23
Pailat bin kuestin Zizas
(Matiu 27.1-2, 11-14; Mak 15.1-5; Zon 18.28-38)
Go nau. Dempla ebriwan uda bin de, ol bin stanap ane teke Zizas go po gabana blo Rom de wea Zarusalem. Neim blo da gabana, Pailat. De prant wea Pailat, ol bin tokbaut Zizas ane bleime em diskain, ‘Dis man i bin lane ol pipol rongwei. Em bin spik dempla no po pei taksmani po da bigking blo Rom. Em bin spik diskain ya tu, dat em i da seimwan, da Promiswan uda God i go sanem kam wase king.’
So Pailat i bin aske em, ‘Yu king blo ol Zuwisman a?’
Zizas i bin ansa em, ‘De yu spik.’
Pailat em bin spik ol dem edprist ane ol dem pipol uda bin de, ‘Ai no paine nating rong wea dis man.’
Bat dempla bin mata puse ubi blo dempla wanem dempla wandem. Dempla i bin spik po da gabana, ‘Ol demting wanem em bin lane dem pipol, i bin meke dempla rau wea wananada. Disting i bin apen oloba Zudia. Dis man bin stat de wea Galali ane nau em bin kam lane ol pipol raitap ya po Zarusalem.’
Wen Pailat i bin lisen diswan, em bin go aske dempla, ‘Dis man prom Galali a?’ Pailat i sabe diskain, Erod Antipas i bin ya wea Zarusalem. Nau wen em bin paindaut Zizas i prom dat seim eria wea Erod i bos, em bin stretwei sane Zizas go po Erod.
Erod Antipas bin lisenbaut Zizas prom prapa longtaim ane em bin prapa wande luk em. Em bin prapa glad po luk Zizas. Em bin wande Zizas po meke mirikal po em. Erod i bin aske Zizas prapa plenti kuestin bat Zizas no bin ansa em baik. 10 So dem edprist ane dem Zuwislotisa i bin kam prant wea Zizas ane bleime em ane gense em. 11 Erod ane ol dem amiman blo em, bin prapa spoile Zizas. Dempla bin moke em ane prapa daune em olkain. Den dempla bin pute ol prapa plasklos wase king wea em ane dempla bin sane em gobaik po Pailat. 12 Dis tu man, Erod ane Pailat, demtu bin enami bipo bat nau, demtu bin kam prapa tu gudpren prom dat taim nau.
Dem pipol bin singaut po kile Zizas
(Matiu 27.15-26; Mak 15.6-15; Zon 18.39-19.16)
13 Den Pailat bin go ane singaut ebribodi po kam tugeda, dem edprist, dem nada lida blo dem Zuwislo ane ol dem pipol uda bin de. 14 Em bin spik po dempla, ‘Yupla bin teke dis man ya kam po mi ane yupla bin spik, em bin lide ol pipol rongwei. Ai bin kuestin em ya prant wea yupla. Bat po mi, em no bin meke dem rongting wanem yupla spik em bin mekem. 15 Erod tu no bin paine nating rong wea em so Erod bin sane Zizas kambaigen po yumpla ya. Mitu Erod no bin paine rong wea dis man ya po kile em. 16-17 Ai go gede ol amiman blo mi po ploke em, den ai go lete em go.’
18 Bat ol dem plenti pipol de bin singaut, ‘Kilem, kilem. Yu lego Barabas po mipla.’ 19 Nau, ebritaim dem Zuwisman i gad dis Pasoba Pestabol, i bin gad dis kastam blo dempla wea da gabana i tekemaut wan prizina ane lego em go pri, go po dem Zuwispipol. Barabas bin insaid zeilaus bikoz em bin meke big trabol de wea Zarusalem ane em bin kile man tu. 20 Bat Pailat stil bin wande lete Zizas go. So em bin go aske dempla gen po paindaut wanem ol tingk. 21 Bat dem pipol de bin singaut molaud, ‘Kilem, kilem. Angem wea kros.’
22 Namba tri taim, Pailat i bin spik po ol dem pipol, ‘Wanem nugudting dis man bin mekem a? Ai paine nating rong wea em po sane em go po kile em. Ai go gede ol amiman blo mi po ploke em ane lete em go.’
23 Bat dem pipol stil bin singaut, nadakain laud nau, ‘Kile Zizas, kile em.’ Da singaut blo dempla po kile em i bin win. 24 So Pailat bin mata plize ubi blo dempla. 25 Em bin lego da seim man dempla bin wandem, dat man Barabas. Em bin insaid zeilaus po meke big trabol ane po kile man. So Pailat i bin mata gibe Zizas po dem Zuwispipol po wanem ol bin wande mekem wea em.
Dem amiman bin neile Zizas wea kros
(Matiu 27.32-44; Mak 15.21-32; Zon 19.17-27)
26 Ol dem amiman bin teke Zizas go po neilem wea kros. Wen ol bin go, dempla bin luk Saiman, wan man prom da siti blo Sairini de wea Aprika. Em bin kam insaid po taun prom da ausaid kantri eria. Dem amiman bin kese Saiman ane pute da kros antap wea baik blo em, ane dempla bin meke em po kare da kros biain wea Zizas.
27 Prapa plenti pipol i bin pole Zizas. I bin gad ol oman de tu uda bin prapa nadakain bigkrai po em. 28 Zizas bin sluraun po dempla ane spik, ‘Yupla ya, ol oman prom Zarusalem, yupla no krai po mi. Yupla mata krai po yuplaselp ane ol pikinini blo yupla. 29 I gad taim go kam bambai, ol pipol i go spik, “Yagar, i prapa laki po dem oman uda nogad pikinini, demwan uda no bin pamle, ane demwan uda no bin gibe susu po beibi.”
30 ‘Dat taim nau pipol i go stat spik po dem maunten, “Poldaun antap wea mipla!” ane po dem il, “Aide mipla!” 31 Wiswei nau? Ip pipol i meke diskainting wen da tri i grin, wanem dempla go mekem wen da tri i ded? Diswan i min, ip diskainting i go apen po da man uda no bin meke nating rong, wanem i go apen po dem man uda oltaim meke rongting?’
32 Go nau. Dem amiman bin teke Zizas go ane tu nugudman uda bin broke lo, po kile dempla. 33 Ol dem pipol bin kam po Skal Il nau ane neile Zizas antap wea kros. Dat nada tu man de, ol bin neile wan wea leptsaid ane nadawan wea raitsaid blo Zizas.
34 Zizas bin spik diskain po PapaGod blo em, ‘Mata pogibe dempla. Dempla no prapa sabe wanem ol bin mekem.’ Dat seimtaim nau ebridem amiman bin plei dais po dem klos blo Zizas.
35 Ol dem pipol bin stanap de ane ol bin luk. Dem Edman blo dem Zuwisman bin prapa daune Zizas. Dempla bin spik, ‘Em bin seibe ol nada pipol. Ip em da seim Promiswan uda God i bin promis po kam, trai luk ip em ken seibe emselp.’ 36 Dem amiman i bin meke pan baut Zizas tu. Ol kam ane gibe em wain nogad gud tes. 37 Dempla bin spik po em, ‘Yu king blo ol Zuwisman a? Orait, seibe yuselp.’ 38 Antap lo da kros, ol bin raite dis wod ya wea notisbod:
Diswan i King blo dem Zuwispipol
39 Wan dem nugudman de longsaid wea Zizas bin prapa daune Zizas. Em sake nugudtok po Zizas diskain, ‘Ei yu! Yu da Promiswan a? Seibe yuselp ane seibe mitu tu.’
40 Dat nada nugudman bin sadap em. Em spik, ‘Man, yu no prait prom God a? Ol bin zaze yumpla seimwei. 41 Ya nau, diswan bin polt blo yumi. Yu sabe. Dis man ya, em gudman.’ 42 Da seim man nau bin sluraun ane spik po Zizas, ‘Zizas, no piged mi bambai wen yu go kam king de wea dat ples wea yu go ruloba ebribodi.’
43 Zizas bin spik po em, ‘Ai meke promis ya nau wea yu, dis dei, yu gobi wea mi wea dat gudples de antap.’
Zizas bin ded
(Matiu 27.45-56; Mak 15.33-41; Zon 19.28-30)
44 I bin kam klostu po melendei ane i bin kam dak, prapa kuik ebriwea. I bin tri aklok bipo da san i bin gad lait gen. 45 Da bigblain wea i bin aing insaid wea Tempol blo God i bin brok raitdaun melen. 46 Zizas bin singaut wea prapa laud bois, ‘PapaGod, dis spirit blo mi, ai go nau libem wea an blo yu.’ Wen em bin pinis spik da tok, em no bin ole win gen.
47 Da sekan amiopisa blo Rom i bin luk wanem bin apen. Em mata preize God ane em spik, ‘Wa, dis man ya no bin meke natingrong.’ 48 Apta ol dem pipol bin luk ol demting wanem bin apen, dempla bin go aus gen ane ol bin prapa nadakain sore. 49 Ol dempla uda bin prapa sabe Zizas, ane ol dem oman uda bin pole em prom Galali, dempla bin stanap lelbet longwei, luk ebriting wanem i bin apen wea Zizas.
Zosep blo Aramatia bin bere Zizas
(Matiu 27.57-61; Mak 15.42-47; Zon 19.38-42)
50-51 Orait. Dat taim i bin gad wan man, neim blo em Zosep. Em bin kam prom Aramatia, wan smol taun de wea Zudia. Em bin prapa rait ane stretman prant wea God ane em bin weit po da taim wen God go ruloba ebriwan. Em bin memba blo da Zuwiskaunsil bat em no bin gri wanem dempla bin mekem po Zizas. 52 So Zosep bin go luk Pailat ane em bin aske Pailat, ‘Plizgar, yu ken gibe mi da bodi blo Zizas?’ Pailat bin spik, ‘Yu ken tekem.’ 53 So Zosep bin go ane em bin teke da bodi kamdaun prom da kros ane em bin rapem wea prapa long gudkaliko. Em bin kare da bodi blo Zizas go de wea ol man bin meke greib insaid keib de wea wan il. Zosep bin pute da bodi blo Zizas de wea wan niu keib wea nobodi bin yuzem. 54 I bin Praidei aptanun, da dei po meke ebriting redi, wen da taim i bin kam klostu nau po da Zuwis Sabatdei go stat.
55 Go nau. Ol dem oman prom Galali uda bin pole Zizas bin de dat seimtaim. Wen Zosep i bin wagbaut go po da greib dem oman bin pole em go biain. Dem oman bin luk wea da greib i stap ane dempla bin luk wea Zosep bin pute da bodi blo Zizas. 56 Apta wen dem oman bin pinis luk, dempla bin go aus ane dempla bin meke sentoil po rabem wea bodi blo Zizas. Wen dempla bin pinis meke ebriting redi, da Zuwis Sabatdei i bin stat. Dem Mozeslo i spik, ‘Wea Sabatdei pipol no lau po meke wok.’ So dempla bin spel.