24
Besooŋa to Abaram ila iil Isak le azaawa
Yoova ighur poia tooni izazaa to Abaram tomania gabua tooni ta naol ne, ve ila ila le Abaram imin kooŋ. 2-3 Saawe ee, Abaram isaav pa besooŋa tooni ee tau olman ve imuuŋ pa ŋginiiŋ gabua tooni naol isov na ighe: “Ulooŋ. Yau naghe yo ughur nimam ila ŋgoig ve umbu saveeŋ ariaaŋa tomani ghau ila Maaron tau iŋgin sambam ve taan na eeza tauvene: Yes Kanaana tau itiŋa talepleep ne, yo irau ugham natuzlivaŋa eta pa natug Isak mako. Yo aat umuul ula pa nugh tsiau ve ziiri waaro tsiau, ve ughita livaa eta, ve ughamu ilam. Leso ivai natug.”
Besooŋa tooni ighasoni ighe: “Isaav ighe livaa tawe tiini imum pa ipul nugh tooni ve ilam sene, ene pale nagham mindai? Pale namuul nalam nagham natum, ve naghuru ila ileep izi nugh tsio puughu tawe?”
Abaram iyol aliiŋa ighe: “Mako kat! Yo irau ughur natug imuul ila nugh tsiau puughu mako. Pasaa, Maaron Yoova tau iŋgin sambam na, igham ghau napul ziiri waaro to tamaŋ ve nugh tsiau puughu, ve imbu saveeŋ ariaaŋa tomani ghau ighe i pale igham taan tane payau ve paaghu tsiau tau pale tivot murei. I tauu pale imbaaŋ aŋela tooni imuuŋ payo. Tauvene yo pale irau ugham livaa eta pa natug ta sewe. Eemon isaav ighe livaa tana tiini imum pa yamru alam sene, ene saveeŋ mbuaaŋ tsio tane irau ikis ghom mako. Eemon matam iŋgal: Ugham natug imuul ila nugh tsiau puughu sov.” Abaram isavsaav le isov, ra besooŋa tana ighur niima ila Abaram ŋgoi, ve imbu saveeŋ ariaaŋa pani ighe i aat igham uratoi tiina tooni aliiŋa.
10 Ra besooŋa tana igham kuaz maata maata to tiina tooni Abaram, ve ighuru izala kamel saŋavul pavozi, ve ipaburigin laghooŋ gha ila pa Naor nugh tooni tau igheen izi Mesopotamia.
11 Ilaghlaagh ila le ravrav ee, ila ivot, ve ighita yaa taiŋ ee igheen igharau nugh tawe. Tauvene igham kamel tooni tila tigharau yaa tawe ziige, gha timariau. Ravrav ta naol ne, zilivaa to nugh tawe tila titivtiv yaa ta sewe. 12 Besooŋa tana isuŋ ila loolo ighe: “O Yoova, Maaron to tiina tsiau Abaram, aazne naghe utotoi poia tsio pa tiina tsiau, ve ugham uraat tsiau ighur anooŋa. 13 Aazne, yau nayozyooz igharau yaa taiŋ tane, ve ene saawe to zilivaa paghpaaghu to nughei tilam pa tivuuŋ yaa. 14 Tauvene yau aat nasaav pa livaa eta naghe: ‘Uit uur tsio izi, upaŋgeua, ve naghun leg yaa rigta.’ Ve isaav ighe i iyol aliŋag ighe: ‘Poia. Ughun lak. Ve yau aat nativ pa kamel tsio paam.’ Ighe i iyol aliŋag tauvene, ene livaa tana tau yo taum usiigho pa besooŋa tsio Isak. Leso nawatagh naghe lolom isaghav tiina tsiau Abaram ve ughe uule itaghon saveeŋ mbuaaŋ tsio.”
15 I isuŋsuŋ soone, ve ighita livaa ee ibaad uur ila avaara, ve ilam peria. Livaa tawe eeza Rebeka. Taama Betuel, i Abaram taazi Naor gha Milka natuzliva. 16 Rebeka, i mbiu. Tamoot eta ila tooni soone. Ve i livaa paghuuna kat. I izila yaa taiŋ tawe gha itiv yaa ila uur tooni le isov, ve imuul izalam. 17 Ra besooŋa tana ilaan iŋaruini ila, ve isaav pani ighe: “Ai, irau naghun yaa rigta ila uur tsio?”
18 Rebeka iyol aliiŋa ighe: “Tiina tsiau, poia. Ughun lak!” Ve rekia mon iit uur tooni izi, ipaŋgeua, ve besooŋa tana ighun. 19 Ighun le isov, ve Rebeka isaav pani muul ighe: “Yau aat nativ yaa pa kamel tsio paam, leso tighun le irau zi.” 20 Tauvene rekia mon iliŋ yaa izila oon tau ŋgai tighunghun ila na, ve imuul izila pa tivuuŋ yaa. Ighamgham tauvene le kamel tisov tighun yaa. 21 Besooŋa le saveeŋ mako. Ineneeŋ mon, ve maata ilala pani ighe ighita: Pale Yoova igham laghooŋ tooni ighur anooŋa, ma mako?
22 Kamel tighun yaa le isov, ra iwaan ŋoor milmilia ee, ve mbi milmilia ru tau tigharaat zi pa gol na, ve igham pa Rebeka. 23 Ve ighasoni ighe: “Usaav ghazooŋa payau. Tamam sei? Mindai, irau yei nilat ruum tsiam, ve nileep tomani gham pa mboŋ?”
24 Rebeka iyol aliiŋa ighe: “Yau tamaŋ Betuel. Tibugŋa ta Naor gha Milka. 25 Ruum tsiei sooso tiina. Irau aleep tomani ghei. Ve aniiŋ katini to kamel paam ighengheen.”
26 Besooŋa tana ilooŋ saveeŋ tane, ve iput aaghe, ighur naagho izila pa taan, ve ipakur Yoova ighe: 27 “Yau napait Yoova, Maaron to tiina tsiau Abaram, pa poia tooni. Pasaa, i loolo isaghav tiina tsiau ve iuluule itaghon saveeŋ mbuaaŋ tooni. Tauta igham pooz payau le nalam navot ruum to ziiri waaro tooni duduuŋ.”
28 Ra Rebeka ilaan imuul ila ruum to tiina, ve ipaes pazi pa gabua isov tana. 29-30 Rebeka liivu eeza Laban. I ighita ŋoor ve mbi milmilia tau Rebeka ighur zi ila uuzu ve niima na, ve ilooŋ paesiiŋ tooni, ra iburig ve ilaan ila pa yaa taiŋ ighe ighita ŋeer tana. Ila ivot, ve ighita besooŋa to Abaram iyozyooz tomania kamel tooni ta sewe. 31 Laban isaav pani ighe: “Poia to Yoova igheen tomani ghom. Mindai ta uyozyooz sorok izi sene? Ulam tala pa ruum. Niamim to ghenooŋ ve kamel niazi paam, nagharaat zi wa.” 32 Tauvene besooŋa tana igham kamel tooni ve yesŋa tila pa ruum to Laban. Tila tivot, ra Laban iyau yauyauŋ izi pa kamel, ve igharaat niazi, ve igham lezi kikiliiŋ ve aniiŋ. Ve igham yaa ila pa besooŋa to Abaram tomania uraata siriv tau yesŋa tilam na. Leso timin aghezi pani. 33 Ra tigharaat aniiŋ ve tighuru izi besooŋa to Abaram naagho. Leso ighan. Eemon i isaav pazi ighe: “Poia. Aniiŋ aat igheen o. Yau aat nasavia saveeŋ tsiau payam imin maata.”
Laban iyol aliiŋa ighe: “Poia. Usaav lak.”
34 Besooŋa tana ipaburigin saveeŋ tooni ighe: “Yau besooŋa to Abaram. 35 Yoova ighur poia tiina izaa to tiina tsiau. Tauvene i eeza tiina, ve kuaz tauu kat. I le makau, sipsip, mekmek, doŋki, ve kamel katini kat. Ve i le maet gol ve silva katini, ve besooŋa zitamoot ve zilivaa katini paam. 36 Tiina tsiau azaawa Sara imin kooŋ, ra ipoop Abaram le naatu tamoot ee. Murei, naatu tawe pale iyooz pa gabua naol isov to taama. 37 Tiina tsiau isaav payau gha nambu saveeŋ ariaaŋa tomania tauvene: Yes Kanaana tau yeŋa nilepleep tomani zi we, irau nagham natuzlivaŋa eta pa naatu Isak mako. 38 I ighe nala pa tauu ziiri waaro tooni, ve nail livaa eta pa naatu. 39 Saawe tau naghe napaburigin laghooŋ tsiau, naghason tiina tsiau naghe: ‘Isaav ighe nandeeŋ livaa eta, ve tiini imum pa ilam tomani ghau, ene pale nagham mindai?’ 40 I iyol aliŋag ighe: ‘Lepoogh tsiau tomania laghooŋ tsiau, yau matag iŋgalŋgal Yoova ve nataghon eez tooni irau saawe. I tauu pale imbaaŋ aŋela tooni ilat tomani ghom, ve iuul ghom. Leso uraat tsio ighur anooŋa. Tauvene yo aat ugham livaa eta to ziiri waaro to tamaŋŋa pa natug Isak. 41 Eemon isaav ighe ula uvot to ziiri waaro tsiau, ve tiyok payo mako, ene saveeŋ mbuaaŋ tane irau ikis ghom mako.’ ”
42 “Aiyo. Aazne ravrav, yau nalam navot izi yaa taiŋ to nugh tsiam tane, ve nasuŋ naghe: O Yoova, yo Maaron to tiina tsiau Abaram. Aazne, naghason ghom naghe ugham laghooŋ tsiau tane ighur anooŋa. 43-44 Ughita. Yau nayozyooz igharau yaa taiŋ tane. Isaav ighe livaa paaghu eta ilam pa tivuuŋ yaa, yau aat naghasoni tauvene: ‘Irau naghun yaa rigta ila uur tsio?’ Ve ighe i iyol aliŋag ighe: ‘Poia. Ughun lak. Ve yau aat nativ pa kamel tsio paam.’ Ighe iyol aliŋag tauvene, ene livaa tana, ta yo taum usiigho pa tiina tsiau naatu Isak.”
45 “Nasuŋsuŋ soone, ve naghita Rebeka ibaad uur ila avaara ve ilam peria. I izila itiv yaa le isov, ve imuul izalam, ra yau nasaav pani naghe: ‘Ai, irau ugham yaa rigta ilam naghun?’
46 “Rekia mon ve i ighur uur tooni izi, ve isaav payau ighe: ‘Poia. Ughun lak. Ve yau aat nativ yaa pa kamel tsio paam.’ Tauvene yau naghun le isov, ve i itiv pa kamel tsiau paam, ve tisov tighun le irau zi.
47 “Ra naghasoni naghe: ‘Yo tamam sei?’
“I iyol aliŋag ighe: ‘Yau tamaŋ Betuel. Ve tibugŋa ta Naor gha Milka.’ Nalooŋ saveeŋ tane, ve naghur ŋoor ee ila uuzu, ve nazuz mbi ru ila niima. 48 Ra naput agheg, ve naghur naghog izila pa taan, ve napakur Yoova, Maaron to tiina tsiau Abaram, ve napaiti pa poia tooni. Pasaa, i igham pooz payau le nalam navot duduuŋ to tiina tsiau naatu Betuel natliva. Leso naghamu ila pa naatu Isak. 49 Tauvene aazne, isaav ighe lolomim isaghav tiina tsiau Abaram, ve aghe agham poghania itaghon eez to ziiri waaro, na asaav ghazooŋa payau gha nalooŋa. Ighe mako, pale nail eez ite paam.”
50 Laban yesuru Betuel tiyol aliiŋa tighe: “Gabua tane ivot ila to Yoova tauu. Tauta yeiru irau nisavia saveeŋ eta mako. 51 Rebeka ilepleep. Ughamu ve ala. Leso imin tiina tsio naatu azaawa itaghon Yoova aliŋa.”
52 Besooŋa to Abaram ilooŋ saveeŋ toozi, ve iput aaghe, ighur naagho izila pa taan, ve ipakur Yoova. 53 Ra iwaan kuaz milmilia siriv tau tigharaat zi pa gol ve silva na, tomania uuli popoia siriv, ve igham zi pa Rebeka. Ve Rebeka liivu Laban yesuru tiina paam, besooŋa tana igham lezi gabua popoia siriv tau atuyazi tintiina. 54 Ra tomania zeetŋa siriv tau yesŋa tilam na, tighan ma tighun le isov, ve tigheen. Mboŋoozo ra, mbesooŋa to Abaram iburig ve isaav pa Laban ighe: “Aiyo, yau naghe namuul nala pa tiina tsiau. Mindai, yam ayok?”
55 Eemon Rebeka liivu Laban ve tiina tiyol aliiŋa tighe: “Ee-e, ula rekia sov. Livaa paaghu ileep tomani ghei rig irau mboŋ saŋavul ma vene, o ala.”
56 Eemon besooŋa to Abaram iyol aliŋazi ighe: “Aŋguruut ghau sov. Ayok payau, ve namuul nala pa tiina tsiau. Pa Yoova ipaduduŋai ghau gha laghooŋ tsiau ighur anooŋa wa.”
57 Tauvene yesuru tisaav pani tighe: “Ighe vene, o tapoi Rebeka tauu ilam, ve taghasoni.” 58 Tauvene tipoi Rebeka ilam, ve tighasoni tighe: “Laak, lolom mindai? Yamru ŋeer tane aburig aazne ve ala, ma?”
I iyol aliŋazi ighe: “Vee, yau naghe nala.”
59 Ra tighur Rebeka tomania besooŋa livaa tau iŋginŋgini na, ve yesŋa besooŋa to Abaram ve zeetŋa tau yesŋa tilam na, tipaburigin laghooŋ toozi. 60 Ve tighur poia to Maaron izaa to Rebeka tighe:
“Livumai, yo aat umin tamtamon ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ tinazi.
Ve paaghu tsio pale tiliiv koiazŋa, ve tigham taan toozi imin lezi.”
61 Ra Rebeka yesŋa besooŋa tooni zilivaa siriv tizaa kamel, ve tiburig gha tila. Ene eez tau besooŋa to Abaram igham Rebeka ve tila.
62 Saawe tana, Isak ipul taan sirivu tau yaa taiŋ Beer Lai Roi igheen pani na, ve imuul ila pa taan sirivu to Negev. 63 Ravrav ee, i ila ilaghlaagh izi nugh ŋginaaŋa, ve ighamgham ŋgar. Maata izaa le ighita kamel tilaagh tilam. 64 Rebeka paam, maata ila le ighita Isak. Tauvene rekia mon izi pa kamel tooni, 65 ve ighason besooŋa to Abaram ighe: “Saa ŋeer tau ilaagh ilam we?”
Besooŋa iyol aliiŋa ighe: “Ewe tiina tsiau.” Tauvene Rebeka igham uuli sirivu ve ipoon naagho pani. 66 Isak ila ivot toozi, ve besooŋa tana ipaesia gabua isov tau ivot pani izi Mesopotamia na. 67 Ra Isak igham Rebeka imin azaawa, ve tileep ila balbaal to tiina Sara. Isak loolo igheen to Rebeka kat. Tauta irav Isak aate, ve loolo ipataŋan pa mateegh to tiina Sara muul mako.