18
Saveeŋ palelaaŋ to naar tau inoknok ghasoniiŋ pa uleeŋ
Yesu isavia saveeŋ palelaaŋ tane pa mbiwa tooni to ipalot zi. Leso tinizi imum pa suŋuuŋ sov, ve tisuŋ pa Maaron irau saawe. *
I isaav pazi ighe: “Nugh ee, daaba toozi to gharatooŋ saveeŋ iroi pa Maaron mako, ve igham ŋgar pa tamtamon eta mako. Nugh tawe, naar ee ilepleep. Monmon i ilala to daaba tana, ve itaŋtaŋ raraini ighe: ‘Ŋgar tau koiag igham payau, ene iduduuŋ mako. Uul ghau ve ugharaat saveeŋ tsiau itaghon ŋgar duduuŋa.’
“Saawe malau, daaba tana imbuzir pa uleeŋ naar tana. Eemon i inoknoki tauvene le murei ra, daaba tana isaav pa tauu ighe: ‘Yau tane naroi pa Maaron mako. Ve tamtamon paam, nagham ŋgar pazi mako. Eemon naar tane igham pararaiŋ payau ila ila le tinig imum pani kat. Tambaaŋo. Yau aat nauule ve nagharaat saveeŋ tooni. Mako pale inoknok ghau tauvene.’ ” *
Ra Tiina toit Yesu isaav muul ighe: “Alooŋ saveeŋ to daaba saghati tana wa? Isaav ighe tamtamon tauvene ilooŋ naar tana aliiŋa ve igharaat pataŋani tooni, ene pale Maaron igham mindai pa yes tau i tauu isiigh zi timin le na? Isaav ighe koiazŋa tigham sosor pazi, ve yes titaŋ raraini pa mboŋ ve mataaz, pale izuar pa uleeŋ zi? Ene aat mako. *
Yau nasaav payam: I pale iuul zi pa pataŋani toozi rekia mon, ve igharaat saveeŋ toozi itaghon ŋgar duduuŋa. Eemon saawe tau Tamtamon Naatu imuul ilam, pale ighita yes tau tileep izi taan na tighur ila tooni, ma mako?” *
Saveeŋ palelaaŋ to ŋeer to tutuuŋ ve ŋeer to yauŋ takes
Yesu isavia saveeŋ palelaaŋ tane iŋarui zeran siriv tau tinumeer tauzi tighe yes mon tiduduuŋ ila Maaron maata, ve matazi veleghin zetazŋa siriv. *
10 “Pai ee, zeran ru tila Rumei Tiina tighe tisuŋ. Ee, ene ŋeer tutuuŋa. Ve ite, i ŋeer to yauŋ takes. 11 Ŋeer to tutuuŋ ila iyooz, ve isuŋ ila loolo ighe: ‘Aa Maaron, yau napakur ghom toman lolog poia. Pasaa, yau tane namin tamtamon siriv mako. Yau naum mako, naghur boog mako, ve ŋgar tau iduduuŋ ila yo matam na yau nasapir pani rigta mako. Ŋeer to yauŋ takes tane paam, yau namin i mako. *
12 Wik ta naol ne, yau naŋgun taug pa ghaniiŋ aniiŋ pai ru itaghon suŋuuŋ ŋgara. Ve monmon navalagh gabua isov tau nagham zi na timin ŋgun saŋavul, ve naghur ŋgun eŋaeŋa ilat payo.’ *
13 “I isuŋsuŋ, ve ŋeer to yauŋ takes iyooz soghan. Maata izaa mako. Itud, ve iposai gargari toman taŋiiz. Pasaa, loolo ipataŋan pa sosor tooni. Tauvene isaav mon ighe: ‘Oo Maaron, yau tane, ŋeer to ghamuuŋ sosor. Lolom isaghatin ghau, ve ureu sosor tsiau ilale!’ ” *
14 Ra Yesu iseeŋ saveeŋ tooni ighe: “Yau nasaav payam. Saawe tau ŋeer to yauŋ takes tana ivot gha ila pa ruum tooni, Maaron ighita ighe i mon ta ŋeer duduuŋa. Ve iitete tawe, ene mako. Pasaa, tamtamon tisov tau tipait tauzi, ene pale Maaron itatan zi. Ve isaav ighe tamtamon eta itatan tauu eeza, ene pale Maaron ipaiti.” *
Yesu ipalot yes geegeu
(Mt 19:13-15; Mk 10:13-16)
15 Tamtamon tigham natuzŋa geegeu paam tila to Yesu, leso ighur niima izala pavozi ve ipalot zi. Mbiwa tooni tighit zi, ve tiyaon zi.
16 Eemon Yesu ipoi geegeu tawe timuul tilam, ve isaav pa mbiwa tooni ighe: “Ai, yam apoon eez pa geegeu sov! Apul zi tilam payau. Pa pooz to Maaron tomania nugh tooni, ene to yes tau ŋgar toozi imin geegeu tane.” *
17 Yau nasaav payam kat. Isaav ighe tamtamon eta itaghon pooz to Maaron ŋgara imin geegeu tane mako, i aat irau iloŋ ila nugh tooni ne mako. * *
Kuaz tauu ee isavsaav tomania Yesu
(Mt 19:16-30; Mk 10:17-31)
18 Daaba ee to yes Yuda ighason Yesu ighe: “Mos puughu, yo poiam. Pale nagham mindai, leso naleep matag yaryaare le alok?”
19 Yesu iyol ghasoniiŋ tooni ighe: “Puughu mindai ta yo ughe yau poiag? Maaron mon ta poia. Ite paam mako. 20 Tutuuŋ ta naol ne, yo uwatagh zi wa: ‘Ughur boog sov, urav tamtamon imaat sov, uum sov, upariaaŋ saveeŋ karom sov, ve matam loŋloŋai pa tamam gha tinam ve utandagh pazi.’ ” *
21 Ŋeer tawe ilooŋ saveeŋ tane, ve isaav pa Yesu muul ighe: “Wai mos puughu, saawe tau kukuag ve ilam aazne, yau nataghoniir tutuuŋ tana tisov.”
22 Yesu ilooŋ saveeŋ tane, ve isaav pani muul ighe: “Poia. Ve ŋgar ee ta yo ughamu soone. Ula ugholia gabua tsio tisov, ve urei maeta pa yes mbolaaŋa, leso ugham lem kuaz tauu izi nugh sambam. Le isov, o ulam utaghon ghau.” *
23 Ŋeer tana ilooŋ saveeŋ tane, le loolo ipataŋan kat. Pasaa, i kuaz tauu kat.
24 Yesu ighita ŋeer tana loolo ipataŋan, ve isaav ighe: “Yes kuaz tauŋa, ipataŋan pazi kat to titaghon pooz to Maaron ve tiloŋ tila nugh tooni. *
25 Aghita. Isaav ighe kamel itoova to izeev ghi iloŋ ila sarum puura, pale irao? Ene aat mako. Ve yes kuaz tauŋa tauvene paam. Isaav ighe tauzi titoova to titaghon pooz to Maaron ve tiloŋ tila nugh tooni, ene pale tirao mako kat.”
26 Yes tilooŋ saveeŋ tane, ve tighason Yesu tighe: “Wai, ighe tauvene, sei ta pale Maaron igham mulini ve ileep poi izi nugh tooni?”
27 Yesu iyol aliŋazi ighe: “Gabua tau tamtamon irau tighamu mako, ene irau Maaron ighamu. Pasaa, gabua eta irau ikeek Maaron mako.”
Yes tau titaghon Yesu na pale tigham saa atuya?
28 Tauvene Petrus isaav pa Yesu ighe: “Ughita. Yei tane nipul nugh tsiei tomania gabua tsiei naol isov ileple, ve nilam nitaghon ghom.” *
29 Yesu isaav pazi ighe: “Onoon kat, yau nasaav payam. Isaav ighe tamtamon eta igham ŋgar pa pooz to Maaron, ve ipul ruum tooni, azaawa, toŋvetaz tooni, tiina taama, ma natŋa, 30 ene pale Maaron iyol gabua tau tamtamon tana ipul zi na pai katini. Pasaa, saawe tau i ileep izi taan, poia tiina to Maaron pale izazaa tooni le iliiv kat pa gabua tooni tisov tawe. Ve saawe to Mboŋ Murei ighe ivot, i pale ileep maata yaryaare le alok.”
Yesu isaav muul pa mateegh ve burigiiŋ tooni
(Mt 20:17-19; Mk 10:32-34)
31 Ra Yesu ipet mbiwa tooni saŋavul ve ru tila soghan, ve isaav pazi ighe: “Alooŋ. Iit taghe tala pa Yerusalem tane. Ve saveeŋ isov tau yes propet tiboode izaa to Tamtamon Naatu na, ene pale anooŋa ivot. *
32 Pale tighuru ila yes tau Yuda mako na nimazi, ve tipamogheraini, tipamayaŋini, ve tiŋazuvu. 33 Mako tilosi pa waar tuatua, ve tiravu imaat. Eemon mboŋ imin tol, i pale iburig pa mateegh.” 34 Mbiwa tooni tilooŋ saveeŋ tana, eemon tighazooŋ pa puughu rigta mako. Pasaa, puughu iyooŋ pazi. Tauta tikankaan pa Yesu saveeŋ tooni.
Yesu igharaat ŋeer maata kumkuuma ee igharau Yeriko
(Mt 20:29-34; Mk 10:46-52)
35 Yesu ilaagh ila le igharau nugh Yeriko, ve izaa to ŋeer maata kumkuuma ee. I mboole izi ila eez ziige, ve isuŋsuŋ tamtamon pa le gabua. 36 Ŋeer tawe ilooŋ eval tiina tilam le tighe tisal pani. Tauvene ighason zi ighe: “Ou, ene mindai?”
37 Yes tiyol aliiŋa tighe: “Wai, Yesu to Nasaret ilam gha ila we.”
38 Tauvene i iboob aliiŋa tiina ighe: “Yesu, David Naatu, lolom isaghatin ghau ve uul ghau lak!”
39 Yes tau tilaagh timuuŋ na, tiyaon ŋeer tana tighe ineneeŋ. Eemon i itaŋ rarai Yesu muul toman aliiŋa tiina kat ighe: “Aa David Naatu, lolom isaghatin ghau ve uul ghau lak!”
40 Tauvene Yesu aaghe tuŋia, ve isaav pa tamtamon siriv ighe: “Akis ŋeer tana niima ve aghamu ilam.” Ŋeer tana ilam igharauu, ve Yesu ighasoni ighe: 41 “Aiyo, ughe nagham mindai payo?”
I iyol aliiŋa ighe: “Aa tiina tsiau, naghe yo ugharaat matag. Leso naghita nugh.”
42 Tauvene Yesu isaav pani ighe: “Matam poia ve ughita nugh lak! Ghuruuŋ ila tsio, tauta iuul ghom gha matam poia wa.” 43 Rekia mon, ŋeer tana maata poia gha ighita nugh. Tauvene ipapait Maaron eeza pa tapiri ve poia tooni, ve itaghon Yesu gha yesŋa tila. Ve eval tiina tau tilepleep ve tighita kaut ŋgereeta tana na, tisov tipait Maaron eeza paam. *
* 18:1 Ep 6:18; Kol 4:2; 1Tes 5:17 * 18:5 Lu 11:7+ * 18:7 Mbo 88:1; Syg 6:10 * 18:8 2Tim 3:1+ * 18:9 Lu 16:15 * 18:11 Is 1:15; Syg 3:17 * 18:12 Mt 23:23 * 18:13 Mbo 51:1; Is 57:15 * 18:14 Lu 14:11; Yems 4:6; 1Pe 5:5+ * 18:16 1Kor 14:20; 1Pe 2:2 * 18:17 Geegeu tinumeer tamazŋa ve tinazŋa ve tileep ila sambazi. Iit paam irau tanumeer Maaron ve taleep ila i saamba. Leso tataghon pooz tooni, ve murei taloŋ tala nugh sambam. * 18:17 Mt 18:3 * 18:20 Igham 20:12+ * 18:22 Mt 6:19+; Lu 12:33; Mbaŋ 2:45 * 18:24 Lu 8:14; 1Tim 6:9+ * 18:28 Mt 4:19+; Lu 5:11 * 18:31 Mbo 22; Is 53:3-7 * 18:43 Yo 9:1+