14
Zizas bin ile sikman wea Sabatdei
Wan Zuwis Sabatdei, Zizas i bin po go kaikai wea aus blo wan edman blo dem Parasi. Ol dem pipol uda bin inbait po da kaikai, ol bin mata wase Zizas prapa klostu. Wan man de i bin prapa sik. Bodi blo em bin prapa nadakain swelap. Zizas bin luk em, den em bin aske ol dem Parasi ane ol dem smatman blo dem Zuwislo, ‘Ei! Wiswei yupla tingk? I rait po ile man wea Zuwis Sabatdei?’ Bat dempla bin stap kuaiat. Dempla no bin ansa. So nau Zizas bin kese an blo dat sikman ane Zizas bin ile em. Den em bin spik dat sik po go. Zizas bin aske dempla, ‘Ip buluk o kau blo yupla poldaun insaid wel wea Zuwis Sabatdei, wiswei yupla go mekem? Yupla sabe. Stretwei yupla go pulem kam antap.’ Dempla kan spik nating, dempla mata stap kuaiat.
Zizas bin yan stori baut wiskain po gede ona
Den Zizas i bin tekenotis sam man uda suze da bes ples po sidaun, ol dem gudples. So em i bin yan dis stori wea i gad mining. ‘Wen sambodi inbait yupla po weding pisting, yupla no teke ol dem spesil sit, bikoz dempla i bin inbait mo bigman po da weding pisting tu. So wanem yupla go mekem? Ip da bos blo da weding go spik po yupla, “Yu gibe da sit po dis man po sidaun,” den yu go pil sem, bikoz yu mas mub go po da prapa nugud sit.
10 ‘Bat wen dempla inbait yupla, yupla go sidaun wea dem nugud sit. Den da man uda bin inbait yupla, em go kam ane spik po yupla, “Mai pren, yu kam sidaun ya wea da gudples.” Den ol dem pipol uda bin inbait po da weding pisting ol go luk wiskain yu gede ona prom da bos blo da weding. 11 Dempla uda meke demplaselp prapa big, God go meke dempla kamdaun lou. Bat dempla uda meke demplaselp lou, God go meke dempla big.’
12 Den Zizas bin spik po da man uda bin inbait em, ‘Wen yu meke pisting, yu no mata inbait pren blo yu ane pamle ane ol dem ris neiba blo yu, bikoz dempla ol go peibaik yu. 13 Nono! I mobeta wen yu meke pisting, yu inbait ol dem poapipol, ol dem kripol, ol dem pipol uda leim ane ol dem pipol uda blain. 14 Yu spostu glad dat dempla kan peibaik yu. God go blese yu dat dei wen ol dem pipol blo em i go gedap laipwan wea dat lasdei.’
Zizas bin yan stori baut big pisting wea eben
(Matiu 22.1-10)
15 Wan man uda bin kaikai de wea Zizas i bin spik, ‘Ei! Ol dem pipol uda gobi de wea da big pisting wea da ples wea God go ruloba ebriwan, dempla gobi nadakain api.’
16 Zizas bin ansabaik diskain, ‘Wantaim wan man bin meke big kaikai ane em bin inbait prapa plenti pipol po kam. 17 Bat wen da kaikai blo da pisting bin redi, em bin sane wokman blo em po singaut dempla uda em bin inbait, “Kam, kaikai i redi nau.”
18 ‘Bat ebriwan uda i bin inbait, ol bin gad ekskius no po kam po da kaikai. Pas man i spik po da wokman, “Sore, ai kan kam. Ai bin baie pam ane ai mas go po luk da pam.”
19 ‘Nadawan i bin spik em, “Sore, ai kan kam. Ai bin baie ten buluk ane ai wande go nau bikoz ai mas traie dem buluk, ip ol gud po wok wea pam.”
20 ‘Namba tri wan bin meke ekskius tu, “Sore, ai kan kam bikoz ai bin disnau maret.”
21 ‘Da wokman bin kambaik po da bos blo em ane em bin spik po em wanem i bin apen. Dat bos i bin nadakain wail wen em bin lisen ol dem ekskius. Den em bin spik po dat wokman blo em, “Yu go kuikwan po taun, go ebri strit ane ol smolrod. Singaut ol dem pipol uda poa ane ol dem kripol ane ol dem pipol uda blain ane leim po kam po dis pisting.” 22 Den apta wen da wokman i bin kambaik, em bin spik, “Bos. Mipla bin mekem wanem yu bin spik mipla po mekem, bat yumpla stil gad speis po mo pipol.” 23 Den da bos blo dat aus bin spik po da wokman blo em gen, “Yu go wea ol dem mein rod ane ol dem smol busrod ane singaut dempla uda wagbaut wea dem rod po kam po dis pisting tu. Ai wande dis aus blo mi gobi prapa pul. 24 Ai spik yupla nau. Nobodi prom dempla uda ai bin inbait de pas i go lau po kaikai eniting wea da pisting blo mi.” ’
Zizas yan wanem po mekem po kam klostuman blo em
(Matiu 10.37-38)
25 Mina bigmob blo pipol i bin wagbaut wea Zizas wail em wagbaut go. Em bin sluraun ane em bin spik po dempla, 26 ‘Ip enibodi labe papa ane mama, ane oman ane ol pikinini, ane bala ane sisi, ane iben laip blo em moden mi, em kan kam klostuman blo mi. 27 Ip enibodi no wande kare kros blo em, po pole mi ane redi po ded po mi, em kan kam klostuman blo mi.
28 ‘Ip yupla wande bilde big bilding, yupla mas sidaun pas ane luk aumas i go kos. Yupla mas paindaut pas ip yupla gad nap mani po pinis da bilding. 29 Ip yupla nogo mekem diskain, yupla go gad paundeisan das ol. Den yupla kan pinis bildem ane ol dem nada pipol go moke yupla. 30 Ol go spik, “Ei luk. Ol bin stat da bilding bat ol kan pinis da bilding.”
31 ‘Ip wan king em gad 10,000 amiman po pait wea nada king uda gad 20,000 amiman, da paswan go sidaun pas ane luk ip em ken bite da king uda gad 20,000 amiman. 32 Ip em sabe em nogad nap strong po paite dat nada king uda gad 20,000 amiman, den mobeta em sane saidman blo em po dat nada king po meke pis wea em bipo dat nada king kam moklostu. 33 Ip yupla wande kam klostuman blo mi, yupla mas gibap ebriting ane pole mi.’
Zizas bin yan stori baut solt ane lait
(Matiu 5.13; Mak 9.50)
34-35 Zizas i bin spik gen, ‘Yupla sabe wiskain solt em gud po kaikai. Bat ip da tes blo da solt kam nugud, wiswei yupla go meke da tes kamgudgen. Yupla kan. So mata sakwei. Yupla lisen uda gad talinga, ane yupla prapa tingbaut nau!’