5
Yeesu wirɗiɗ lafañ
1 A Yeesu nikoh ndaam po Yawuut ci raakka feet ŋ Yerusalem, a kaɗta nga.
2 Ŋ ɗooƴ Yerusalem, ŋ sero yahndeera na woyse Yahndeeraŋ-Mbaal-ca, raakeen mbalka yakiɗ ɓookkoha na woyse Betsata ŋ peɗeem Yawuut, ca perong yatuus ceɗ wilee wa.
3 Kosaayiɗ laayiɗ nikee faankiɗ ŋ perong ceem, na ɓi fuuliɗ na ɓi lafañ na ɓi ɓeendkiɗ. [
4 ]
5 Raakeen ƴaar nga, a kosaayiɗ kiis ndaŋkiyaah-kaahay na kiis yasna-kaahay (38).
6 Yeesu hotta ɗe faankiɗ, raak ɗe inhiɗ ne yeem maañiɗ ŋ ɗiska, a woosa ɗe ne : « Fu waaɗiɗ wir e ? »
7 Kosaayɗa loffa ɗe ne : « Kilifaani, ŋ raakɗi ali ɓo', yi ɓekan ndo ŋ mbalkaani ne masmi yoonnda ɗah. Ŋ kaɗeesa ɗah, raak yi koc co. »
8 Yeesu woosa ɗe ne : « Kurka, ɓaya basngiŋ ɗa, fu tiind ! »
9 Jaarra ƴaara wirra ; a ɓayya basngaŋ ɗe, a tiindeeɗa.
Wa hendee ŋ mbehi na iɗsiɗkohse.
10 Tahha po kilifaacaŋ Yawuut ca woyeeɗa ƴaara wirɗuuɗa ne : « Ɓoo ɓii ŋ mbehi na iɗsiɗkohse, wa waas haa fu ɓayee basngiŋ ɗa ! »
11 A loffa ɓa ne : « Ɓoyi wiriɗ to, a yi woo so ne ŋ ɓayaat basngiŋ ngo, ŋ tiind ! »
12 Ɓa meekissa ɗe ne : « A ya ɓa woo ɗa ne : “ Ɓaya basngiŋ ɗa, fu tiind ” ? »
13 Waaye a inheeɗi ɓoyi wiriɗ ɗe, raak Yeesu kurkohiɗ ndaam, muuƴca ɗe ŋ mboolnda nikee ŋ ɗiska.
14 Wa degga ƴissuut, Yeesu cohha na ɗe ŋ Kahan Kooh, a woosa ɗe ne : « Marka, fu wiriɗ kotii, kina bakaaɗis, bala ini uupa misik rahsan ɗa ɗah. »
15 Ƴaara kaɗta woya kilifaacaŋ Yawuut ca ne a Yeesu wiriɗ ɗe.
16 Ineem weɗ tah po ɓa waaɗeeɗa tum Yeesu miskiɗ, sagu in ci a na tume ceem ŋ mbehi na iɗsiɗkohse.
17 Yeesu woosa ɓa ne : « Baabiŋ ngo yii panguk po woti, mi yii nam panguk. »
18 Ini a woo weem, tummba po kilifaacaŋ Yawuut ca uuppa ɗe waaɗ ap. A topeeɗi ŋ taambɗaaɗi mbehi na iɗsiɗkohse, waaye ɓaat nga a woo ne Kooh Baabiŋ ɗe, ŋ ineem a hendtiɗkohee haf ce na Kooh.
Hatili Baabi on Kuɓki
19 Wa Yeesu kooɗis woo ka, a woosa ɓa ne : « Ñam na woyee ɗu wa te ambaat ne wa keeh, Kuɓki, ŋ haf ce, a minɗi haɓiɗ in ɗal ini a hot Baabi haɓɗee wa. In nu Baabi haɓiɗ ɗah, weɗ Kuɓki na haɓɗe.
20 Laam Baabi waaɗiɗ Kuɓki te in ci Baabi na haɓɗe jen, a na teeɓee ca teeɓ Kuɓki. A hey ɗe teeɓisse in ci uup yak cii, ne a nam ca tum, jaar ɗu feyu.
21 Maanaam findi Baabi na hultiɗohe kaaniɗ ci, a onee ɓa kipes, Kuɓki na name onoh kipes ɗaa ɓo' nu a waaɗa on ɗah.
22 Ɓaatta nga Baabi na atte'eeɗi ali ɓo', a degiɗ atteeni jen ŋ yaah Kuɓki,
23 ne ɓooɓi jen yakiɗ Kuɓki findi ɓa na yakɗohe Baabi. Yaa nu yakiɗɗi Kuɓki ɗah, a yakiɗɗi Baabi woos ɗe.
24 Ñam na woyee ɗu wa te ambaat ne wa keeh, ɓo' nu kerah woo kiŋ ngo po a kos Yi woos so ɗah, a raakiɗ kipes ki heyɗi reehe. A ɓaahanɗi ŋ ɓi atte'san, a nikisɗi kaaniɗ, a aasiɗ ŋ kipes ki keeh-keehi.
25 Ñam na woyee ɗu wa te ambaat ne wa keeh, jamano wii hay te wa reyiɗ, jamanooni kaaniɗ ci kerhohan hoosooriŋ Kuɓkiŋ Kooh ; te ɓi sikɗukana hey pese.
26 Laam findi kipes ki nikoh ŋ ɗooƴ Baabi, a namiɗ on Kuɓki ne kipes ki nikoh ŋ ɗooƴ ce ɗaa.
27 Te a oniɗ ɗe ne a min atte laam a yi Kuɓkiŋ ɓoyi.
28 Kinaat feyu ŋ in ceem, jamano wii hay, wi fu inah ne kaaniɗ ci jen ngaŋ ruy-ruy ciŋ ɓa hey kerhe hoosooriŋ Kuɓkiŋ ɓoyi.
29 Ŋ ndeem ɓa hey pule ŋ ɗiski ɓa nik. Ɓi tumee in baahiɗ hey hulte ne ɓa pes po faw, ɓi tumee baahaaɗi hey hulte ne ɓa atte'u.
30 Ŋ minɗi tum ali in ŋ njungiŋ ngo haf fo. Ŋ waakɗi ini neɓ po, waaye mi na waake ini neɓ Yi woos so, tahha po mi na atte'e findi Baabi nakoh ho te atteeniŋ ngo yurhiɗ. »
Seedeeni Yeesu seede'u
31 Yeesu degga nga ne : « Nik ne ñam na seede'e haf fo ɗah, seedeeniŋ ngo minɗi teyɗuku.
32 Waaye ŋ raakiɗ seede'oh wiiriis yi na seede'ee so, te ŋ inhiɗ ne seedeeniŋ ɗe keeh.
33 E ɗu tuuƴee ɓi ɓo' ŋ Yahya, te a seede'iɗ keeh ki.
34 Mi nak, ŋ etohɗi seede ɓo', waaye ŋ woyiɗ ineem ne ɗu min mucɗu.
35 Yahya nikee laampaani na kaɓe, wi na siñaarɗe, te ɗu teyɗukiɗ neɓsiɗuk wahtu ƴissuut ŋ siñaariŋ ɗe.
36 Waaye ŋ raak seedeeni uup yak wi Yahya seede'iɗ to, seedeeneem weɗ in ci Baabi eɗ to ne ŋ tum ca. Te tumohaaɗ ceem teeɓohiɗ ne a Baabi woos so.
37 Te Baabi woos so, a yi ŋ haf ce a namiɗ to seede. Ɗu moosɗi sikɗukoh hoosooriŋ ɗe, ɗu moosɗi markoh fikiiriŋ ɗe.
38 Ɓaat nga woo kiŋ ɗe genɗi nga ɗu ; ini teeɓoha weɗ ne ɗu kosɗi Yi a woos.
39 Ɗu ɓii acsuk ŋ Fiis ci, sagu ini ɗu liiɓ ne ɗu miniɗ raak nga ca kipes ki heyɗi reehe ; te kat ca na seede'ee so.
40 Waaye ɗu waaɗɗi hay nga so ne ɗu raak kipes ki keeh-keehi !
41 Ŋ etohɗi ne ɓooɓi yakiɗ to.
42 Waaye ŋ inhiɗ ɗu : Ɗu waaɗɗi Kooh ŋ keeñ ciŋ ɗu.
43 Mi, ŋ hayiɗ ŋ tiikiŋ Baabiŋ ngo, te ɗu teyɗukɗi so ; waaye ɓo' wiiriis hay ŋ tiikiŋ ɗe haf ce ɗah, ɗu hey ɗe teyɗuke !
44 Ɗu, ɗu etoh kiyak ki ɗu na eɗtiɗohe ŋ harmban ɗu, ɗu waakɗi kiyak ki puloh ŋ Koohi yino-kongi, weɗ tah ɗu minɗi so kos.
45 Kinaat liiɓ ne a ñam na hee woye ŋ fiki Baabi ne ini ɗu tum baahɗi ; a Musaa woyana, Musaa yi ɗu oolkoh.
46 Musaa woyiɗ nga so ŋ Fiis ci, tahha po ɗu koseen ɗe ɗah, ɗu heen ndo name kos.
47 Waaye, ɗu kosɗi Fiis ciŋ Musaa ɗah, ɗu kosanɗi woo ciŋ ngo. »