19
Zizas bin luk Zakias antap tri
Go nau. Zizas i bin kamdaun po Zeriko po go tru po Zarusalem. Wan man de em bin gad plenti mani. Neim blo da man, Zakias. Em i bos blo dem taksman de wea Zeriko. Zakias bin wande luk Zizas po paindaut wiskain man em. Em prapa sot man, so em kan luk Zizas. Plenti man i bin kam po luk Zizas tu. Orait. Em bin ran go prant, lelbet longwei prom da mob ane em bin klaimap antap wea pigtri po luk Zizas. Em sabe Zizas i go pas andanit wea dat rod.
Wen Zizas i bin kam po dat ples, em bin luk go antap po Zakias. Zizas spik po em, ‘Zakias, kuik kamdaun. Tidei ai mas stap wea aus blo yu.’
Stretwei Zakias bin kamdaun ane em bin prapa glad po teke Zizas go po aus blo em. Wen dem pipol uda bin luk disting, ol bin stat smolsmoltok. Ol bin spik, ‘Luk kai. Dis man i go po stap wea aus blo nugudpasin man.’
Zakias bin stanap ane em bin spik po BosLod, ‘Lisen Bos! Ai go gibe ap dem ris blo mi po dem pipol wea i nogad, ane ai go kipe ap po mi. Ip ai bin robe eni man ai go gibe em baik, po taim mo.’
Zizas i spik po dempla de, ‘Dis man ya em Zuwisman tu. Em kam prom pamlelain blo Eibram. Tidei, ol pipol blo dis aus i seib 10 bikoz ai da Truwan blo Man, ai bin kam po lukraun ane seibe ol dem pipol uda no sabe wiswei po go.’
Zizas bin yan stori baut ten sebant
(Matiu 25.14-30)
11 Dem pipol de wea aus blo Zakias bin prapa tekenotis wanem Zizas bin spik. Zizas bin de wea Zeriko, wan biliz klostu po Zarusalem ane dem pipol bin gad strongpiling, enitaim nau dempla go luk dat niuples wea God go ruloba ebriwan. Bikoz dempla bin gad dis aidia, Zizas i bin yan dis stori wea i gad mining. 12 Em bin yan diskain ya, ‘Wantaim de, i bin gad bigman ane em mas go prapa longwei po da siti blo Rom ane da bigking blo Rom go meke em king. Den em go kambaik po kantri blo em wea em gobi king. 13 Orait. Bipo em bin go, em bin singaut ten wokman blo em. Em bin tok po dempla wanwan. Em spik diskain po da pas wokman, “Ai go nau po Rom. Ai go gibe yu wan gold koin. Yu mas wok po meke plenti mani so wen ai go kambaik yu go gad plenti mani po gibe mi baigen.” Da bigman i bin tok diskain po ol dem ten wokman blo em. Den em bin tekop go. 14 Bat dem pipol blo em, ol bin prapa eite em ane dempla bin sane ol mesinza go biain po spik da bigking wea Rom diskain, “Mipla no wande dis man po king blo mipla.”
15 ‘Apta nau, em i bin kambaik prom dat ples wea dempla bin meke em king. Em bin oda ol dem wokman blo em uda bin gede gold koin po teke da mani kam po em. Em i bin wande dempla po spik em aumas mani dempla bin mekem. 16 Dat pas wokman i bin spik po em, “Bos, ai bin meke ten taim mo wea dat wan koin wea yu bin gibe mi.”
17 ‘Da king bin spik po em baigen, “Das gud. Yu bin meke gudwok po mi. Bikoz ai ken trase yu wea dat lelbet mani ai bin gibe yu, nau ai go meke yu lida blo ten taun.”
18 ‘Da sekanwan i bin kam. Em spik, “Bos, ai bin meke paib taim mo wea dat wan koin wea yu bin gibe mi.”
19 ‘Da king bin spik po em, “Ai go meke yu lida blo paib taun.”
20 ‘Da namba tri wokman bin kam ane spik po em, “Bos, da mani wea yu bin gibe mi, ai bin rapem wea kaliko ane ai bin aide em. 21 Ai bin nadakain prait prom yu bikoz yu prapa adman. Yu teke mani wea yu no bin wok po, ane yu teke kaikai wea yu no bin plantem.”
22 ‘Dat king bin spik po em, “Yu nugud wokman. Ai go trite yu diskain wase yu bin spikbaut mi. Yu spik ai adman ane ai teke mani wea ai no bin wok po ane ai teke kaikai wea ai no bin plantem.” 23 So nau da king bin spik po em, “Ei. Wasmara yu no bin pute da mani wea baingk po mekem po gro so wen ai bin kambaik da mani i bin gro mo?”
24 ‘Da king bin gibe oda nau po dem nadalot uda bin stanap de, “Teke dat mani prom em ane gibem po dat nada wokman uda bin meke ten taim mo mani.”
25 ‘Dempla bin spik baigen, “Bat Bos, em olredi gad ten taim mo plenti!”
26 ‘Den da king bin ansa dempla, “Ai spik yupla ya. Dempla uda gad samting ane ol yuzem gudwei, wel dempla go gede mo prom mi. Bat dempla uda yuzem nugudwei, iben ip dempla gad lelbet, ai stil go tekem prom dempla. 27 Ol dem enami blo mi uda no bin wande mi po king blo dempla, teke dempla kam ya ane kile dempla prant wea mi.” ’
Zizas bin go insaid po Zarusalem
(Matiu 21.1-11; Mak 11.1-11; Zon 12.12-19)
28 Wen Zizas bin pinis dis tok, em bin libe dat ples ane em bin kip wagbaut go po Zarusalem. 29 Orait. Wen em bin kam longsaid Maunt Olibtri, klostu po demtu biliz, Betpas ane Betani, em bin sane tu klostuman go pas. 30 Em bin spik po demtu bipo demtu bin go, ‘Yutu go paine wan yang dongki. No man i bin sidaun wea baik blo em bipo. Yutu tekemaut rop prom dat dongki. 31 Ip da bos go aske yutu, “Ei! Wanem yutu mekem?” yutu spik po em diskain, “Bos, da BosLod blo mitu wande dis dongki.” ’
32 Demtu bin go ane demtu paine ebriting wiskain Zizas i bin spik. 33 So demtu bin tekemaut da rop prom da dongki po teke em go wea demtu. Bat bos blo da dongki bin singaut, ‘Ei! Wea yutu go wea da dongki? Wanem yutu mekem wea da dongki?’
34 Demtu bin ansa po em gobaik, ‘Da BosLod wande em.’ 35 So em bin spik, ‘Orait.’ Den demtu bin teke da smoldongki go po Zizas. Apta nau, demtu sake ol klos blo demtu antap wea baik blo dongki den demtu bin elpe Zizas po sidaun antap.
36 Orait. Zizas bin raide da dongki go wea da rod ane ol pipol bin sprede ol klos blo dempla wea da rod. 37 Den Zizas bin kam klostu po Zarusalem, da ples wea da rod godaun klostu po Maunt Olibtri. Prapa plenti klostuman blo Zizas i bin kam. Ol bin prapa glad. Ol bin eso God ane preiz em nadakain wea laud sing. Dempla bin mekem diskain po ol dem mirikalting dempla bin luk wanem i bin apen.
38 Dempla bin sing dis sing:
‘Blese dis Promiswan ya,
uda kam wea da neim blo da AntapGod!’
 
‘God go meke pis ya nau wea yumpla!
Mipla prapa kare neim blo God antap uda stap wea eben!’
 
39 Den sam dem Parasi bin graule Zizas. Dempla bin spik, ‘Ei yu de! Yu spik klostuman blo yu, dempla mas sadap!’
40 Zizas bin spik gobaigen po dempla, ‘Ei, ai spik yupla stret. Ip ol dem pipol go stap kuaiat den ol dem ston ya i go stat po singaut preiz.’
Zizas bin krai po Zarusalem
41 Wen Zizas bin kam klostu po Zarusalem, em bin luk dat taun ane em bin mata krai po da taun. Den em bin spik, 42 ‘Yagar, ai sore po yupla bikoz yupla no sabe wiswei yupla ken gede pis. Yupla bin dat blain po luk dat pis yupla ken gedem. Dat pis ya nau. 43 Zarusalem, taim go kam wen ol enami blo yupla go bilde wol raitraun wea yupla ane atak yupla prom ebriwea. 44 Zarusalem, dempla go kam po smase yu, meke yu lebel wea graun ane kile ol dem pipol uda stap ya wea yu. Dempla nogo libe iben tu ston antap wananada. Ebriting go smas ane plat andanit wea graun. Ol demting i go apen bikoz God bin kam po seibe yupla ane yupla no bin tekenotis.’
Zizas wea da Tempol
(Matiu 21.12-17; Mak 11.15-19; Zon 2.13-22)
45 Nau wen Zizas bin go po da Tempol blo God, em bin stat po sesewei dem pipol uda bin sele olkainting de wea aus blo God. 46 Em bin spik dempla diskain, ‘God i spik wea Baibol, “Aus blo mi i ples blo wosip ane prea. Bat yupla bin meke dis aus blo God wase ples blo ol stilaman.” ’
47 Nau ebridei Zizas bin lane dempla wea da Tempol blo God. Ol dem edprist, dem Zuwislotisa ane sam lida blo dem pipol bin wande kile Zizas. 48 Bat dempla no bin sabe wiswei dempla go paine wei po kile em bikoz ebriwan bin de ol dei wea Zizas, po lisen po em. Dempla no bin wande mise eniting wanem em bin lane dempla.