2
Yesu itoor yaa imin vaen izi nugh Kana
1-2 Mboŋ ru ilam ila, ve ite imin tol pani, ra vaiŋ to ŋeer ee ivot izi nugh Kana tau igheen izi taan sirivu to Galilaia. Yesu tiina ila ta sewe pa ghitooŋ vaiŋ tawe. Ve tisain Yesu tomania mbiwa tooni to tila paam. Marewaaŋ to vaiŋ tana ivot gha tighanghan ma tighunghun ila ila le vaen isov. Tauvene Yesu tiina isaav pani ighe: “Ughita. Vaen toozi isov wa.”
Yesu iyol aliiŋa ighe: “Tinaŋ, yo usaav payau pasaa? Ene gabua to ituru mako. Pasaa, saawe to natotoi taug navot naghazooŋ, ene soone.” Ra tiina isaav pa yes besooŋa ighe: “Alooŋ! Isaav ighe i isaav payam to agham gabua eta, na ataghon aliiŋa mon.”
Ruum to ghanghaniiŋ, tipayooz uur tintiina liim ve ee tau tigharaat zi pa maet na, ve titiv yaa iloŋ ila, leso timin nimazi ma aghezi ve gabua siriv, le tiŋgalaaŋ itaghon tutuuŋ to yes Yuda. Uur eŋaeŋa lolozi, ene irau titiv yaa 20 ma 30 galon iloŋ ila. *
Yesu isaav pa yes besooŋa tawe ighe: “Aiyo, ativ yaa ila uur tane le tisov tivon.” Tauvene tilooŋ aliiŋa, ve titiv yaa ila uur tawe le tivoniir. Ra i isaav pazi muul ighe: “Azov rigta, ve aghamu ila pa ŋeer tau iŋginŋgin aniiŋ to vaiŋ tane, ve itoova.” Tauvene yes titaghon aliiŋa, ve tizov rig, ve tighamu ila to ŋeer tau iŋginŋgin aniiŋ to vaiŋ.
Saawe tau i itoova, yaa tawe itoora imin vaen wa. I ikankaan pa vaen tawe ilaagh mindai ta ilam. (Eemon besooŋa tau titiv yaa tana na, yes tiwataghi.) Tauvene ŋeer tana ipoi i tau ivai paaghu na ilam, 10 ve isaav pani ighe: “Saawe tau ghanghaniiŋ tauvene ivot, ene tipapamuuŋ vaen popoia ila pa tamtamon gha tighun muuŋ. Ve isaav ighe isooŋ zi mako, ene aat tigham vaen tau poia geeg mako na ivot, leso tighun. Eemon yo ugham tauvene mako. Uŋguruut vaen poia ighengheen le ŋgarig gha ughamu ivot.”
11 Gabua tana ivot izi nugh Kana to Galilaia. Ene gabua ŋgereeta tau Yesu ighamu imin maata, leso itotoi tauu pa tamtamon ve tighilaal tighe i eeza tiina pa tapiri ve poia tooni. Mbiwa tooni tighita gabua tana ve tighur ila tooni. *
12 Ghanghaniiŋ to vaiŋ tana isov, ra Yesu yesŋa tiina, tazŋa, ve mbiwa tooni tizila pa nugh Kapernaum, ve tileep mboŋ siriv izi ta sewe.
Yesu iziir zeran to raukoliiŋ tighau pa Rumei Tiina
(Mt 21:12-13; Mk 11:15-17; Lu 19:45-46)
13 Saawe to Pasova, lupuuŋ tiina to yes Yuda, ilam igharau wa. Tauvene Yesu izala pa Yerusalem. 14 I iloŋ ila sirsiir loolo to Rumei Tiina, ve ighita tamtamon tiraraukol pa makau, sipsip, ve man mbuun ta sewe. Ve ighita zeran to paravoliaaŋ maet paam, mbolezi izi ve tighamgham uraat toozi. 15 Tauvene igharaat ravraav imin toon, ve inaan zeran to raukoliiŋ tawe tomania sipsip ve makau toozi, gha tisov tighau tivot pa Rumei Tiina. Ve itoor boor to zeran to paravoliaaŋ maet paam, le maet toozi iparŋgiriiz izi taan. 16 Ve isaav pa yes tau tiraraukol pa man mbuun na ighe: “Ayau gabua tsiam tane, ve aghau avot ala! Agham Tamaŋ Rumei tooni imin nugh to raukoliiŋ sov!”
17 Tauvene mbiwa tooni matazi iŋgal Maaron aliiŋa ziiri ee tau tiboode na. Isaav tauvene ighe:
‘Ŋgar tsiau iyaryaaŋ naghe le nagharaat mulin rumei tsio. Eemon imin puughu pa nabaad pataŋani tiina imin yav ighan ghau.’ *
Yesu imin Rumei tauu to Maaron
18 Daaba to yes Yuda tighita ŋgar tau Yesu ighamu na, ve tisaav pani tighe: “Pale utotoi saa imin ilaal payei, leso niwatagh nighe Maaron ileep tomani ghom pa uraat tau aazne ughamu ne?” *
19 Yesu iyol aliŋazi ighe: “Isaav ighe yam areu rumei tane izi, yau aat napayooze muul pa mboŋ tol mon.” *
20 Tauvene daaba to yes Yuda tighe: “Wai, yo saa ŋeer? Rumei Tiina tane, tigham uraat pa raoŋni irau ndaman tamoot ru liim ve ee (46)! Ve yo ughe yo irau upayooz mulini pa mboŋ tol mon?”
21 Eemon rumei tau Yesu isavia na, ene i tauu. Pasaa, i ta imin Rumei to Maaron. 22 Tauvene saawe tau i iburig pa mateegh, mbiwa tooni matazi iŋgal imuul ila pa aliiŋa tane, ve tighur ila tighe saveeŋ tane, ene onoon. Ve tighur ila Maaron aliiŋa tau tiboode pataghaaŋ na paam. *
Eval tiina tighe tighur ila to Yesu
23 Saawe to lupuuŋ tiina to Pasova tana, Yesu ilepleep izi Yerusalem, ve igham gabua ŋgeretazi katini tau itotoi ighe Maaron ileep tomania pa uraat tooni. Tauvene eval tiina tighita ve tighur ila tooni. 24 Eemon Yesu ighur ila toozi mako. Pasaa, i iwatagh katin tamtamon tisov lolozi ve ŋgar toozi. 25 I le puughu eta to ighason pa ŋgar tau tamtamon tighamghamu ne mako. Pasaa, i iwatagh saa ŋgar tau igheen ila tamtamon tisov lolozi. *
* 2:6 Mk 7:3+ * 2:11 Uur toman yaa tau yes Yuda timinmin aghezi ve nimazi pani, ene izaa to eez muŋgaana to tutuuŋ tau yes Yuda titaghoni, leso tiŋgalaaŋ ila Maaron maata. Gabua ŋgereeta tau Yesu ighamu na, itotoi ighe i igham saawe paaghu ivot. Saawe paaghu tana, ene saawe poia tau Mesia igham tamtamon to Maaron tileep poia toman tintinizi. * 2:17 Mbo 69:9 * 2:18 Mt 12:38, 16:1 * 2:19 Mk 14:58; Mbaŋ 6:14 2:21 Muuŋ, yes Yuda tilala Rumei Tiina to Yerusalem, leso tileep tigharau Maaron ve yesŋa tivalupu zi timin eemon. Eemon aazne, Yesu igham Rumei Tiina niia. Pasaa, i imin eez pait, leso tagharau Maaron, ve itiŋa Maaron tavalupu ghiit tamin eemon. * 2:22 Lu 24:8, 27 * 2:25 Mbo 139:1+; Mk 2:8; Yo 6:64; Syg 2:23