18
Paulo iha Korintu
Hotu tiha Paulo husik Atenas hodi baa iha sidade Korintu. Iha nebaa nia hasoru malu ho ema Judeu ida naran Akila husi provinsia Pontu, ho nia kaben Priscila. Sira nain rua foin mai husi sidade Roma iha provinsia Itália, tanba liurai boot Cláudio haruka ema Judeu sira hotu-hotu sai husi sidade nee. Paulo baa vizita sira, depois hela ho sira i servisu hamutuk ho sira, tanba sira nia servisu mak suku animal nia kulit hodi halo tenda, hanesan mos Paulo nian.
Sabadu-Sabadu, Paulo baa tama iha ema Judeu sira nia uma kreda hodi koalia ho ema Judeu ho mos ema Gregu atu dada sira fiar ba Jesus.
Bainhira Silas ho Timóteo mai husi provinsia Masedónia, Paulo husik tiha nia servisu suku tenda hodi foo tempu tomak atu foo sai Liafuan Diak ba ema Judeu. Nia foo hatene ba sira katak Jesus mak Mesias, Salvador nebee Maromak promete hori uluk kedas atu haruka mai. Maibee ema Judeu balu kontra beibeik Paulo i hatete aat nia. Entaun Paulo hisik rai rahun husi nia hena hodi dehan ba sira, “Imi rasik mak sei lori todan. Hau la iha tan responsabilidade ona ba imi ema Judeu. Komesa agora hau sei baa foo sai Liafuan Diak ba ema sira nebee laos Judeu.”
Depois Paulo sai husi uma kreda nee hodi baa tama iha Tísiu Justo nia uma, iha uma kreda nia sorin. Tísiu Justo nee laos ema Judeu, maibee nia hamtauk Maromak.
Iha ema ida naran Krispu, responsavel iha uma kreda nee, nia ho nia uma laran tomak komesa fiar ba Nai Jesus. Nunee mos ema Korintu seluk nebee rona Paulo nia liafuan, barak fiar ba Jesus hodi simu batizmu.
Iha kalan ida, Nai Jesus hatete ba Paulo hanesan iha mehi dehan, “Keta tauk! O tenki foo sai Liafuan Diak nafatin. La bele para! 10 Hau hamutuk ho o, la iha ema ida bele halo aat ba o. Koalia nafatin tanba ema barak iha sidade nee Hau nia ema.” 11 Nunee Paulo hela tinan ida ho balu iha sidade Korintu hodi hanorin Maromak nia liafuan.
12 Momentu Gálio sai governador iha provinsia Akaia, ema Judeu balu halibur hamutuk hodi kontra Paulo, i lori nia baa kesar ba governador iha tribunal. 13 Sira foo sala ba Paulo dehan, “Ema nee dada povu atu adora Maromak tuir dalan nebee sala, kontra fali ita nia lei.”
14 Maibee kuandu Paulo foin atu hataan, governador Gálio hatete ba ema Judeu sira nebee lori nia mai nee dehan, “Se imi ema Judeu mai halo keixa hasoru ema ruma nebee halo aat ka halo krimi todan, hau prontu rona. 15 Maibee imi so diskuti deit kona ba imi nia lei relijiaun ho liafuan ho naran. Problema nee, imi mak tenki rezolve rasik, hau sei la tesi lia kona ba buat hanesan nee.” 16 Depois governador duni sira sai husi tribunal. 17 Ema lubuk boot nee kaer fali Sóstenes, responsavel uma kreda Judeu sira nian, i sira baku nia iha governador nia oin. Maibee governador la interese.
Paulo baa fali iha sidade Antiokia iha provinsia Síria
18 Paulo hela iha Korintu kleur uitoan. Depois nia despede sarani sira hodi baa iha sidade Senkreia, hamutuk ho Priscila ho Akila. Iha nebaa Paulo koi tiha nia fuuk halo molik hanesan sinal katak, buat nebee uluk nia promete ba Maromak, agora nia kumpri ona.* Husi fatin nee sira sae roo nebee atu baa provinsia Síria. 19 Too iha sidade Éfezu, sira tuun husi roo. Paulo husik hela Priscila ho Akila, i baa tama iha ema Judeu sira nia uma kreda hodi diskuti ho ema Judeu iha nebaa. 20 Sira husu ba Paulo atu hela kleur uitoan ho sira, maibee nia lakohi. 21 Nia despede malu ho sira hodi dehan, “Se Maromak hakarak, hau sei mai fali.” Depois nia sae roo hodi baa ona.
22 Too iha sidade Sezareia, Paulo tuun husi roo, i nia lao sae ba Jerusalém hodi vizita sarani sira iha nebaa. Hotu tiha nia fila fali ba iha sidade Antiokia. 23 Nia hela kleur uitoan iha nebaa, depois nia baa lao haleu provinsia Galásia ho Frígia hodi hametin sarani sira nia fiar.
Apolo koalia kona ba Nai Jesus iha sidade Éfezu ho Korintu
24 Iha tempu nee, ema Judeu ida naran Apolo too iha sidade Éfezu. Nia husi sidade Alexandria. Nia matenek koalia i hatene mo-moos Livru Sagradu. 25 Nia aprende ona kona ba Nai Jesus nia dalan, i nia badinas teb-tebes konta fila fali ba ema seluk. Nia hanorin kona ba Jesus nee, loos duni. Maibee nia so hatene deit saida mak João hanorin bainhira nia sarani ema. 26 Nia koalia ho brani iha ema Judeu sira nia uma kreda. Priscila ho Akila mos rona hela nia hanorin. Entaun sira konvida Apolo baa iha sira nia uma hodi esplika di-diak ba nia kona ba Maromak nia dalan.
27 Depois Apolo desidi atu baa provinsia Akaia. Sarani sira iha Éfezu mos konkorda. Sira hakerek karta ida ba sarani sira iha nebaa, husu atu sira simu Apolo ho diak. Too iha Akaia, Apolo ajuda teb-tebes sira nebee fiar ona ba Jesus tanba Maromak hatudu Nia laran diak ba sira. 28 Apolo debate makaas ho ema Judeu sira iha ema barak nia oin, too la iha ema ida manaan nia. Nia foti liafuan husi Livru Sagradu hodi hatudu ba sira katak, Jesus mak Mesias, Salvador nebee Maromak promete hori uluk kedas atu haruka mai.
* 18:18 Númerus (Bilangan) 6:18 koalia kona ba kostumi nee.