16
Timóteo akompanha Paulo ho Silas
Paulo ho Silas baa iha sidade Derbe, depois kontinua lao ba iha sidade Listra. Iha nebaa sira hasoru sarani ida naran Timóteo. Nia aman ema Gregu, nia inan ema Judeu nebee fiar ba Jesus. Sarani sira iha Listra ho Ikóniu dehan Timóteo nee ema nebee diak. Paulo hakarak Timóteo lao hamutuk ho sira. Maibee ema Judeu iha fatin nee hatene katak Timóteo seidauk sunat tuir lisan Judeu, tanba nia aman ema Gregu. Nunee Paulo sunat nia.*
Depois sira lao husi sidade ba sidade hodi foo sai desizaun nebee apostolu sira ho responsavel sira foti ona iha Jerusalém para ema nebee laos Judeu bele halo tuir. Ho nunee, sarani sira nia fiar metin liu tan, i loron ba loron, sarani sira aumenta barak ba beibeik.
Nai Maromak haruka Paulo ho nia maluk sira ba iha Masedónia
Hotu tiha Espiritu Santu taka dalan para Paulo ho nia maluk sira la bele foo sai Liafuan Diak iha provinsia Ázia. Nunee sira lao haleu rejiaun Frígia ho Galásia. Kuandu sira too iha fatin ida nebee baliza ho provinsia Mízia, sira buka atu tama ba iha provinsia Bitínia, maibee Jesus nia Espiritu la foo lisensa. Nunee sira lao liu husi Mízia, too iha sidade Tróade.
Iha kalan nee, Maromak hatudu ba Paulo hanesan mehi ida. Nia haree mane ida husi provinsia Masedónia hamriik hela hodi husu makaas dehan, “Mai iha nee hodi ajuda lai ami.” 10 Paulo haree tiha nunee, ami hanoin katak Maromak haruka ami baa foo sai Liafuan Diak ba ema iha Masedónia. Nunee ami prepara aan kedas atu baa iha nebaa.
Iha sidade Filipi Lídia fiar ba Nai Jesus
11 Ami sae roo iha sidade Tróade hodi baa rai Samotrásia. Aban fali ami lao ho roo nafatin too ami tuun iha sidade Neápolis. 12 Husi nebaa, ami lao ba iha Filipi, sidade prinsipal ida iha provinsia Masedónia, sidade nee governu Roma mak ukun. Ami hela loron ida-rua iha nebaa.
13 Loron Sabadu, ami lao sai uitoan husi sidade too iha mota ibun, tanba ami hanoin ema Judeu sira nia fatin orasaun iha nebaa. Too iha mota ibun, ami tuur koalia ho senhora balu nebee halibur malu hela iha nebaa.§ 14 Husi sira nee, iha ida naran Lídia husi sidade Tiatira. Senhora nee kontratu hena mesak folin kar-karun deit. Nia ema ida nebee adora Maromak. Bainhira nia rona Paulo nia liafuan, Nai Maromak loke nia laran hodi simu buat nebee Paulo koalia.
15 Depois ami foo sarani Lídia ho nia uma laran tomak. Hotu tiha nia konvida ami ba nia uma. Nia dehan, “Se imi konsidera hau fiar tebes ba Nai Jesus, entaun imi baa hela lai iha hau nia uma.” Nia husu beibeik, too ikus ami mos simu.
Paulo ho Silas tama kadeia iha sidade Filipi
16 Iha loron ida, ami baa fali iha fatin orasaun nee, ami hasoru menina ida iha dalan. Nia ema nia atan. Espiritu aat tama iha nia, nunee nia bele foo hatene saida mak atu akontese aban-bainrua. Ema foo osan barak ba nia patraun para menina nee bele siik sira nia destinu. 17 Bainhira ami lao dadauk, menina nee hakilar tu-tuir ami dehan, “Ema sira nee serbi Maromak Aas Liu! Sira mai hatudu dalan ba imi, oinsaa imi bele hetan salvasaun.”
18 Loro-loron nia hakilar nunee, too Paulo la aguenta ona. Entaun nia fila oin ba menina nee hodi foo orden ba espiritu aat nee dehan, “Hodi Jesus Kristu nia naran, hau haruka o sai husi nia!” I espiritu aat nee sai kedas.
19 Menina nee nia patraun sira hatene katak sira nia atan la bele manaan tan osan ba sira. Entaun sira kaer Paulo ho Silas, rasta ba iha nai ulun sira nia oin, iha merkadu. 20 Sira lori Paulo ho Silas too iha justisa nain sira nia oin hodi dehan, “Ema sira nee ema Judeu. Sira halo rungu-ranga iha ita nia sidade nee, 21 tanba sira mai hanorin fali sira nia lisan. Lisan nee, ita ema Roma la bele simu, i la bele halo tuir.”
22 Rona nunee, ema lubun boot iha nebaa hirus teb-tebes too atu baku Paulo ho Silas. Justisa nain sira haruka ema lees sai tiha sira nain rua nia ropa, depois baku sira ho rota. 23 Sira baku Paulo ho Silas too dolar, depois lori baa sulan iha kadeia laran. Justisa nain sira haruka xefi kadeia halo seguransa metin ba sira nain rua. 24 Nunee xefi hatama sira ba iha kadeia segredu. Iha nebaa sira nia ain hatama ba iha ai kabelak kuak.
25 Iha kalan boot, Paulo ho Silas halo orasaun ho kanta hodi hahii Maromak. Ema dadur sira seluk iha kadeia rona hela. 26 Derepenti deit rai nakdoko makaas, too uma tomak nakdoko. Odamatan kadeia nian nakloke hotu, korenti nebee kesi ema dadur sira mos namkore hotu.
27 Iha momentu nee, xefi kadeia hadeer, nia haree odamatan kadeia nian nakloke hotu. Haree nunee, nia hanoin ema dadur sira halai tiha ona, entaun nia losu nia surik atu oho aan. 28 Maibee Paulo bolu ho lian makaas dehan, “La bele oho aan! Ami hotu sei iha nee.”
29 Xefi kadeia husu ahi-oan, i halai tama ba kadeia laran. Nia tauk ho nakdedar hodi hakneak iha Paulo ho Silas nia ain.
30 Depois nia lori sira sai husi kadeia laran, i nia husu dehan, “Senhor sira, hau tenki halo saida atu hau bele hetan salvasaun?”
31 Sira nain rua hataan, “Fiar ba Nai Jesus mak Maromak sei salva ita. Nunee mos ho ita nia uma laran tomak.” 32 Depois Paulo ho Silas esplika Maromak nia liafuan kona ba Nai Jesus ba xefi kadeia ho ema hotu nebee iha hela nia uma. 33 Iha oras nee kedas, xefi nee lori Paulo ho Silas baa hamoos sira nia kanek. I sira foo sarani nia ho mos ema hotu nebee hela iha nia uma laran. 34 Depois nia lori sira nain rua ba iha nia uma hodi foo hahaan ba sira. Nia ho ema hotu iha nia uma laran kontenti teb-tebes tanba fiar ona ba Maromak.
35 Iha aban dadeer-saan, justisa nain sira haruka polisia hatoo orden ba xefi kadeia para hasai tiha Paulo ho Silas husi kadeia.
36 Nunee xefi foo hatene ba Paulo dehan, “Justisa nain sira foo orden ona atu hasai ita ho Silas. Entaun senhor sira bele baa ona. Fila ho laran hakmatek!”
37 Maibee Paulo hatete ba polisia sira, “Ami ema sidadaun Roma. Nunee ami iha direitu atu governu tesi ami nia lia lai mak foin bele kastigu ami. Maibee sira seidauk buka hatene ami nia sala saida, sira baku uluk ami iha ema barak nia oin. Depois sira hatama ami ba kadeia. Agora sira hakarak atu hasai ami nonook husi kadeia ka?! Nee la bele! Haruka ema boot sira mai rasik hodi akompanha ami sai.”
38 Polisia sira nee baa hatoo Paulo nia lia menon nee ba justisa nain sira. Bainhira sira rona katak Paulo ho Silas sidadaun Roma, sira tauk teb-tebes. 39 Nunee justisa nain sira baa iha kadeia. Sira husu deskulpa ba Paulo ho Silas, depois lori sira nain rua sai husi kadeia, i husu atu sira sai tiha husi sidade nee. 40 Bainhira Paulo ho Silas sai tiha husi kadeia, sira baa tan iha Lídia nia uma. Iha nebaa sira koalia ho sarani sira hodi hametin sira nia laran, depois sira sai husi sidade nee.
* 16:3 Iha tempu nebaa ema nebee la sunat la bele tama ba ema Judeu sira nia uma kreda. Se Timóteo hakarak ajuda Paulo hodi foo sai Liafuan Diak ba ema Judeu sira, entaun nia tenki sunat uluk para nia bele tama-sai iha ema Judeu sira nia leet ho livre. 16:7 Agora nee, provinsia nebee uluk sira bolu Frígia; Galásia, Ázia, Mízia ho Bitínia, hotu-hotu tama iha nasaun Turkia. 16:10 Livru nee Lucas mak hakerek. Iha versikulu nee; Lucas komesa uza liafuan “ami” tanba nia mos lao hamutuk ho Paulo. § 16:13 Tuir lei relijiaun Judeu nian, tenki iha mane Judeu nain sanulu foin bele harii uma kreda, feto la sura. Senhora Judeu sira nee halibur malu halo orasaun iha mota ibun tanba mane Judeu iha sidade Filipi la too atu harii uma kreda.