4
Kafɔɔ nunua ɔlaa wɔ kobuɛ ni ninle alɛ, nse obisɔ owo nnle atesaa, di obe wɔ ale ni obisɔ oso, nu di atesaa nwu nkpo amuu nle nwɔ ale yi, di obisɔ ale ni oso, nkponwu ate fɛ ɔlanle nɛ. Obe wɔ di obisɔ nwu diimuɔ nii, batii bawo nintoonyu nwɔ ku asaa nɔɔ nwu disi, ninaase di obe wɔ di ote lɛtɛ alɛ baayɔ asaa nwu mankpee nwɔ ni ninnɛɛ lewo. Nkpo nwu di awo kafɔɔ obe wɔ buale ni babisɔ, buale balanle buasiɛ di kayi anwuna ablasaa kamɛ nɛ. Kafɔɔ di obe wɔ di Yaa latɛ ni lawo nii, aakyesee Obi nɔɔ omu. Ɔsanko nialofo nwɔ aasiɛ di Yuda batii kufiofa kalɔ. Nnwɔɔ aakyesee alɛ abadiki wo di kufiofa ko kalɔ busi nii, aayɔ wo aabla Yaa omu babi. Ta mmle bile ni Yaa babi oso, ni aakyesee Obi nɔɔ Ninwuna alɛ dibasiɛ wo siitu kamɛ nɛ. Ninwuna le ninfaa nimbuɛ alɛ, “Abba,” kasɔ ninle alɛ Teete nii. Nioso, faasinle ɔlanle kafɔɔ obi nfɛ fale. Di obi nfɛ fale ni oso, Yaa mata fɔ asaa ya amuu akpe ata ni babi nɔɔ.
Diahaa Paulo Di Galatia Batii Suoto.
Saa yi, bitatofo Yaa, nioso biale balanle biata asaa bamba ya nintale ni Yaa nwaa. Kafɔɔ kanunua nfɛ biye ni Yaa, ee kabuɛ nlɛ Yaa nfɛ n-ye nii, be oso biomiɛ bilɛ biokple minsifi anwuna nwu kpiɛkpiɛ ku sɛnyaami nkpo nfũ? Obe oso biokple mimiɛ bilɛ biokple nya balanle? 10 Biediki ayi awo ku awɛntɛ awo, obe owo ku alɛɛ awo biɛtɛ biɛta suoto lee bilɛ biatoole. 11 Lɛyɛkɛ kɔpɛ mi ninta ye. Diekye dite mi fɛ ɔkpɛ nii wɔ omuu lɛbla ni kaamɛ lee lɛbla kasakasa.
12 Babiloo, kotikiti ye lekoto nlɛ bite fɛ ami. Diekye ami omu ote nte fɛ aye okle. Kuonwii lee diɛbla mi okpile kuonwii. 13 Aye bamu bionyuma bilɛ, suoto ditawɛ mi ni osie oso labayie ɔlaa biene nwu lɛkya lata ye lɛkasale. 14 Bia kuntɛ suoto ditawɛ mi osie diibuo latika ye di suoto yi, bitasĩ ee bianyu mi nyakatãa. Kafɔɔ biafũ mi fɛ mmle biaafũ ni Yaa tɔkyɛntɛ, biafũ mi fɛ mmle biaafũ ni Kristo Yesu. 15 Suoto latɔɔyɔɔ ye! Ni be nfɛ nikɔwa nunua? Ami omu nii lanya nlɛ, nwaako di obe nwu kamɛ nse loo ɔlɛ ninlɛ see bia biadiki anumbi lee kaamɛ biatɛɛ. 16 Nioso ntookple lo lɛta ye, ta lɛtɔkɔ ye ni nwaako ɔlaa nwu oso?
17 Kakyɔnkyɔ osuku di batii ba nikɔbla fɛ bɛɛyɔ nwu ni ole di suoto lee nkyɛ. Disibu lɛma ninle alɛ bɔɔblasa ye di suoto nii, minkple bale ma min-yɔ anu lee mintika di suoto lɛma. 18 Dilɛ alɛ baayɔ nwu ole di suoto lee nse disibu biene bakle. Dikaatɛ alɛ biɛsɛɛsa anu lee di asaa biene ɔbla suoto obe lele. Ni diele alɛ nse nkpe di ɔkyɛ lee lete fiɛ biaabla nkpo. 19 Babi nii bɔmbɔle, konu dibuo fɛ ɔsanko wɔ lɛɛmɛ konu nii, ninaase di obe wɔ di Kristo letembi nwu mabuo ni baamuu lee kamɛ. 20 Nse alɛ ɔkyɛ lee lekple nkpe kanunua yi, see ntɔbawakosa sɛlɔ nii kasɔ, diekye diɛbla mi disibu osie kanya ta aye oso.
Paulo Lata Ɔtɛ Onyu Di Hagar Ku Sara Suoto.
21 Aye ba nikomiɛ bilɛ kufiofa kalɔ biosiɛ nii, bitɛɛ nkaalɛ ye ɔlaa wɔ mmle. Bienu kufiofa nwu nkpo kasɔ nwaa? 22 Diekye kufiofa lebuɛ alɛ basuɔtɔbi banyɔ niawɛ Abraham. Ɔkasale ɔlanle ɔsanko obi aale, ɔnyɔɔfa kafɔɔ ɔsanko wɔ baakaalɛ baatɔɔ ni kaafaabi kamɛ obi aale. 23 Obi wɔ di ɔlanle sanko lalofo nii, aalofo nwɔ fɛ mmle di ɔsanko ku osuɔtɔ nlofo ni obi. Kafɔɔ ɔnyɔɔfa wɔ di ɔsanko wɔ baakaalɛ kaafaabi baatɔɔ ni lalofo ni nnwɔɔ yi, aale lɛkyɛsaa le di Yaa labuɛ aatɛ ni alɛ, abata ma ni di obe wɔ di ɔsa ku ɔsɔfɔ anu ditasintika alɛ baakple manlofo nii.
24 Lɛsaa tekete kplɛ ninle lɛsaa le mmle. Basanko banyɔ ba mmle n-yɛ bɛɛta kanya ninii kofole ku kafɔle. Nioso babi ba di kufiofa lenii ni fɛ balanle yi, mma ninle Hagar babi nɛ. Diotuo ni Yaa kanya ninii le aanii ni ku batii di Sinai kobokote osi. 25 Hagar nwu nte fɛ Sinai kobokote di Arabia kasɔ. Nnwɔɔ ninle miɛ Yerusalem okpoo wɔ ninte ni, di kamɛ ni nwu basiɛtɛ bamuu lekple ni balanle nɛ. 26 Kafɔɔ Yerusalem okpoo wɔ ninkpe ni di osi nwu yi, suoto lɛyɔɔ okpoo kule, nwu ninle yaawo nɛ. 27 Diekye Kɔkpana Klekle Kukũ lebuɛ alɛ,
“Afɔ ɔlɛma, nya suoto lɛyɔɔ!
Faa osie kanya, faanya suoto lɛyɔɔ,
afɔ ɔsanko wɔ ninayilofo ni diidii.
Diekye ɔsanko wɔ di ɔsa nɔɔ lediki nwɔ ni atoko,
babi nɔɔ mapɔ manlenkee ɔsanko wɔ di ɔsa nɔɔ nkpe nwɔ ni di ɔkyɛ obe lele.”
28 Babiloo, kanunua yi, aye Yaa babi nfɛ bile fɛ Isak, diefe ni di ɔlaa wɔ di Yaa labuɛ aatɛ ni kanya. 29 Di obe nwu kamɛ, obi wɔ baalofo ni fɛ mmle di ɔsanko ku osuɔtɔ nlofo ni lakple lo aata nwɔ baalofo diafe ni di Yaa Ninwuna kamɛ. Nkpo nwu dite bia miɛ nɛ. 30 Kafɔɔ be di Kɔkpana Klekle Kukũ lebuɛ? Kuobuɛ alɛ, “Tososa ɔlanle ɔsanko nwu ku obi baasifi, diekye ɔlanle ɔsanko obi nnaa kalekɔ kukanwii di ote asaa kamɛ alɛ, baasɛ manko kafaabi ɔsanko obi.” 31 Nioso, babiloo, awo yi, buoole ɔlanle ɔsanko babi, kafɔɔ kafaabi ɔsanko babi bule.