Fiisi Pool kaɓɗoh ɓi Kolos
Rangsohaani
Pool ɓaahee ŋ Israayel ci, ŋ cuuɓiŋ Benyaamin. A nikee Farisen. Ŋ finho Paantakot, wi Janguuni camb ɓaatuk, a ɓaahee ŋ ɓi tolfiɗee kosiɗ ci. Waaye wa raakka mbeh, a cohha na Yeesu, a kossa po a nikka Apootar sah. Teerndiŋ "Tum ciŋ Apootar ci" teeɓohiɗ pangkiŋ ɗe wi a nik Apootar ini kooɗoh ŋ saar 13.
Pool moosɗi nikoh ŋ Kolos, e Epafras, a yi yegɗoh Yegɗohiŋ Muci ndaam. Pool fiisiɗ ɓi Kolos kaɓɗohii sagu kosiŋ ɓa a kerah. Wa miniɗ nik ne Tisikos na Onesim, ɓi wik fiisi Pool kaɓɗoh wii, ɓeɗ nam wik fiisi Pool kaɓɗoh Filemoon. Nik ne wa ɗaa ɗah, a Epafras ŋ haf ce, a yi naandsuk Pool ini kaɗ ŋ kosiŋ ɓa, laam a nikee na ɗe ŋ kasoona.
Yakki Kiristaani yak, ŋ niki a nik yino na Kooh, weɗ ƴohiŋ teerndii.
Fiisi Pool kaɓɗoh ɓi Kolos kaɗtiɗoh an :
- Pool kañɗiɗ ɓi Kolos a kiimiɗta ɓa Kooh 1:1-11
- Ya ɓa a yi Kiristaani ? 1:12-23a
- Pangkiŋ Pool wuu kosiɗ ci 1:23b–2:5
- Kipes ki Kiristaani onoh 2:6–3:4
- Findi ɓo' joy pesoh na Kiristaani 3:5–4:6
- Askohi 4:7-18
1
Kañɗohi
1-2 Mi yii kañiɗ ɗu, ɗu ɓi ɓo'-Kooh ci nik ŋ Kolos te ɗu nikka ɓaah ciŋ ɓoo cariɗ oolku ŋ niki ɗu nik ŋ Kiristaani. Mi yi Pool, Apootariŋ Kiristaani Yeesu ŋ ini Kooh waaɗ, mi na Timoote yi ɓaah na ɓoo, ɓoo ɓii kañiɗ ɗu. Kooh Baabiŋ ɓoo baahohaat ɗu, a on ɗu jam !
Pool kiimɗiɗ ɓi Kolos Kooh
3 Ɓoo na gene corkiɗ Kooh, Baabiŋ Heɗ ɓoo Yeesu Kiristaa, ne ɓoo kiimɗeesa ɗu Kooh ɗah.
4 Ɓoo kerhiɗ kosi ɗu kos Kiristaani Yeesu na waaɗi ɗu waaɗ ɓo'-Kooh ci jen,
5 sagu oolki ɗu ooluk ne ɗu hey rahse ini Kooh ɗaakiɗ ɗu ŋ Eel ci. Oolkeem, ɗu raaka wi ɗu kerah woo kiŋ keeh ki, wi Yegɗohiŋ Muci.
6 Yegɗohiŋ Muceem reyiɗ nga ɗu, findi wa reyoh ŋ adinaani jen. Weɗi rim in baahiɗ, weɗi kaɗ fiki, wa nam nikoh ɗaa nga ɗu, wa camboh wa ɗu kerah te ɗu inahha keeh-keeh baahohi Kooh baahoh ɗu.
7 Jangɗoh ceem, ɗu rahsoh ca ŋ Epafras, nawleeso yi ŋ keeñkoh, yi nam nik ñaamiŋ Heɗi, findi ɓoo ; a na pangkiɗe Kiristaani wuu ɗu te a cariɗ oolku.
8 A yi woo ɓoo waaɗohi Fuuɗsi Hoolohngaani tum nga ɗu.
9 Ineem weɗ tah, ina ɓoo kerhoh in ceem nga ɗu poyi, ɓoo gen ɗu kiimiɗ Kooh. Ɓoo na kiimee ɗe ne a on ɗu liiɓohaaɗ moɗiɗ keeh-keeh na inhisoh, taamboh ŋ Fuuɗsi Hoolohngaani, ne ɗu riif na inah ini a waaɗ.
10 Ŋ ineem ɗu hey mine pes pesi teeɓoh ne ɗu ɓaah ŋ Heɗi te ɗu neɓ ɗe ŋ in nu in. Ɗu tumee in baahiɗ nu nik te in ci ɗu tum rim in, te ɗu ɓaat inah Kooh.
11-12 Te Kooh hey ɗu ɓaate hatil ŋ in nu in taamboh ŋ hatiliŋ yaki a yak ne ɗu min muñ in ci jen wa hun na muñ seke.
Kuɓki, ñaamaariŋ Kooh yi minɗi hotu
Corkiɗaat Kooh Baabi na sum, ŋ ini a on ɗu po ɗu minnda rahas ɓak ŋ ini a ɗaak ŋ siñaariŋ ɗe wuu ɓooɓiŋ ɗe.
13 A pulɗiɗ ɓoo ŋ hatiliŋ ñuusi, a ɓayya ɓoo ŋ Nguuriŋ Kuɓki a keeñkoh.
14 Kuɓkeem, a yi pulɗoh ɓoo ŋ baahaaɗi, a ɗaassa ɓoo bakaaɗ ciŋ ɓoo.
15 Kuɓkeem,
a yi ñaamaariŋ Kooh yi minɗi hotu,
a yi Saawi nik ŋ ɗafuk feruuɗi jen.
16 Laam in ci nik ŋ Eel ci na kehƴi jen,
feruuɗ taamboh nga ɗe,
ci min hotu, ci minɗi hotu,
heɗ hatil ci raak nguur wala tiik,
min-min wala kikilifa.
Ca jen ca feruuɗ taamboh nga ɗe,
te ca feru wuu ce.
17 A yi nik bala in nu in,
te in ci jen ambsukohiɗ yino
taamboh nga ɗe ;
18 A yi hafiŋ faani,
maanaam Janguuni.
A yi cambohaaniŋ wa
te a yi koc hulit
ŋ kaaniɗ ci
ne, ŋ in ci jen
a nik Yi ɗeɓ.
19 Laam Kooh waaɗa waaɗ,
a gennda findi a hend jen,
ŋ Kuɓkiŋ ɗe,
20 te, a taamboh nga ɗe,
a kerhiɗohiɗta in ci jen na ɗe,
in ci nik ngaŋ kehƴi
na in ci nik ngaŋ Eel ci,
te weɗ a tum wa a tumee jam
taamboh ŋ ñif mi a aam ŋ kurwaaniŋ ɗe.
21 Ini kaɗ nga ɗu, ɗu nikee hanhe, ɗu raakeeɗi ɓak ŋ Kooh, ɗu nikee sangiɗ ciŋ ɗe ŋ liiɓohaaɗ ciŋ ɗu na tumohaaɗ ciŋ ɗu baahaaɗiici,
22 waaye ɗiski wa nik, a kerhiɗohɗiɗ ɗu na haf ce taamboh ŋ kakaan kiŋ Kuɓkiŋ ɗe, yi kaan ŋ faaniŋ ɗe, ne ɗu tufuk ŋ fikiice hooliɗ, raakaaɗi sikka, raakaaɗi woyɗaah.
23 Waaye ɗu joyiɗ ris ndengiɗ ŋ kosi ɗu kos te ɗu faɗuu ali in wa usiɗ ɗu ŋ oolki ɗu raak ŋ in ci na haye sagu Yegɗohiŋ Muci ɗu kerah. Yegɗoheem, feruuɗ ci ŋ ooɓ eel ci jen woyuuɗa.
Pangkiŋ Pool wuu kosiɗ ci
Yegɗohiŋ Muceem, weɗ mi na pangkiɗe, mi yi Pool.
24 Te ɗiski wa nik, ŋ sumiɗ ŋ miskiɗ ciŋ ngo wuu ɗu. Mi yii teyɗuk tolfiɗu wuu ɗu, findi Kiristaani hee wa tumohe ne a nikeen ndii, a yi ŋ haf ce ɗah. Kon mi yii tolfiɗu wuu faaniŋ ɗe, wi Janguuni.
25 Mi na pangkiɗe Janguuni, weɗ pangki Kooh dengkoh ho wuu ɗu, ne ŋ yegɗoh woo kiŋ ɗe ŋ findi wa hend jen,
26 Woo keem wa ɗasɗohsee ɗasɗohu ŋ jamanooci na gomal ci coot jen, waaye wa teeɓohuuɗ kotii ŋ ɓooɓiŋ ɗe.
27 Kooh waaɗee ɓoo inhiɗ yaki ini ɗasɗuuɗeem yak na raak-raaki nik nga wuu ɓi nikɗi Yawuut. Ini ɗasɗuuɗeem weɗ ne : Kiristaani yii nga ɗu, ɗu oolkiɗ yaki in ci na haye yak !
28 A yi ɓoo na yegɗohe, ɓoo ñaahee ɓo' nu nik te ɓoo jangɗee ɓo' nu nik na liiɓohaaɗ moɗiɗ nu ɓoo raak ɗah, ne ɓoo min ɓay ɓo' nu nik ŋ fiki Kooh a nik ɓo' mitiɗ ŋ Kiristaani.
29 Ineem weɗ tah ho pangkee panguk miskiɗ, ŋ hiñohohee hatiliŋ Kiristaani, wi na pangke nga so.