11
Yesus nu gabat suŋgo taŋaŋ Yerusalem kina
(Mateus 21.1-11; Lukas 19.28-40; Yohanus 12.12-19)
Yesus nane kumba ka Yerusalem patunaig sulumba Betfasi le Betani tumbraŋ Olif tabe patumba Yesus nu nuŋe dubiwanu taŋgo armba sanikina: Tale tumbraŋ si kumba bitekŋga doŋki fat ande pannaig le tiŋ minit afuŋge muskilnu mbolŋge minyo ndakinaig ta tale kaŋgeramŋgaik. Kaŋgermba muli kuklimba tumba ye tugum te prowap. Ande nu tale ndaŋam taŋawik ŋga kusnatikuwa kande tale nu sawap: Suŋgo nu doŋki te piro ŋak. Piro kugawa le sile pitik ndo tumba luka te prowamkik ŋga sawap ŋgina.
Taŋaka nu nale kukulnikina le nale kinaik ka doŋki fat wande malaŋga tugumŋge pannaig le ndinŋge tiŋ minna le kaŋgernaik. Nale muli kuklimba minnaik le afu tugum taŋge nale kusnanikinaig: Tale ndaŋam doŋki fat ta muli kukliwik ŋginaig le Yesus nale wam pagukina taŋamba saniŋginaik le nane ndek sakinaig: Ta maye tumba kape ŋginaig.
Nale doŋki fat ta tumba Yesus tugum promba nakile tawi afu kilmba doŋki muskil mbolŋge farnaik le Yesus nu poŋga minyokina. Taŋana le nane gudommba naŋgine kumiŋ kilmba ndinŋge farniŋmba afu ail wainu waŋe magenu ŋak duŋeŋge kugerkinaig tuku ta kilmba pro ndinŋge farniŋge likinaig. Taŋamba nane afu Yesus tuku tumailamŋge afu ŋgumnemŋge nane kumbaŋge wikaraumba sakinaig:
Sine Kuate tuku nyu te-duŋgube o.
Taŋgo te Suŋgo tuku nyu mbolŋge prote.
Nu Suŋgoŋge nyaro tuwa o.
10 Nu siŋgine mbuŋ David tuku ma mbolŋge nuŋe gageu kulatkamŋgat.
Sine Kuate tuku nyu te-duŋgube o ŋginaig. Mune 118.26
11 Yesus nu taŋamba Yerusalem prona sulumba nu kusem wande suŋgo sinam kumba taŋge nu mbilmbilka agaŋ ndende ŋakmba kaŋgerkina. Taŋamba ki butuŋgina le nu taŋgo 12 ta kilmba luka Betani kinaig.
Yesus nu ail ande taprana
(Mateus 21.18-19)
12 Mafena le nane Betani kusremba kinaig ka ndinŋge Yesus nu gubana. 13 Nu maskenŋge fik ail ande kaŋgerna ta waŋenu gudommba ŋak le nu alonu mambilam kina ta alowam tuku ait kuga tukunu waŋenu ndo kaŋgerkina. 14 Taŋamba nu ndek fik ail ta sana: Ne maŋ alowe nda. Afu ne tuku alonu maŋ nye nda ŋgina. Taŋakina ta nu dubiwanu taŋgo mata pasa ta isnaig.
Yesus nu Yerusalem kusem wande wakeina
(Mateus 21.12-17; Lukas 19.45-48; Yohanus 2.13-22)
15 Kile nane Yerusalem pronaig sulumba Yesus nu kusem wande suŋgo sinam kumba ka kawaŋ taŋge afu agaŋ ndende piya niŋginaig afu piyaniŋmba kilnaig ta nane ŋakmba kogroŋka pitaikina. Taŋamba nu ndametiŋ muŋgu walka minnaig mbal nane tuku mbain kilmba kile-panka umaŋ kurinum piyawam tuku patikinaig mbal tuku minyo mbili mata kile-pankina sulumba 16 nane agaŋ kilmba kusem wande sinam sinam ndin taŋaŋ dubimba kinaig ta peuniŋgina sulumba 17 nu nane wam paguka saniŋgina: Kuyar pasa nu teŋenmba sakate: Ye tuku wande ta kilke mbol mbal ŋakmba ye mbariŋyam tuku wande ŋgate. Tane wande te mbilmba kuayar taŋgo tuku wande taŋaŋ pilig ŋgina.
18 Taŋgo pino ŋakmba nu tuku tum pasa tuku pirerek purka saka minnaig le pris gabat mbal kusem pasa bitekŋganu mbal nane Yesus nu wam kina ta ismba nu tuku kuru-kuruka nu balewam tuku ndin sotinaig.
19 Furirna le Yesus nane tumbraŋ suŋgo ta kusremba kinaig.
Yesus nu yabaŋam tuku tumniŋgina
(Mateus 21.20-22)
20 Mafena le maratukuk nane luka kumba fik ail ta liwam bafumba kaŋgernaig ta kareŋga sumbailnu turmba kumna. 21 Kile Petrus nu Yesus pasa sakina ta idusmba nu sana: Tum Taŋgo, ai si. Kubele ail taprana si kummba kareŋgina ŋgina le 22 nu ndek nane saniŋgina: Tane Kuate tuku saŋgri tomba tiŋgap. 23 Ye tane satiŋget. Ande nu Kuate yabaŋmba wamdus tero ndaka wam ta siŋka mayok kaŋgat ŋga idusmba nu tabe si samba ne goka tiŋga yu buto sinam kaye ŋga sawa ta nu taŋawamŋgat. 24 Ta tuku ye satiŋget. Ne Kuate yabaŋmba ye siŋka wam ta tamŋgit ŋga idusa ta ne tamŋgat. 25 Ne Kuate yabaŋmba minit ta ande ne mbolŋge mbarte ta ne gilaiŋga. Ne taŋawa ta ne tuku Mam samba mbolŋge minit nu mata ne tuku mbar sauka gilaiŋgamŋgat. 26 [Ne ande tuku mbar gilai ndaŋga ta ne tuku Mam samba mbolŋge minit nu ne tuku mbar mata gilaiŋge nda ŋgina.]
Imaŋge Yesus kukulna ŋga nane nu kusnanaig
(Mateus 21.23-27; Lukas 20.1-8)
27 Nane maŋ mbumba Yerusalem kinaig sulumba Yesus nu kusem wande sinamŋge kine promba minna le pris gabat kame kusem pasa bitekŋganu afu Israel mage mage nane ŋakmba pro nu kusnanaig: 28 Imaŋge ne kukulnina le ne wam kame te ke likate? Imaŋge ne saŋgri tinmba kukulnina ŋga kusnanaig le 29 nu ndek saniŋgina: Ye mata tane wam ande kusnatiŋgi le lafuwap ta imaŋge wam kame te kam tuku kukulyina ta ye tane kila satiŋgamŋgit. 30 Imaŋge kule pisne piro Yohanus tuna? Kuateŋge e ko taŋgoŋge ta tane ye sayap ŋgina.
31 Taŋakina le nane ka kasomŋge naŋgine naŋgine muŋgu kusnaŋga sakinaig: Sine ndaŋmba sabe. Sine Kuateŋge ŋga sabe ta ndaŋam tane Yohanus tuku son nda ŋginaig ŋgamŋgat. 32 Ko sine taŋgoŋge ŋgube ta mata kumuŋ kuga ŋginaig.
Taŋgo ŋakmba Yohanus nu siŋka Kuate tuku tuan taŋgo ande ŋga saka minnaig le gabat mbal nane taŋgo pino tuku kuru-kurukinaig. 33 Ta tuku nane Yesus sanaig: Iyo sine gilai ŋginaig le Yesus nu ndek nane saniŋgina: Ata. Ye mata imaŋge sayina le wam kame ke liket te satiŋge nda ŋgina.