23
Paulo lakyako Bakantɛ nwu niasi ni onyu di anu tuwĩi, ni aabuɛ alɛ, “Babiloo, otu nii diloolo mi lɛpɔɔ di mmle okle nsi ni nkpa di Yaa anu diɛbase bia miɛ.”
Nioso Anania wɔ ninle ni Yuda batii Yaa Oletatɛ Nɔɔfo labuɛ aatɔkɔ batii ba niayila baakaako ni Paulo alɛ bapɛ nwɔ kaanya.
Nfanwu, Paulo latɔkɔ nwɔ alɛ, “Yaa mapɛ fɔ! Afɔ oyiyiɛ wɔ beekpiitaa ni ku akaaloo fututu, ɔmɛ kanktɛ fale! Fasi ninfa fɔɔkankoe di kufiofa kanya, kafɔɔ, afɔ fatɔɔtaalɛ kufiofa fɛɛta osuku falɛ bapɛ mi!”
Batii ba niayila ni di Paulo ɔlɔɔkɔ lakaalɛ nwɔ alɛ, “Yaa Oletatɛ Nɔɔfo footufa?”
Nioso Paulo ladiki kanya alɛ, “Babiloo, ninye nlɛ Yaa Oletatɛ Nɔɔfo ale, se ninkakatɛko nwɔ nkpo. Diekye di Kɔkpana Klekle Kukũ kamɛ, beebuɛ alɛ, ‘Bitambuɛ ɔlaa kpile kuonwii di batunletɛ lee suoto.’ ”
Obe wɔ di Paulo latofo alɛ batii ba niasi ni bawo nle ni Saduki batii, baawo kafɔɔ nle ni Farisi batii yi, nioso aabuɛ osie kanya alɛ, “Babiloo, Farisi otii nnle! Farisi otii kafɔɔ nielofo mi! Bɔɔkankoe ninfũ miɛ ta lefũ lenu nlɛ, bakpi makple mantaka ni oso!” Nioso obe di Paulo laloo ni ɔlaa wɔ mmle obuɛ, ni kaananfi labuo di Saduki ku Farisi batii nntɛɛ, ni baasɛ di akyuu anyɔ nɛ. Diekye Saduki batii kobuɛ alɛ bakpi dilabasintaka, ni Yaa batɔkyɛntɛ ku anwuna kafɔɔ nnaa. Kafɔɔ Farisi batii lefũ asaa nwu atiɛ beenu.
Nfa di kakpɔkpɔtɔ kplɛ labuo ma nintɛɛ nɛ. Ni kuufiofa batuotɛ ba ninle ni Farisi batii layila Paulo ɔlaa kamaa nɛ. Ni baatakatɛsa kanya katoo baabuɛ alɛ, “Buɔnya okpile kuonwii di osuɔtɔ wɔ mmle suoto! Loobia Yaa tɔkyɛntɛ ee ninwuna lewo niɛkakatɛ diɛtɔɔ kubio!” 10 Kananfi labawɛ osie, ta nkpo oso bakpɛtɛ banɔɔfo ɔnɔɔfo nwu layɛkɛ alɛ babananfi Paulo mambɛbɛɛ. Nioso aatɔkɔ bakpɛtɛ nɔɔ alɛ bakyɛ baalaakpaa nwɔ baatii nwu kamɛ basifiko leyo katenkɔ.
11 Dii nwu nkpo kakyɛ, Saate Yesu labayila di Paulo ɔlɔɔkɔ ni aatɔkɔ nwɔ alɛ, “Paulo, kpee osie! Fɛ mmle okle feebuɛ mi ni ɔlaa di Yerusalem ninfũ, dikpe nii fɛɛbla nkpo di Roma kafɔɔ.”
Yuda Batii Lakpee Asi Baawo Alɛ Babalo Paul.
12 Kaleesɛ, Yuda batii bawo labasi baaka ntam alɛ, nse bayilo Paulo, blɔbale alesaa ee banyi lɛsalɛsaa! 13 Batii ba niabla ni lɛsaa nwu mawo fɛ batii afosi ana ku kamaa. 14 Ni baakyɛ di Yaa olebatatɛ banɔɔfo ku batunletɛ lɛma nfũ baalaabuɛ alɛ, “Buɔka ntam bulɛ bulɔbale ee bunyi lɛsalɛsaa, diɛlase di obe wɔ buolo ni Paulo. 15 Nioso aye ku Bakantɛ bikple bikpee bakpɛtɛ ɔnɔɔfo nɔɔfo otii bilɛ, akple akpaa Paulo awako ye. Biɛbla fɛle biomiɛ bilɛ biɔkaalɛ nwɔ sɛlaa sewo minkyakaa. Nse nfɛ bɔɔkpaa nwɔ manwako, awo bubalo nwɔ di osuku fiɛ abadu nfũ.”
16 Kafɔɔ Paulo ɔfa nɔɔ suɔtɔbi lanu kanwumbe ka baatookũ ni di Paulo suoto, nioso aakyɛ leyo katenkɔ aalaatɔkɔ nwɔ.
17 Nioso Paulo lalɛɛ bakpɛtɛ ɔnɔɔfo nwu onwii lɛma aatɔkɔ nwɔ alɛ, “Akpaa okosopo wɔ mmle akyɛnko ɔnɔɔfo nɔɔfo lɛma. Akpe ɔlaa finle onwii alɛ ɔɔtɔkɔ nwɔ.”
18 Nioso, bakpɛtɛ ɔnɔɔfo nwu lakpaa okosopo wɔ mmle aakyɛnko ɔnɔɔfo nɔɔfo lɛma nfũ. Ni aatɔkɔ nwɔ alɛ, “Paulo wɔ bɛɛtɛ ni leeyo niɛlɛɛ mi ɛɛtɔkɔ alɛ, nkpaa okosopo wɔ mmle nwako fɔ aatɔkɔ fɔ ɔlaa onwii.”
19 Nioso bakpɛtɛ ɔnɔɔfo nɔɔfo wɔ mmle lamufũ okosopo nwu kɔɔnɛɛ aakpaa nwɔ aasifiko ɔlɔɔkɔ, ni aakaalɛ nwɔ alɛ, “Be ɔlaa foomiɛ falɛ fatɔkɔ mi?”
20 Ni aatɔkɔ nwɔ alɛ, “Yuda batii bawo lɛbla onwii ku banɔɔfo lɛma alɛ babawa mankaalɛ fɔ alɛ faakpaa Paulo fanwako kakankɔ lɛma kɔsɛɛ fɛle boomiɛ alɛ bakaalɛ nwɔ sɛlaa sewo. 21 Kafɔɔ tannu ma ɔlaa, diekye batii bawo ninlenke ni batii afosi ana lewofa basi di osuku bɔɔtɛ nwɔ kala alɛ babalo nwɔ. Batii ba mmle lɛka ntam alɛ babalo Paulo fiɛ babale ee manyi ntu. Nioso nfɛ basi di osuku nunua wɔ mmle alɛ bababla nkpo.”
22 Bakpɛtɛ banɔɔfo ɔnɔɔfo wɔ mmle latɔkɔ obisɔ nwu alɛ, “Tanta kuonwii latofo alɛ fɛbatɔkɔ mi ɔlaa wɔ mmle, feenu!” Ninfɛ aata okosopo nwu lasifi nɛ.
Baakpaa Paulo Baasifiko Ɔka Felike Nfũ.
23 Nioso bakpɛtɛ banɔɔfo ɔnɔɔfo wɔ mmle lalɛɛ bakpɛtɛ banɔɔfo banyɔ, ni aatɔkɔ ma alɛ, “Bidiki bakpɛtɛ alafa anyɔ, balolaa suoto babasifi Kaesarea di miɛ kakyɛ ɛlomu ɛnaasĩ kamɛ. Biediki bapɔnkɔ basiɛtɛ afosi akuɛnsĩ ku akplɔ bakleetɛ alafa anyɔ bikyakaa. 24 Bita Paulo bapɔnkɔ asiɛ, biɛkpaa nwɔ bisifiko Ɔka Felike nfũ, bienyu bilɛ eebuo nfa buɛɛ.”
25 Ninfɛ di bakpɛtɛ ɔnɔɔfo nɔɔfo nwu lakpana kukũ fɛ mmle aata ma baasifiko nɛ.
26 Ami Klaudio Lisia niɛkpana kukũ ko mmle kokyesee afɔ Ɔka Biene Felike ku lɛsɛɛsa.
27 Yuda batii lamufũ osuɔtɔ wɔ mmle baamiɛ alɛ boolo nwɔ fiɛ munko bakpɛtɛ nii buakyɛ buaalafũ nwɔ, diekye lanu alɛ Roma otii ale ni oso. 28 Nioso lakpaa nwɔ lawako kakankɔ lɛma nlɛ konu lɛsaa le ɛɛbla nii. 29 Kafɔɔ labanya nlɛ diɛkaatɛ alɛ baalo nwɔ ee baatɛ nwɔ leeyo, diekye ɔlaa wɔ bɛɛyɔ ni di suoto nɔɔ n-yɛ di mma bamu afiofa suoto. 30 Kafɔɔ obe wɔ di otii onwii layu aakpee mi ni kootoko alɛ bookũ nwɔ ni kanwumbe alɛ babalo nwɔ nii, nfanwu, labla nlɛ kɔyɔ nwɔ nkyesee fɔ nkpaa nkpaa. Nintɔkɔ batii ba niɛyɔ ni ɔlaa di suoto nɔɔ nlɛ, ɔlaa lele bakpe di suoto nɔɔ bayɔ bawako anu lɛfɔ bababuɛ ninfa.
31 Nioso bakpɛtɛ ba mmle labla fɛ mmle baatɔkɔ ma nii. Kakyɛ nwu baakpaa Paulo baasifiko Antipatri. 32 Ni kaaleesɛ, kasɔ bakpɛtɛ lakple baawa leyo katenkɔ nwu, kafɔɔ baata bapɔnkɔ basiɛtɛ lakpaa Paulo baasifiko Keasarea. 33 Obe wɔ baabuo nii, baayɔ Paulo ku kukũ ko baata ma nii, baata Ɔka nwu. 34 Nioso aaka kukũ nwu, ni aakaalɛ Paulo lɛba le eekye nii. Obe wɔ aatofo alɛ Kilikia eekye nii, 35 Ni aatɔkɔ nwɔ alɛ, “Kama nu kanya lɛfɔ ɔlaa, nse batii ba niɛyɔ ni ɔlaa di suoto lɛfɔ lɛwa.” Nioso aata baayɔ Paulo baakpee di Ɔka Herode leyo katenkɔ. Ni aata kafɔɔ bakpɛtɛ layila baatoonyu nwɔ nɛ.