooz Yesu ila daaba to yes Yuda naghozi
(Mt 26:59-66; Mk 14:55-64; Yo 18:19-24)
66 Tilepleep le nughizau, ra ŋginiiŋa to yes Yuda tilup zi izi niazi to lupuuŋ. Yes daaba to watooŋrau ve yes ŋgara to tutuuŋ paam tileep ila lupuuŋ tawe loolo. Ra tigham Yesu ila ivot toozi ve tipayooze ila naghozi, ve yes pooza tawe tisaav pani tighe: 67-68 “Isaav ighe yo Mesia, na usaav ghazooŋa payei!”
Yesu iyol aliŋazi ighe: “Isaav ighe yau nasaav tauvene payam, yam irau aghur ila aliŋag mako. Ve isaav ighe naghason gham pa gabua eta, yam irau ayol aliŋag mako. 69 Eemon aazne ve ila,
Tamtamon Naatu pale ileep ila niia to ghamuuŋ pooz tau igheen ila Maaron saksaki niima tapir.” *
70 Yes tilooŋ saveeŋ tane, ve tisov tilup avozi ve tighasoni muul tighe: “Mindai, yo ughe yo Maaron Naatu?”
Yesu iyol aliŋazi ighe: “Saveeŋ tauta taumim asavia na.”
71 Yes tilooŋ saveeŋ tane, ve tisaav tighe: “Isov wa! Tail tamtamon ite paam to ipariaaŋ saveeŋ muul pasaa? Aazne, talooŋ katin saveeŋ ila i tauu aavo wa.”
* 22:1 Pasova, ene lupuuŋ tiina to yes Yuda tau matazi iŋgal imuul ila pa saawe tau timbuzŋa tileep saghat izi Isip, ve Maaron igham mulin zi ila yes Isipa nimazi. * 22:1 Igham 12:15+ * 22:2 Mbo 2:2; Mbaŋ 4:27 * 22:3 Yo 13:2, 27 * 22:7 Igham 12:18+ 22:14 Mbaŋooŋa tane, ene mbiwa saŋavul ve ru to Yesu. * 22:16 Lu 13:29, 14:15 * 22:19 1Kor 10:16-17 * 22:20 Igham 24:8; Hib 9:12, 10:10 * 22:21 Mbo 41:9; Yo 13:21+ * 22:22 Mbaŋ 1:6, 2:23 * 22:24 Mk 9:34+; Lu 9:46 * 22:26 1Pe 5:3 * 22:27 Mt 20:28; Yo 13:12+; Pil 2:7 * 22:29-30 Mt 19:28; Lu 14:15; Syg 3:21, 19:9 * 22:31 2Kor 2:11; 1Pe 5:8 * 22:32 Yo 17:9, 21:15+ * 22:35 Mt 10:9; Lu 9:3 * 22:37 Is 53:12; Lu 24:26+ * 22:40 Mt 6:13 * 22:42 Mt 6:10; Yo 6:38 * 22:44 Yo 12:27; Hib 5:7 * 22:69 Dan 7:13; Mbaŋ 7:56; Hib 1:3, 8:1