21
Paulo baa iha Jerusalém
Ami fahe malu ho responsavel sarani Éfezu nian ho laran susar. Hotu tiha ami sae roo hodi baa loos rai ida naran Kos. Aban fali ami too iha rai Rodes, depois lao nafatin ba iha sidade Pátara. Iha nebaa ami tuun husi roo, depois sae fali roo seluk nebee atu baa provinsia Fenísia. La kleur ami haree rai Xipre iha ami nia sorin karuk, maibee ami liu deit. Depois ami too iha sidade Tiru, iha provinsia Síria. Iha fatin nee, roo para atu hatuun sasaan.
Nunee ami tuun baa vizita sarani sira, i hela ho sira semana ida. Espiritu Santu foo hatene ba sira para foo hanoin ba Paulo atu la bele liu ba Jerusalém. Maibee bainhira tempu nee hotu, ami husik tiha sira hodi lao nafatin. Sarani sira hotu hamutuk ho sira nia feen ho oan sira akompanha ami sai husi sidade ba iha tasi ibun. Too iha nebaa, ami hotu hakneak hodi halo orasaun hamutuk. Despede tiha hotu, ami sae roo, i sarani sira mos fila.
Ami sai husi Tiru, baa iha sidade Tolemais. Ami tuun husi roo hodi baa kumprimenta sarani sira, i hela ho sira loron ida. Aban fali ami sai husi nebaa, depois baa iha sidade Sezareia. Too iha nebaa, ami hela ho Filipe, ema ida nebee haklaken Liafuan Diak. Nia mos ema ida husi sira nain hitu nebee uluk sarani sira iha Jerusalém hili hodi tau matan ba feto faluk sira. Filipe iha oan feto nain haat, sira hotu sei klosan. Sira nain haat nee profeta hodi foo tutan Maromak nia lia menon.
10 Ami hela iha nebaa loron ida-rua ona, iha ema ida naran Ágabu too mai husi provinsia Judeia. Nia mos profeta ida. 11 Nia lao mai ami, i nia foti Paulo nia sintu hodi futu nia liman-ain rasik. Nia dehan, “Espiritu Santu hatete nunee: ‘Ema Judeu sira iha Jerusalém sei futu sintu nee nia nain hanesan nee. Depois sira sei entrega nia ba ema nebee laos Judeu.’ ”
12 Rona nunee, ami ho sarani sira iha nebaa husu boot ba Paulo atu nia la bele baa iha Jerusalém. 13 Maibee nia hataan, “Nusaa mak imi tanis? Imi halo hau nia laran dodok deit. Maski ema futu hau ka oho hau iha Jerusalém tanba hau tuir Nai Jesus, hau prontu simu.”
14 Bainhira ami haree katak Paulo la simu ami nia hanoin, ami mos nonook deit hodi dehan, “Tuir deit Nai Maromak nia hakarak ba.”
15 Ami nia vizita hotu ona, ami prepara aan hodi baa iha Jerusalém. 16 Iha sarani balu husi Sezareia akompanha ami too iha ema ida naran Manason nia uma. Nia husi rai Xipre, i nia tuir Jesus kleur ona. 17 Kuandu ami too iha Jerusalém, sarani sira simu ami ho diak.
Paulo baa vizita Tiago
18 Aban fali Paulo hamutuk ho ami sira seluk baa hasoru Tiago. Responsavel sarani Jerusalém sira mos iha hotu. 19 Paulo kumprimenta sira, depois nia hatoo buat hotu nebee Maromak halo tiha ona liu husi Paulo nia servisu iha ema laos Judeu nia leet. Nia konta husi huun too rohan. 20 Rona nunee, sira hotu hahii Maromak.
Depois sira hatete ba Paulo, “Irmaun, ita hatene katak, iha ema Judeu rihun ba rihun mak fiar ba Jesus, i sira hotu sei kaer metin nafatin lei nebee Maromak foo ba Moisés. 21 Ema balu mai foo hatene dehan, irmaun hanorin ema Judeu sira iha rai liur para lalika tuir tan Moisés nia lei. Sira dehan, irmaun haruka sira lalika sunat sira nia oan mane, i lalika tuir ita nia lisan seluk. 22 Sira sei rona dehan ita boot too ona iha nee. Entaun ita atu halo oinsaa? 23 Diak liu irmaun halo hanesan nee: Iha nee iha ema nain haat nebee halo tiha ona juramentu ba Maromak. 24 Irmaun mak lori sira nain haat nee ba iha uma kreda boot hodi tuir serimonia hamoos aan hamutuk ho sira. Irmaun mak selu osan oferta nebee mak sira tenki foo atu bele koi sira nia fuuk halo molik tuir ita nia lisan. Se irmaun halo nunee, ema hotu sei hatene katak ita boot rasik sei moris tuir nafatin Moisés nia lei, i buat nebee sira rona kona ba ita boot nee la loos.
25 Maibee kona ba sarani sira nebee laos Judeu, ami haruka ona surat ba sira hodi foo hatene ami nia desizaun katak, sira la presiza tuir ita nia lei hotu. Ami foo hanoin deit ba sira dehan, sira la bele haan ai haan nebee mak hamulak tiha ona ba lulik, la bele haan animal nia raan, la bele haan naan husi animal nebee la koa kakorok hodi hasai nia raan, i la bele halo sala seksual.”
26 Nunee aban fali, Paulo lori ema nain haat nee baa tuir serimonia hamoos aan hamutuk ho sira. Depois nia baa iha uma kreda boot hodi foo hatene ba nai lulik katak, loron hira tan mak serimonia hamoos aan nee hotu. Nia mos dehan, bainhira serimonia nee hotu, nia sei foo sira nain haat nee nia ida-idak nia oferta.
Ema kaer Paulo iha uma kreda boot
27 Loron hitu nee besik hotu ona, iha ema Judeu balu husi provinsia Ázia haree Paulo iha uma kreda boot. Sira tau lia ba ema barak nebee iha fatin nee. I sira kaer Paulo 28 hodi hakilar dehan, “Israel oan sira, ajuda lai ami! Ema ida nee mak hanorin ema hotu iha nebee-nebee hodi hatete aat ita nia povu Israel, ita nia lei ho mos uma kreda boot nee. Aat liu tan nia lori ema laos Judeu mai iha uma kreda boot hodi halo foer fatin santu nee.” 29 Sira hatete nunee tanba foin dadauk sira haree Trófimu, ema Éfezu ida nebee laos Judeu hamutuk ho Paulo iha sidade laran. Nunee sira hanoin Paulo lori tiha ona nia tama ba iha uma kreda boot. Afinal lae. 30 Entaun sidade Jerusalém tomak sai rungu-ranga. Ema barak halai nadodon mai husi nebee-nebee, i sira kaer Paulo dada sai ba liur. Depois ema taka kedas portaun uma kreda boot nian.
31 Bainhira sira komesa atu oho Paulo, ema foo hatene ba komandante batalhaun Roma nian katak, sidade Jerusalém tomak sai tiha ona rungu-ranga. 32 Komandante bolu kedas kapitaun ho tropas balu hodi halai ba iha ema barak nee. Bainhira povu haree komandante ho tropas mai, sira la baku tan Paulo ona. 33 Too iha nebaa, komandante kaer tiha Paulo, i haruka futu nia ho korenti rua. Depois nia husu ba ema barak nee dehan, “Ema nee see? Nia halo sala saida?” 34 Maibee balu hakilar oin ida, balu tan hakilar oin seluk. Nunee komandante la hatene ida nebee mak loos, tanba ema barak hakilar ida-idak nian. Entaun nia haruka lori Paulo ba iha tropas sira nia hela fatin. 35 Bainhira too iha eskada, tropas sira hiit Paulo tau ba sira nia kabaas, tanba ema sira nee dudu malu makaas atu halo aat ba nia. 36 Ema lubuk boot nee hakilar beibeik husi kotuk dehan, “Oho tiha nia!”
Paulo komesa defende aan iha ema barak nia oin
37 Momentu tropas sira atu lori Paulo tama ba iha sira nia fatin, Paulo husu ba komandante ho lian Gregu dehan, “Hau bele hatete buat ruma ba ita boot ka?”
Komandante hakfodak hodi husu fali dehan, “O hatene lian Gregu ka? 38 Entaun o laos ema Ejitu ida nebee uluk halibur ema atu hatuun governu ka? Nia lori ema rihun haat nebee kaer kroat ba iha rai fuik.”
39 Paulo hataan fali, “Lae, senhor! Hau ema Judeu, husi Tarsu, sidade prinsipal ida iha provinsia Silísia. Hau husu senhor foo lisensa mai hau hodi koalia ba ema sira nee.”
40 Komandante mos simu. Entaun Paulo hamriik iha eskada leten, nia foti liman husu para sira nonook. Bainhira sira hotu nonook ona, nia koalia ba sira ho sira nia lian Aram.
21:8 Apostolu sira nia Istoria 6:5, 8:5 21:10 Apostolu sira nia Istoria 11:28 21:24 Númerus (Bilangan) 6:13-21 21:25 Apostolu sira nia Istoria 15:29 21:29 Apostolu sira nia Istoria 20:4