5
Zizas suze dem pas tri klostuman blo em
(Matiu 4.18-22; Mak 1.16-20)
Wandei nau Zizas i bin stanap longsaid wea Leik Galali. Plenti pipol ol bin puse dem wei kam po lisen dem wod blo God. Nau Zizas i bin luk tu bot leidaun de wansaid wea sanbis wea watamak blo da leik. Nobodi bin de wea demtu bot bikoz ol dem pisaman i bin libe demtu bot de ane ol i bin go po wase dem net blo dempla. Zizas bin go ane em zamp insaid wan bot. Diswan i bin bot blo Saiman Pita. Ane den em bin aske Saiman po puse da bot go ausaid go lelbet longwei prom sanbis. So nau Zizas bin sidaun wea dat bot ane em bin tise ol dem plenti pipol prom de.
Wen Zizas i bin pinis tok, em bin spik po Saiman, ‘Yu pul go ausaid wea dipwata. Yu ane ol met blo yu sake net de nau po kese pis.’
Saiman bin ansa Zizas, ‘Masta, mipla bin adwok ol nait ane mipla no bin kese nating. Orait. Ip yu spik diskain, den ai go mekem wanem yu spik.’ So dempla bin sake dem net blo dempla ane ol bin kese prapa tumas pis. Dem net bin klostu brok. So ol bin singaut po dem nada met blo dempla wea da nada bot po kam po elpe dempla. Dempla bin kese prapa plenti pis so demtu bot bin prapa pulap wea pis ane i bin klostu po singdaun.
Wen Saiman Pita i bin luk wanem ting bin apen, em bin nildaun prant wea Zizas. Em spik diskain, ‘BosLod, yu gowei prom mi. Ai nugudman.’ Em bin spik diskain bikoz em ane ol dem nada met blo em bin prapa atzamp wen dempla bin luk ol dem plenti pis wea dempla bin kesem. 10 I bin gad tu klostumet blo Saiman wea da nada bot tu. Zemes ane Zon, boi blo Zebadi, demtu bin prapa atzamp tu. Apta nau Zizas bin spik po Saiman.
‘Yu no prait. Prom distaim nau yupla nomo go kese pis. Yupla go kese man. Yupla mas meke wok blo God nau po spik wod blo God po ol pipol.’ 11 So dempla bin puse da bot go rait antap wea grasmak. Den dempla i bin libe ebriting ane ol bin pole Zizas.
Zizas ile wan man
(Matiu 8.1-4; Mak 1.40-45)
12 Wea wan dem biliz, i bin gad wan man uda gad prapa nugud skindiziz ebriwea lo bodi blo em. Wen em bin luk Zizas em bin singaut po em. Em bin baudaun pesdaun prant wea Zizas ane em bin bege em ane em spik diskain, ‘Masta, ip yu wandem, yu ken meke mi gudgen.’
13 Zizas bin strete an blo em go aut ane em bin tase da man. Zizas bin ansa em, ‘Wa, ai go meke yu gud.’ Stretwei da nugud skindiziz blo da man i bin kamgud. 14 Zizas i bin spik po em prapa strong diskain, ‘Yu no spik nobodi, bat mata go soe yuselp po da prist ane laue em po eksamin yu. Den po soe ebriwan yu bin kamgudgen, yu mas teke spesil opring go po da prist wase dem Mozeslo i bin spik. Den ol dem pipol go luk yu de.’
15 Bat da niuz blo Zizas i bin spred prapa kuikwan ebriwea. Bigmob lo pipol bin kam de po lisen wanem Zizas i bin spik ane po Zizas po ile demwan uda i sik. 16 Plentitaim Zizas bin go emselp po kuaiatples po prea.
Zizas ile wan paralaizman
(Matiu 9.1-8; Mak 2.1-12)
17 Orait. Wandei wen Zizas i bin tise dem pipol, sam dem Parasi ane dem Zuwislotisa ol bin sidaun de po lisen tu. Dempla bin kam prom ebri biliz wea Galali, Zudia ane prom Zarusalem. Da paua blo da LodGod i bin de wea Zizas po ile ol sikman.
18 Nadataim sam man i bin kare wan paralaizman kam wea mat wase stresa. Dempla i bin trai po tekem po go insaid da aus po putem prant wea Zizas. 19 Bat dempla kan paine wei po go insaid bikoz tumas pipol i bin stanap de. I nogad no rum po go insaid, so dempla bin mata go antap wea rup. Dempla bin meke oll wea da rup ane dempla bin teke da man wea mat, taite rop wea dem kona blo da mat, den dempla bin slaike da mat godaun, melen wea dem pipol de prant wea Zizas. 20 Wen Zizas i bin luk da prapa strong bilib blo dempla, em bin spik po dat sikman, ‘Mai boi, ai tekemaut ol dem nugudwei blo yu.’
21 Dem Parasi ane dem Zuwislotisa ol bin tingk, ‘Uda dis man? Em spik badtok gense God. Em daune God! Wen em tekemaut sin em i meke emselp wase God. Mata God ken tekemaut sin.’
22 Bat Zizas sabe wanem dempla bin tingbaut, so em bin spik stret po dempla, ‘Ei lugaut. Ai sabe wanem yupla tingbaut. 23 Yupla tingk i moizi po spik po dis man, “Yu nogad no sin nau, i pinis”, o po spik, “Gedap ane wagbaut?” 24 Ai go soe yupla! Ai wande yupla po sabe diswan. Ai da Truwan blo Man, ai kare lo ya wea ert po tekemaut sin.’ Den Zizas bin tan po da paralaizman ane spik po em, ‘Gedap, rolemap mat blo yu ane go aus.’
25 Stretwei da man bin stanap prant wea dempla, rolemap mat blo em. Den em bin wagbaut go aus ane em bin mata preize God. 26 Ebribodi i bin prapa atzamp ane ol i bin preize God tu. Dempla bin prapa prait baut disting bat dempla ebriwan bin pil nadakain gud insaid. Dempla bin spik po wananada, ‘Prapa gudting bin apen ya tidei ane diswan i bin meke yumpla atzamp.’
Zizas bin suze Libai (Matiu)
(Matiu 9.9-13; Mak 2.13-17)
27 Apta nau wen Zizas bin kamaut prom dat taun, em bin luk wan taksman. Neim blo da man i Libai. Em sidaun de wea taksopis blo em. Zizas bin spik po em, ‘Ei yu. Yu kam pole mi.’ 28 Libai bin gedap, libe ebriting blo em biain ane em bin pole Zizas.
29 Apta nau, Libai i bin meke big kaikai po Zizas wea aus blo em. Bigmob pipol i bin de ane plenti taksman i bin kam tu. 30 Sam dem Parasi ane sam dem Zuwislotisa blo dat seim grup, ol bin komplein po dem klostuman blo Zizas. Dempla spik diskain, ‘Wiskain yupla kaikai ane dringk melen wea ol taksman ane ol dem nada man, dempla ol nugudman?’
31 Zizas bin ansa po dempla, ‘Ol sikpipol nide dokta, no dem strong eltiwan. 32 Ai no bin kam po spik ol demwan uda tingk dempla rait ane stret. Ai bin kam po spik demwan uda sabe dempla i nugud po seinze nugudwei blo dempla.’
Pipol graul dem klostuman bikoz dempla plentitaim kaikai
(Matiu 9.14-17; Mak 2.18-22)
33 Sam pipol i bin kam komplein po Zizas. Ane dempla bin aske em diskain, ‘Ol dem klostuman blo Zon Baptaizman, plentitaim dempla pasting, no kaikai po meke prea. Ane i seimkain wea ol dem klostuman blo ol dem Parasi. Bat wiskain ol klostuman blo yu? Dempla mata kaikai ane dringk.’
34 So den Zizas bin aske dempla, ‘Wiswei? Yupla go meke ol weding gest no kaikai a, wen da man uda go maret, em i stil de melen wea dempla? Nono! Yupla kan. 35 Da taim go kam wen da man uda bin maret, em go go prom dempla po gud. Datwan i da taim wen dempla nogo kaikai.’
36 Den Zizas i bin yan dempla dis stori wea i gad mining. ‘Nobodi teke niu kaliko po pasem wea oul kaliko, bikoz yupla sabe da niu kaliko go brok tu. Dat pis prom da niu kaliko, em no gobi seimkain wase da oul kaliko.
37 ‘Pipol no kapsaid niu wain go insaid oul skinbaig. Ip ol mekem diskain, da niu wain go base dat oul skinbaig ane da wain go kapsaid ane ran ausaid, bikoz da skinbaig i go bas prom da niu wain. 38 Mobeta yupla kapsaid da niu wain insaid wea niu skinbaig. 39 Enibodi uda bin dringk dat oul wain nogo wande da niu wain. Dempla go spik, “Dat oul wain i tes mogud.” ’